Nema komentara

Ministar Marić potvrdio: Bivše Todorićevo ljetovalište s heliodromom i teniskim terenom ide u zakup

Luksuzna zdanja na otoku Smokvici u kojima je donedavna uživala obitelj Todorić, država daje u zakup. Natječaj, potvrdio je za Dnevnik Nove TV ministar državne imovine Goran Marić, bit će otvoren sljedeći tjedan. Nadaju se da će interesa za taj otok biti, kao i za stanove koje je država nedavno prodala. Ipak, priznaju, za neke se nekretnine – nije javio nitko. Doznali smo i zašto.

U rujnu, država je preuzela ključeve 20-ak objekata na otoku Smokvici na kojem je ljeta provodila obitelj Todorić. Sada vlasništvo države, Smokvica sljedeći tjedan ide na natječaj. Kao i druge državne nekretnine na zvučnim lokacija. „Ići će hotel Hrvatska u Baškoj, hotel Iž, češka vila će biti ponovno na natječaj kao i vila na otoku Smokvici“, kazao je ministar državne imovine Goran Marić.

Za Smokvicu se nudi dugogodišnji zakup

Za Todorićevo bivše ljetovalište s novoizgrađenim restoranom, heliodromom i teniskim terenom na Smokvici, država nudi dugogodišnji zakup. Nadaju se dobroj zaradi, baš kao što su dobro tržili i sa zadnjom prodajom državnih stanova. Od 33 ponuđena, prodano ih je 29. „Bilo je više od 400 ponuda za tih 29 stanova, prodani su, prihod je 14 milijuna kuna, a za ovih 4 neprodana, to su zapravo i nisu stanovi, to su podrumski prostori“, kaže ministar Marić.

Ipak za neke nekretnine, nije bio zainteresiran nitko. Za 650 četvornih metara vile u kojoj je ured imao bivši predsjednik Stjepan Mesić, država nije dobila nijednu ponudu. Početna joj je cijena bila 6 milijuna i 200 tisuća kuna. Ponuda nije bilo ni za zemljište u Stankovcima, na kojem investitor želi ulagati u privatni aerodrom. Cijena zemljišta i šume – 23 i pol milijuna kuna. „Nisam se javio jer ta cijena za ono zemljište je bila brutalno bezobrazna“, rekao nam je ulagač Josip Crnčević.

“Cijene su previsoke”

23 milijuna kuna bilo je očito previše i za vilu svežanj u Kostreni. Vila s igralištem, kuglanom i parkom na 14 tisuća četvornih metara uz more, danas zjapi prazna i zapuštena. Marić tvrdi, cijene pojedinih nekretnina su previsoke. „Ako baš u jednom ili dva natječaja nema nijedne ponude znači da procjenitelji nisu dobro procijenili vrijednost nekretnine“, smatra Marić.

Slažu se i agenti za nekretnine koji bi se rado uključili u prodaju državne imovine.

„Mišljenja smo da bi se to moglo raditi u suradnji s agencijama za nekretnine koje bi našle kanale do kupaca koji nisu dobili informaciju i do recimo stranih investitora i klijenata“, kaže agentica za nekretnine Jelena Kravoščanec Todorović. Plan države je ove godine od prodaje samo nekretnina uprihoditi 100 milijuna kuna.

 

Izvor: dnevnik.hr

Nema komentara

Država i Grad Zagreb razmijenili nekretnine

“Nećemo žaliti novca da je uredimo tako da bude najbolja kavana u Europi. Već sutra krećemo osmišljavati uređenje kavane Corso, tražit ćemo rješenja i natječajem, a onda ju i obnoviti i urediti i u skladu s time što je ta zgrada i prostor kavane posebno zaštićen”, kazao je Bandić.

Ministarstvo državne imovine i Grad Zagreb sklopili su ugovor o zamjeni nekretnina na području Zagreba, koji je time u vlasništvo dobio četiri nekretnine, uključujući poznatu i već dugo zatvorenu kavanu Corso u Gundulićevoj ulici, dok je država u vlasništvo dobila jednu zgradu i jedan poslovni prostor. Ugovor o zamjeni u srijedu su u prostoru sada zapuštene kavane Corso potpisali ministar državne imovine Goran Marić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Napominjući kako su se oko toga dogovarali oko šest mjeseci, Bandić je zahvalio Mariću na susretljivosti te najavio da Grad u prostoru kavane Corso želi napraviti kavanu sličnu nekadašnjoj i vratiti joj stari sjaj, ali nije iznosio nikakve rokove ni detalje kada se kavana planira otvoriti.

