Nema komentara

Odzvonilo zarađivanju na podzakupu državnih lokala

Raskinut će se ugovori, nekretnine će država sama iznajmljivati.

Iako je postojećom legislativom zabranjeno davanje u podzakup poslovnih prostora u vlasništvu države, mnogi zakupci nalazili su načina da takve nekretnine daju u promet i zarađuju, no to više ne bi smio biti slučaj.

Vlada je jučer prihvatila prijedlog ministra državne imovine Gorana Marića kojim se u zakonu o zakupu u kupoprodaji poslovnog prostora predviđa raskid ugovora sa zakupcima koji ga daju na korištenje trećim osobama, koristeći primjerice ugovore o poslovno tehničkoj suradnji ili trgovačkom zastupanju.

Gotovo četiri tisuće

Polazeći od toga da oni zarađuju tim poslovima, Marić smatra da su takve nekretnine dane u zakup po cijenama ispod tržišnih vrijednosti, te da država na tim nekretninama može ostvariti veće prihode. Iz dostupnih podataka, u državnom portfelju ukupno je, bez garaža i parkirnih mjesta, oko 3,7 tisuća poslovnih prostora, od kojih je oko 1,3 tisuće prazno.

Od onih koji su u zakupu država posljednjih godina kako se uvodi reda u korištenje te imovine, ubire sve više. Prošle je godine temeljem zakupa poslovnih prostora država naplatila 60 milijuna kuna, deset milijuna više nego 2015. godine. U statusu bespravnih korisnika vodi se njih oko 200, a dugovi državi za korištenje nekretnina prelaze 21 milijun kuna.

Sa svim zakupcima koji su trgovali državnim poslovnim prostorima po sili zakona će se raskidati ugovori, a nekretnine javnim natječajem davati u najam.

Izmjenama zakona definira se i uvjete prodaje poslovnih prostora. Prijedlog je da se takve nekretnine mogu prodati isključivo zakupniku, ne više i korisniku bez ugovora o zakupu, a pri tom status kupca zakupci s urednim ugovorom moći će dobiti samo ako imaju uredno podmirene obveze prema državi. Osim toga, kupnja će bit moguća samo za nekretnine koje će biti uvrštene na popis prostora namijenjenih kupoprodaji, a koji će biti javno objavljen.

Inače je važeći zakon dao mogućnost izravne prodaje državnih poslovnog prostora korisniku ili zakupniku poslovnog prostora koji su ih koristili u kontinuitetu od najmanje pet godina i koji uredno ispunjavaju sve obveze, međutim u proteklih šest godina ta mogućnost nije korištena jer nisu bili utvrđeni kriteriji po kojima bi se takve nekretnine satavljale na popis za prodaju.

Što neće u prodaju

Sada se predlaže da na popisu ne budu uvršteni prostori koji kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete -u nultoj su ili prvoj zoni gradova i općina, ulični su prostori s izlogom koji gleda na uličnu stranu, nalaze se u razizemlju i vrijednost zakupnine za 15 godina jednaka je ili veća od procijenjene vrijednosti nekretnine.

izvor: poslovni.hr

Nema komentara

Do rujna 2023. najmoprimci moraju iz privatnih stanova

Zakonom o najmu stanova, ako bude izglasan u Saboru u sadašnjoj verziji, vlasnici stanova (najmodavci) dobivaju točan dan kada mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom – 1. rujna 2023. godine, s time da će im se, počevši od 1. rujna 2018. godine, postupno povećavati zaštićena najamnina.

Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova u Saboru je prošao drugo čitanje, a pojedini klubovi zastupnika, nezadovoljni njegovim sadržajem i posljedicama, zatražili su i treće čitanje, tako da je moguće da će doživjeti još neke izmjene.

Kako piše Glas Slavonije, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja smatra kako će se izmjenama Zakona o najmu stanova konačno riješiti problem star 20 godina, a riječ je o problemu zaštićenih najmoprimaca/podstanara koji se od završetka Drugog svjetskog rata trenutano nalaze u 3726 stanova u Hrvatskoj.

