Nema komentara

Izbjegnite nove švicarce

HNB PRIPREMA PREPORUKE SVIM BANKAMA KOJE BI SUŠTINSKI MOGLE UTJECATI NA SVE GRAĐANE KOJI IMAJU KREDITE ‘MORAJU IMATI MOGUĆNOST ZAŠTITE OD RIZIKA’

Hrvatska narodna banka priprema preporuke bankama da informiraju građane i ponude im mogućnost refinanciranja kredita s ciljem zamjene promjenjivih kamata fiksnima, potvrdio nam je jučer viceguverner HNB-a Vedran Šošić.
– Cilj je da banke informiraju klijente o mogućnosti zaštite od kamatnog rizika i da im ponude tu mogućnost refinanciranja – rekao je Šošić.
Prema Šošićevim riječima, preporuke će biti službeno objavljene “relativno brzo”. Ipak, kako doznajemo, radi se o širem skupu povezanih mjera. Ideja je da se zna i koje banke daju instrumente zaštite od kamatnog rizika. Radi se, naime, o trajnijim izmjenama o informiranju klijenata o mogućem rastu kamata na kredite.

Lakša usporedba
– Jedan element preporuka je da banke klijente u rizičnijim kategorijama, primjerice, u duljoj ročnosti, kontaktiranju i da im pošalju ponude. Drugi je veća transparentnost i da ponude banaka budu vidljive i na internetskoj stranici HNB-a, kako bi potrošači mogli usporediti koje banke nude fiksne kamatne stope i da klijenti imaju ponudu te izbor između više banaka. Želimo da tržišni mehanizmi rade za potrošače – istaknuo je Šošić.
Dodatna mjera koju HNB želi uvesti bit će slična onoj kakvu imaju sada za kredite u kunama. Naime, poslovne banke dostavljaju podatke središnjoj banci za koje vrste kredita imaju kunske kredite, a ako ih ne nude, onda su te banke obavezne ljudima, koji dižu devizni kredit, pokazati informativnu listu koje konkurentske banke nude kunski kredit. Slično pravilo, doznajemo, vrijedilo bi i za kredite s fiksnim kamatnim stopama.
Mnogi građani su se “opekli” s kreditima u švicarcima jer su posuđivali novac s najnižim kamatama, a rate tih kredita su nakon rasta tečaja švicarskog franka u odnosu na kunu naglo porasle. Namjera je HNB-a da se slično ne ponovi s kreditima s promjenjivom kamatnom stopom.
Varijabilne kamate u Hrvatskoj određuju se tako da se zbroje fiksne marže i referentne kamate, primjerice Euribor, odnosno kamatne stope po kojima banke u eurozoni međusobno posuđuju novac. Međutim, upitno je kada će porasti referentne kamate i koliko.
– Ako mi nađete osobu koja može predvidjeti kretanje Euribora, platit ću ga zlatom. To se ne može predvidjeti. Kamatne stope su sada na povijesno niskim razinama. Teško je da mogu dalje padati, a povijesno su bile puno više. Postoji konsenzus da postoji rizik rasta referentnih stopa, ali jako je teško reći kada i koliko – izjavio je Šošić.
Posebno su ranjivi potrošači koji imaju dulja dospijeća kredita. Prema makroprudencijalnoj dijagnostici iz veljače, HNB je izračunao da oni koji još imaju 20 godina za otplatu kredita, što se uglavnom odnosi na stambene kredite, ako kamate porastu jedan posto, morat će platiti čak 10 posto veću ratu kredita. A moguće je, kaže Šošić, da će kamate i znatno više rasti.

