Nema komentara

U saboru složni oko subvencioniranja stambenih kredita

Država će četiri godine plaćati pola rate za prvu nekretninu.

Intencija je dobra, ali sredstva će biti nedostatna, kaže Tomislav Panenić (Most) koji također tvrdi da je država “zaradila”, s obzirom da su smanjene stavke za razne oblike poticanja stanogradnje, pogotovo one namijenjene nerazvijenim područjima.

Konačan prijedlog Vladina zakona o subvencioniranju stambenih kredita u srijedu su u Hrvatskom saboru podržali i pozicija i opozicija, koja pritom tvrdi da su predložene mjere ograničenog dosega i da treba osmisliti i druge programe kako bi se mladima pomoglo u stjecanju prve nekretnine. Prema tom zakonu, država bi četiri godine plaćala pola rate kredita, s tim da bi se rok za subvencioniranje produžio za godinu dana u slučaju da podnositelj zahtjeva u obitelji ima osobu s invaliditetom većim od 50 posto, a za dvije ako u tom razdoblju dobije ili usvoji dijete.

Zakonom se omogućava kupnja novih, ali i rabljenih stanova i kuća vrijednosti do 1500 eura po četvornom metru, pri čemu država sufinancira kredit koji ne premašuje 100.000 eura. Za provedbu zakona u ovoj je godini osigurano 17, 5 milijuna kuna. Oporba tvrdi da će zakon više koristiti bankama nego mladim obiteljima, te da će i državni proračun više zaraditi od ukinute porezne olakšice na kupnju prvog stana nego što će izdvojiti za subvencije.

 

Đujić: Država će biti u plusu

Država će nakon subvencije biti u plusu, tvrdi Saša Đujić (SDP) i iznosi svoju računicu po kojoj bi mladoj obitelji koja digne kredit od 100.000 eura na 30 godina mjesečna rata bila oko 3500 kuna s državnom subvencijom od 1700 kuna. Ali, ta obitelj kupi stan od 100.000 eura i odmah plati porez na nekretninu od 30.000 kuna, pa kad to podijelite na 12 mjeseci, to je 2500 kuna mjesečno, kaže Đujić.

Intencija je dobra, ali sredstva će biti nedostatna, kaže Tomislav Panenić (Most) koji također tvrdi da je država “zaradila”, s obzirom da su smanjene stavke za razne oblike poticanja stanogradnje, pogotovo one namijenjene nerazvijenim područjima. Stavku za iduću godinu smanjujete s 220 milijuna na 115 milijuna kuna, dakle za 65 milijuna, a kroz predloženi zakon vraćate 35 milijuna, izračunao je Panenić.

Goranu Aleksiću (SNAGA) smeta što nema nikakvih kriterija, pa bi se, kaže, moglo dogoditi da se krediti dobivaju po načelu “tko brži, njemu djevojka”. Traži da se obvežu banke da kod ponude kredita moraju ponuditi i otplatu u ratama i anuitetima, a dužnik bi odlučio koji mu način otplate više odgovara.

 

Zaposleni na određeno bez subvencija

Kriterije za dobivanje kredita trebalo bi proširiti nekim socijalnim komponentama, kako brzina kojom će netko reagirati na natječaj ne bi bila jedini uvjet, smatra i Mile Horvat (SDSS) koji upozorava da na subvencije neće moći računati zaposleni na određeno vrijeme, a takvih je danas puno. Kad će biti natječaj, pita i SDP-ov Gordan Maras. U Hrvatskoj desetine tisuća mladih obitelji ima problema sa stambenim pitanjem, a nudi se subvencioniranje za njih nekoliko stotina najbržih, kaže Branimir Bunjac (ŽZ) problematizirajući tvrdnje da predloženi zakon ima prije svega demografski karakter.

Branko Bačić (HDZ) u obranu zakona kaže da on nije napisan da rješava, niti može riješiti sve demografske probleme. Ipak, na ovaj se način najbrže i najlakše omogućava mladom čovjeku da riješi stambeno pitanje uz nemali iznos državne potpore, ističe zastupnik i odbacuje tvrdnje o zaradi države.