Zakonom o najmu stanova, ako bude izglasan u Saboru u sadašnjoj verziji, vlasnici stanova (najmodavci) dobivaju točan dan kada mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom – 1. rujna 2023. godine, s time da će im se, počevši od 1. rujna 2018. godine, postupno povećavati zaštićena najamnina. Iznos za koji se povećava najamnina na dan 1. rujna tekuće godine je fiksan i iznosi 1,20 puta zaštićene najamnine koju je najmoprimac ili zaštićeni podstanar plaćao na dan 31. kolovoza 2018. Zaštićena najamnina koju plaća zaštićeni najmoprimac i zaštićeni podstanar za stan koji nije u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske, povećavat će se svakih dvanaest mjeseci, počevši od 1. rujna 2018. do 31. kolovoza 2023. godine. Zaštićeni najmoprimci i zaštićeni podstanari dužni su iseliti iz stanova najkasnije do 1. rujna 2023., ako s najmodavcem, odnosno vlasnikom stana ne sklope novi ugovor o najmu stana. Ako ne isele, vlasnik stana može nadležnom sudu podnijeti tužbu za iseljenje koja će morati biti riješena po hitnom postupku – dakle neće se moći dogoditi da se ovakvi slučajevi godinama razvlače po sudovima.

izvor: Poslovni.hr

Nema komentara

Sabor o izmjenama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita

Hrvatski sabor u srijedu zasjedanje započinje raspravom o izmjenama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, kojima se definira trogodišnji program subvencioniranja stanogradnje, dok bi na Odboru za gospodarstvo resorni ministar Darko Horvat i Vladin izvanredni povjerenik Fabris Peruško trebali podnijeti izvješće o poslovanju Agrokora.

Izmjene Zakona o subvencioniranju stambenih kredita trebale bi osigurati nastavak te mjere u predstojeće tri godine, nakon što je Vlada već odobrila 2.320 takvih zahtjeva.
Prema prijedlogu, subvencije bi iznosile između 30 i 51 posto mjesečne rate kredita, što pak ovisi o indeksu razvijenosti grada ili općine, a natječaj se može očekivati u rujnu.

Zakonom je predviđeno i značajno povećanje izdvajanja iz proračuna za tu svrhu. U 2017. tako je osigurano 17,5 milijuna kuna, za 2018. godinu predviđeno je 42 milijuna kuna, a za iduće dvije godine 35 milijuna kuna.

Iz Vlade poručuju kako su zakonske izmjene ujedno i doprinos jačanju demografskih mjera, jer se razdoblje subvencioniranja dodatno produljuje za dvije godine za svako rođeno ili posvojeno dijete u vrijeme trajanja subvencije.

Kamatna stopa ne bi trebala biti viša od 3,75 posto, a u Vladi očekuju kakao će na natječaju za odabir banaka te stope biti i manje.

Dnevni red Sabora za srijedu predviđa i raspravu o paketu pravosudnih zakona, kojima je cilj sudove učiniti učinkovitijima kako bi se rješavalo što je moguće više predmeta.

izvor: narod.hr

Nema komentara

Kada i kako do subvencioniranih stambenih kredita, u pripremi su tri nova natječaja

Početkom rujna država će ponovno subvencionirati rate stambenih kredita. Predlažu se tri natječaja u iduće tri godine. Odsad će se voditi računa o razvijenosti općina i gradova pa je raspon državne pomoći od 30 do 51 posto.

Plaćanje subvencija produljeno je s 4 na 5 godina plus još dvije godine za svako novorođeno ili posvojeno dijete. U emisiji “U mreži Prvog” HRT-a analizirali su kako Vlada planira subvencionirati stambene kredite ove, te u sljedeće tri godine. Gostovali su Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te stručnjak za tržište nekretnina Boro Vujović.

Državni tajnik Željko Uhlir rekao je kako je ova mjera dobro prihvaćena.

“Doradili smo je i učinili boljom, rekao je te dodao da se ne očekuju puno niže kamate jer su ih već ove godine spustili”, naveo je.

Boro Vujović je pozdravio mjeru, no kaže kako se njome ipak pomaže samo onima koji su kreditno sposobni. Puno je ljudi koji rade na određeno vrijeme, njima bi trebalo pomoći na način da država jamči za njih.

Uhlir odgovara kako svaka vladina mjera ima ograničenja i ne može pomoći svim građanima.

“Kroz programe POS-a potičemo najam, ne mogu svi kupovati nekretnine”, rekao je. Zakon je prihvaćen na Vladi, u Saboru će biti u hitnoj proceduri.

“Čim zakon stupi na snagu uputit će se zahtjev prema bankama. Tijekom srpnja i kolovoza razgovrat će se s bankama i početkom rujna raspisat će se javni poziv”, rekao je Uhlir.

Na Vujovićev komentar da je jedan od najvećih problema taj što se subvencioniranim kreditima može kupiti samo ona nekretnina koja ima uporabnu dozvolu, Uhlir odgovara da se sredstva iz državnog proračuna ne mogu odobravati za nekretnine koje su legalne. Svaka mjera iz Ministarstva nastoji djelovati na nekoliko područja. Prvenstveno nam je zadaća štititi prostor.

izvor: poslovni.hr

Nema komentara

Cijene nekretnina u Hrvatskoj u svibnju su zabilježile najveći rast

Cijene stanova, prema novom istraživanju, potpuno su se približile onima iz 2011.