Tko će to platiti?
No, postavlja se pitanje tko će na kraju snositi najveći dio troška refinanciranja kredita: građani, banke ili HNB.
– Nastojat ćemo da trošak refinanciranja bude vidljiv. Kamatne stope na kredite s fiksnim i varijabilnom stopama jako su se približile, a te razlike u prosjeku iznose od 0,1 do 0,3 postotna boda. Fiksiranje kamate znači zaštitu od kamatnog rizika, a nije skupo zaštititi se prema aktualnim ponudama banaka – naglasio je Šošić.
U posljednje vrijeme u HNB-u su primijetili trend da klijenti sve više podižu kredite s fiksnom stopom, a posebno rastu krediti sa zaštitom, odnosno ograničenjem fiksiranja kamatne stope. Međutim, oni klijenti koji su ranije dizali kredite, dok te zaštite još nisu bile toliko raširene, nisu imali tu mogućnost.
– Nikoga ne nagovaramo na fiksnu kamatnu stopu jer je odluka na svakom potrošaču pojedinačno. Naša je uloga da potrošači imaju mogućnosti i da budu informirani. Dalje je odluka na njima hoće li fiksirati stope ili neće – istaknuo je Šošić.


Povratak fiksnih kamata
Premda je u međuvremenu udio kredita s fiksnom kamatom porastao, posebno u posljednjih godinu i pol, očito je da i dalje predstavlja rizik bankama i stabilnosti financijskog sustava. HNB, osim povremenih strukturnih repo aukcija na četiri godine, ne nudi dugoročne izvore likvidnosti s fiksnim kamatnim stopama.
– Ove će preporuke biti i popraćene i našim strukturnim repo operacijama koje želimo modificirati kako bi povećali njihovu učinkovitost. One ujedno potiču dugoročno kreditiranje u kunama i uz fiksnu kamatnu stopu budući da banke dobivaju jeftina kunska sredstva na dugi rok – pojasnio je Šošić.
Strukturne repo operacije nisu izravno usmjerene na preporuke, nego se one provode u kontekstu povećanja ekspanzivnosti monetarne politike. Zadnja kamatna stopa za te operacije bila je 1,4 posto, a ukupno je HNB u 206. plasirao 993,4 milijuna kuna.
– Bankama omogućuje da barem za prvo razdoblje bez rizika mogu na 4 godine fiksirati kamatnu stopu. Umanjuje im rizik bez troška te banke – rekao je.

Ministar Marić: Treba porazgovarati o preporuci HNB-a
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu kako o preporuci središnje banke da se fiksiraju određene kamatne stope treba porazgovarati s obzirom na predviđanja kretanja referentnih kamatnih stopa, no napominje da se postavlja pitanje troška toga.
Ističući kako informacije o tome ima samo iz medija, Marić je kazao ispred Banskih dvora da prvo mora sjesti s predstavnicima HNB-a i vidjeti što podrazumijevaju pod time. Na upit novinara bi li takva odluka bila dobra, odgovara kako bi, s obzirom na predviđanja rasta referentnih kamatnih stopa u eurozoni i SAD-u.
“Pa sigurno kada uzmemo u obzir predviđanja kretanja bazičnog kamatnjaka, dakle referentnih kamatnih stopa, to nije neka velika niti znanost, niti mudrost, niti velika tajna. Oni su već neko vrijeme na povijesnim minimumima i sigurno da su očekivanja, uzimajući u obzir i politiku Središnjih rezervi SAD-a (Fed) i Europske središnje banke (ECB), da će te referentne kamatne stope u nekom trenutku početi rasti. Kojom dinamikom, to ćemo još vidjeti. Tako da bi o toj preporuci HNB-a trebalo porazgovarati”, odgovorio je ministar financija.
Pritom je dodao kako je za Fed ove godine samo pitanje dinamike, odnosno u koliko navrata će dizati kamatne stope. Što se tiče ECB-a, Marić podsjeća na, kako kaže, “manje-više jasna predviđanja” da će se “do kraja ove godine politika monetarnog otpuštanja kompletirati”. Nakon toga, smatra Marić, ECB će sigurno pratiti dinamiku iz SAD-a.
Ukoliko se dogodi značajniji rast referentnih kamatnih stopa, dodaje, treba vidjeti razne vrste mjera kojima se na to može odgovoriti, među kojima je i taj prijedlog HNB-a o kojem mediji pišu. No, Marić ističe kako se postavlja i pitanje troška prelaska s promjenjivih na fiksne kamatne stope.