“Nećemo žaliti novca da je uredimo tako da bude najbolja kavana u Europi. Već sutra krećemo osmišljavati uređenje kavane Corso, tražit ćemo rješenja i natječajem, a onda ju i obnoviti i urediti i u skladu s time što je ta zgrada i prostor kavane posebno zaštićen”, kazao je Bandić. Dodao je kako se nada da će, na tragu Tina Ujevića i drugih zagrebačkih intelektualaca i zagrebačkih gradonačelnika koji su posjećivali tu kavanu, i on u njoj jednom piti kavu. Ministar Marić je naznačio da je zadovoljan što će kavana u obnovu, jer, kako je kazao, “nema ništa gore od zapuštenosti objekata, pogotovo državnih, a ovo sada je početak kraja zapuštenosti te kavane”.

“Siguran sam da ovo neće biti samo prostor za piti kavu nego i susreta inteligencije te sugovorništva”, poručio je ministar, koji je na upit novinara kazao da procesi privatizacije i prodaje državne imovine idu ove godine prema planu te da će prodaja biti veća nego se očekivalo i dosegnuti sigurno oko milijardu kuna za ovu godinu.

Od ostalih nekretnina koje su zamijenili Grad Zagreb i Ministarstvo državne imovine i o čemu su novinari dobili pisanu informaciju, a potpisnici o tome nisu govorili, Grad je u vlasništvo osim kavane Corso, čija je vrijednost procijenjena na oko 30 milijuna kuna, dobio nekretnine koje su do sada bile u vlasništvu države odnosno prostor u Jurišićevoj ulici 1 koji sada koristi zagrebačka Turistička zajednica, procijenjene vrijednosti oko 3,7 milijuna kuna, te još jedna prostor u Jurišićevoj 1 vrijednosti oko 3,1 milijun kuna, a koji se bespravno koristi.

Dobio je i suvlasnički dio nekretnine u Sesvetskom Kraljevcu, vrijednosti oko 2,9 milijuna kuna, koji se koristi za smještaj životinja. Država je pak od Grada Zagreba u vlasništvo dobila poslovni prostor na prvom katu u Frankopanskoj ulici 1., vrijednosti oko 10,5 milijuna kuna, a to koristi Ministarstvo financija, kao i zgradu u Ulici Republike Austrije 20, vrijednosti oko 28 milijuna kuna, koju koristi Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.

Zamoljen za komentar poruke hrvatske predsjednice iz Karlovca kako smatra da bi trebalo smanjiti Vladu odnosno broj ministarstava, ministar Marić je odgovorio da se on bavi svojim poslom, vodi Ministarstvo državne imovine i da je koncentriran za taj dio posla.

Izvor: poslovni.hr

Nema komentara

Povećana potražnja za stanovima u Zagrebu: evo kako se kreću cijene po kvartovima

Kao što laste najavljuju proljeće, tako dizalice najavljuju oporavak gospodarstva. Cijene nekretnina u Zagrebu vraćaju se na predkriznu razinu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku cijene novih stanova u Zagrebu u drugoj polovici prošle godine iznosile su 1654 eura po metru četvornom što je čak 24,8% više nego godinu prije.

Taj podatak odnosi se na cijene novogradnje, ali gledajući sve nekretnine, rast cijena je ipak manji. “Kada govorimo o ukupnom tržištu nije situacija tako baš drastična, cijene su narasle osam do deset posto po našim statistikama”, kazao je Boro Vujović iz Udruženja za poslovanje nekretninama pri HGK-u.

Najskuplji stanovi su u Maksimiru gdje cijene dosežu i 3000 eura po kvadratu. Slične cijene su i u podsljemenskoj zoni uz Ilicu. Uvijek je atraktivan Jarun s cijenama od 1400 do 2100 eura po metru četvornom. Cijene su porasle i u Novom Zagrebu gdje nekretnine u blizini Bundeka idu i preko 2000 eura po kvadratu.