Prema istraživanju Njuškala provedenom na uzorku od 155 tisuća aktivnih oglasa nekretnina, cijene u Hrvatskoj na godišnjoj razini rasle su više od tri posto. To je, u usporedbi s razdobljem od posljednjih nekoliko mjeseci, najveći rast. Stanovi su, uspoređujemo li isti mjesec prošle godine, poskupjeli za šest posto, dok su kuće poskupjele za više od tri posto. Cijene stanova potpuno su se približile onima iz 2011., što nas dovodi do zaključka da se tržište potpuno oporavilo.

Njuškalova kategorija Nekretnine najveća je baza nekretnina za prodaju i najam u RH te je samo u svibnju imala više od 13 milijuna detaljnih pregleda oglasa. Interes za nekretninama u Hrvatskoj sve više raste pa je tako u posljednje dvije godine u ovoj kategoriji ostvaren rast posjeta izvan Hrvatske, a posjetitelji su najčešće iz susjednih zemalja te Ujedinjenog kraljevstva, SAD-a, Švicarske, Austrije i Švedske. Najposjećenije potkategorije su prodaja stanova i prodaja kuća. Zanimljivo, u svibnju na Njuškalu je najbrže prodana nekretnina unutar dva dana od predaje oglasa, a riječ je o kući u Osječko-baranjskoj županiji.

Cijene četvornog metra stanova u najvećim hrvatskim gradovima bilježe godišnji rast. Tako su cijene stanova u Zagrebu u godinu dana rasle 8 posto. Istodobno, Split bilježi 12 posto više cijene stanova, isto kao i Pula, dok su u Zadru one više za 9 posto. Cijena kvadrata stana u Rijeci viša je za 3 posto, dok su cijene u Osijeku ostale na prošlogodišnjoj razini. Godišnji indeksi traženih cijena stanova u navedenim gradovima upućuju na sve ubrzaniji rast cijena stanova, dok kuće bilježe sporiji rast cijena. Naime, dok su primjerice u Zagrebu cijene stanova rasle osam posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, cijene kuća ostale su na istoj razini. Slična je situacija i u Zadru gdje su cijene kuća rasle tek 1 posto.

Čak ni u Splitu i Dubrovniku, gdje su cijene kvadrata kuća skuplje od cijena kvadrata stana, rast cijena kuća nije veći. Tako su cijene stanova u Dubrovniku na godišnjoj razini više za 15 posto, dok su cijene kuća rasle za 4 posto. Istodobno, Split bilježi 12-postotni rast cijena stanova, dok su kuće rasle za 10 posto. Prosječna cijena kvadrata stana u Dubrovniku i dalje je najviša u RH te iznosi 3.512 eura. Dubrovnik je najskuplji i kada gledamo prosječne tražene cijene kvadrata kuća s okućnicom. U tom slučaju kvadrat iznosi astronomski visokih 4574 eura. Primjerice, u Zagrebu prosječna cijena kvadrata stana iznosi 1841 euro, dok su cijene kvadrata kuća 31 posto niže i iznose 1265 eura. Prema ovome, zaključujemo da za jedan kvadrat stana u Dubrovniku možemo kupiti gotovo dva u Zagrebu, dok za jedan kvadrat kuće u Dubrovniku, u Zagrebu možemo kupiti čak 3,6 kvadrata kuće.

Cijene kvadrata stanova u obližnjoj Velikoj Gorici 36 posto su niže u odnosu na Zagreb i u svibnju su prosječno iznosile 1172 eura. Prosječna cijena kvadrata kuća s dvorištem u Velikoj Gorici iznosi 922 eura, i za 27 posto je niža u odnosu na cijenu u Zagrebu. Od većih gradova, najniže cijene nekretnina su u Vukovaru, Sisku te u Slavonskom Brodu, gdje se cijene stanova kreću oko 800 i manje eura po kvadratu.

GRAD ZAGREB

Prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu iznosi 1841 euro, dok je prosječna cijena kvadrata kuće s dvorištem 1265 eura. No, pogledamo li detaljnije po kvartovima, te cijene variraju od 700 eura na rubnim dijelovima grada pa do čak 3 tisuće eura u određenim kvartovima Gornjeg grada. Tako, primjerice, prosječna cijena kvadrata stana na Jarunu iznosi 1845 eura, dok je u obližnjim Vrbanima ona 10 posto viša i iznosi 2027 eura. Slično je i kada pogledamo Vrbik, gdje prosječna cijena kvadrata stana iznosi 1815 eura, dok je u susjednoj Martinovki ona 2258 eura. Najviše cijene su u Centru grada te na Gornjem gradu, gdje su prosječne cijene kvadrata kuća više od stanova, što nije slučaj u ostalim dijelovima grada

izvor: vecernji.hr