Na tržištu je u recesiji bio nedostatak novih stanova jer se dugo nije gradilo. Grade se dobri stanovi na atraktivnim lokacijama, no pravi pokretač tržišta, pa i rasta cijena, kaže struka, je Vlada.

“Ono što je bilo okidač prošle godine su subvencije od strane države koje su utjecale na to da je u kratkom vremenu bilo potrebno reagirati i kupiti stan da se iskoriste poticaji – to je bilo ono što je dovelo do naglog rasta cijena”, tvrdi Vujović.

No, ministar graditeljstva Predrag Štromar takav zaključak opovrgava. Smatra kako je rastom BDP-a porasla i kupovna moć građana.”Plaće su porasle za 5,7%, povećala se potražnja i potražnjom naravno da se povećaju cijene nekretnina”, kazao je Štromar.

Mjera subvencija predviđena je i u iduće tri godine, no u nešto izmijenjenom obliku. Veće subvencije davat će se za nekretnine u ruralnim krajevima. Takve mjere pozdravlja i struka, ali poziva ministra da što skorije raspiše natječaj.

“Mnogi kupci čekaju ponovno da subvencije budu raspisane i to dovodi do zastoja na tržištu nekretnina koji se trenutno događa, a onda će opet u jednom trenutku kad to bude objavljeno dogodit se eksplozija”, kazao je Vujović. A onda bi mogle opet eksplodirati i cijene koje će u postotku sigurno rasti više nego građanske plaće.

Izvor: vijesti.rtl.hr

Nema komentara

Zašto je došlo do velikog rasta cijena novih stanova u Zagrebu? ‘Koliko god bila kriza uvijek postoji određen broj ljudi koji želi kupiti novi stan’

Boom stanogradnje

Procvat stanogradnje u Zagrebu, kakav nije zabilježen od 2008. godine, očitava se i u najnovijim podacima Državnog statističkog zavoda, koji pokazuju da prosječna cijena četvornog metra novog stana u Zagrebu iznosi 12.390 kuna, što je 24,8 posto više nego prije godinu dana. Samo u drugom polugodištu prošle godine u Zagrebu su se prodala 674 stana u novogradnji. Prema neslužbenim procjenama, u posljednjih je godinu dana u Zagrebu rasprodano oko 1000 stanova u novogradnji.

Prosječna cijena četvornog metra novih stanova iznosila je u Hrvatskoj u drugom polugodištu 2017. godine 11.060 kuna, što je 11,7 posto više nego u istom razdoblju 2016., pokazuju podaci DSZ-a. Međutim, pritom je prosječna cijena četvornog metra novog stana u Zagrebu narasla 24,8 posto više nego godinu prije, a u ostalim naseljima ta cijena iznosi 9838 kuna, što je zapravo 0,2 posto manje.

1330 novih stanova

Podaci DZS-a pokazuju i da je samo u drugom polugodištu 2017. u Hrvatskoj prodano 1330 novih stanova, od čega 647 u Zagrebu, a 683 u drugim naseljima. Nedavno je Jutarnji list pisao o tome kako se većina stanova u novogradnjama u Zagrebu proda prije nego što se zgrade završe, a neke već na samom početku gradnje. Grade se deseci stambenih zgrada, namijenjenih raznim kategorijama kupaca, a u gotovo svim kvalitetnijim zgradama na dobrim lokacijama u gradu rasprodani su svi ili većina stanova. Više je razloga ovakvog booma stanogradnje, rasta cijena i potražnje. Većina trgovaca nekretninama slaže se da se radi o akumuliranoj potražnji jer je nakon krize u graditeljstvu nastupio određeni zastoj u stanogradnji i manjak novih stanova.

– Koliko god bila kriza, u gradovima kao što je Zagreb uvijek postoji određen broj stanovnika koji želi kupiti novi stan. Neki nove stanove traže već četiri godine. Ipak ovaj boom potražnje mogao bi biti balon, posljedica akumulirane potražnje, i pitanje je što će biti 2020. godine, hoće li potražnja pasti – rekao je Patrick Franolić, direktor tvrtke Spiller Farmer, konzalting agencije za poslovanje nekretninama.

Dubravko Ranilović, direktor agencije Kastel nekretnine i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama, upozorava da se kvaliteta stanova u novogradnji donekle promijenila u odnosu na prijašnju, što je također povisilo cijenu, a i gradi se na atraktivnijim lokacijama nego prije, što također diktira cijenu.

Kupaca još ima

– Dio novogradnje u Zagrebu već je neko vrijeme A-razred, neke i A plus. Stoga je otvoreno pitanje je li to porast cijene za isti stan. Također, koliko god se radi o povećanju prodaje, ipak govorimo o manjem broju ljudi u Hrvatskoj koji su kupci i da bi se taj rast održao, gospodarstvo ga mora pratiti – naglasio je Dubravko Ranilović.

Neki od građevinara jučer su nam rekli da su im zbog novog zakona o kreditiranju pojedini predugovori za stanove pali, ali da kupaca još ima. Dobri kreditni uvjeti bili su također jedan od razloga dobre potražnje novogradnje prošle godine, a ona je potaknula rast cijene kvadrata.

Faktori koji su potaknuli rast cijena

Borislav Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, pojašnjava zašto su cijene nekretnina u porastu.

– Više je faktora koji na to utječu: oporavak gospodarstva, stambeni krediti s niskim kamatama, slabe kamate na štednju, geopolitička situacija, ali i nedostatak novogradnje. Također, bitan faktor je veliki interes za stanovima na atraktivnim lokacijama koji se pretvaraju u apartmane za kratkoročni najam, kao i niske cijene nekretnina u odnosu na zapadnu Europu. Ono što joj ne ide u prilog su iseljavanje i novi Ovršni zakon – nabraja Vujović, koji kao najvažniji čimbenik koji je izravno utjecao na rast cijena nekretnina izdvaja APN-ove subvencionirane kredite.

Slično se može čuti i od samih agencija za promet nekretninama pa tako Antonija Mikšić iz Operete, licencirana agentica za posredovanje u prometu nekretninama, ističe kako su od ove godine postroženi uvjeti kreditiranja i mnogo donedavno kreditno sposobnih pojedinaca sada ne može uzeti kredit ili može podići kredit znatno manjeg iznosa.

Izvor: jutarnji.hr

 

Nema komentara

Do posla u sezoni lako, ali do smještaja nemoguće: Privatni iznajmljivači s tržišta izgurali podstanare i studente

Hrvatska trenutačno ima više od pola milijuna kreveta u privatnom smještaju u turizmu, a privatnih iznajmljivača sve je više. Iako se to može tumačiti kao pozitivan trend, turizam je doslovce s tržišta najma stanova izgurao podstanare, radnike i studente.

Posao u sezoni lako je naći, ali smještaj gotovo nemoguće. U Hrvatskoj je trenutačno u privatnom smještaju 560 tisuća kreveta, najviše u Splitu, Zadru, Dubrovniku, Crikvenici i Rabu.”Imamo dovoljan broj letova, dovoljan broj gostiju koji dolazi i popunjenost je izvrsna”, rekao je Božo Burić iz Udruženja privatnih iznajmljivača Dubrovnik.

Sve veći broj smještaja u turizmu stvara probleme lokalnom stanovništvu i studentima. U Puli bilježe rast od 18 posto u broju kreveta. U Zagrebu je gotovo tri tisuće stambenih jedinica u turističkom najmu, što utječe na tržište nekretnina.

“Velika je potražnja i ljudi uglavnom kupuju da bi iznajmljivali. Isto tako, zbog toga je i manja ponuda stanova za dugoročni najam, što je automatski dovelo do porasta cijena”, rekao je Boro Vujović iz Sektora nekretnina HGK.

Privatni smještaj raste i ruralnim sredinama. U okolici Vrgorca je sve više onih koji iznajmljuju svoje seoske kuće za odmor i u sezoni idu u podstanare.”Iz kuće izađemo polovicom petog mjeseca pa se vratimo polovicom devetoga. Izgradili smo kuću i nema potrebe da stoji prazna jer nam se iznajmljivanje isplati”, rekla je Jelena Gašpar Umčane iz Vrgovca.

U 2017. godini broj kreveta u privatnom smještaju rastao je za 10 posto, a ova sezona trebala bi donijeti novi rast.

 

Izvor: dnevnik.hr