Za trajanja zakona država će izdvojiti 160 milijuna kuna, ove godine 17,5 milijuna , iduće 35 milijuna, pa još 35 itd., kaže Bačić koji se ne slaže ni s tvrdnjama da zakon ne vodi računa o ravnomjernom razvoju države, da će mlade okrenuti gradovima. Obrnuto, zakon ide za tim da građanin kreće u gradnju nove nekretnine ili da kupi rabljenu od Korčule do Iloka, tvrdi Bačić.

SDP-ovu Marasu zasmetalo je što za rasprave o predloženom zakonu u sabornici nema novog resornog ministra HNS-ova Predraga Štromara. “Znači, trgovca Štromara nema”, rekao je Maras pitajući se zašto nije došao, boji li se zastupničkih kritika “jer je trgovac”.

Izvor: jutarnji.hr

Nema komentara

Novi standard stanovanja

U Zagrebu niču stambene zgrade sa zelenim krovovima na kojima će biti šetnice, zona rekreacije i mjesto za party.

Trendovi stanovanja u kvalitetnoj novogradnji u Zagrebu uvelike se mijenjaju. Ono što je na tržištu moglo proći prije desetak godina danas ne prolazi. Investitori teško pronalaze kupce za zgrade koje su preblizu susjednim objektima, s lošim pogledom, s malo zelenila u okruženju, lošom kvalitetom izvedbe, daleko od škole, vrtića, javnog prijevoza…

Kvalitetna lokacija sada je ključ za višu kvalitetu novogradnje. Kupci takvih stanova su “razmaženiji”, ali i informiraniji te traže maksimum za svoj novac. O tome najbolje svjedoči nova ponuda na tržištu nekretnina u urbanom, donjem dijelu Zagreba, koja tehničkim rješenjima te standardima komfornog stanovanja stoji uz bok zapadnoeuropskim trendovima, a usto pokazuje i da se elitnije stanovanje više ne veže samo za sjeverni dio grada i strogi centar.

 

Alfa stan

Zgrada u Veslačkoj u Cvjetnom naselju, tvrtke Alfa stan, karakterističan je dio te nove ponude. Jedna od atrakcija bit će atraktivni zeleni krov površine 1500 kvadrata, čiji će veći dio biti otvoren za stanare, koji će tako imati osiguran prostor za druženje s vanjskom kuhinjom, a uredit će se i zona rekreacije sa spravama za vježbanje na otvorenom, šetnicom, sunčalištem. Na vrhu zgrade bit će i desetak atraktivnih dvoetažnih stanova. Energetski razred zgrade bit će A, visina stropova tri metra, a zgrada će imati vlastitu domarsku službu za redovno održavanje.

Tako se na lokaciji u samom gradu, unutar “starog” naselja, nudi stanovanje koje ulazi u višu klasu od onoga što se uglavnom do sada nudilo u novogradnji. O tom smo trendu razgovarali s voditeljem projekta Dariom Jurićem i voditeljem prodaje Ivanom Mandićem iz Alfa stana.

Ista tvrtka nedavno je predstavila i urbane vile na Jordanovcu, zvane “Home of the future”, koje također tehnološki odskaču od dosadašnje ponude nekretnina u Hrvatskoj.

– Stvari su se znatno promijenile. Nama je kao investitoru važno detaljno pristupiti mogućoj lokaciji za gradnju, istražujemo koliko je okružje poželjno za život. Uzimamo u obzir blizinu dostupnih atraktivnih i javnih sadržaja, prometnu povezanost, komunalnu infrastrukturu, škole, vrtiće… – kaže Dario Jurić.

Stambeno-poslovna zgrada u Veslačkoj sastoji se od podruma, prizemlja i četiri kata. Površine je 19.830 četvornih metara. Imat će 122 stana kvadrature od 29 do 226 kvadrata. Sa zgrade pogled se pruža niz Savu, nogometni centar Zagrabello i na zeleni trg koji je dio objekta. Na vrhu zgrade je desetak atraktivnih dvoetažnih stanova s više od 150 kvadrata u sklopu kojih je zeleni krov, čime se stvara dojam življenja u obiteljskim kućama.

Promjenom dosadašnje prakse u kojoj se zeleni krov smatrao dodatnom etažom te je stoga njegova kvadratura utjecala na urbanističke parametre gradnje, zeleni su krov gradske vlasti napokon prihvatile kao rješenje koje podiže kvalitetu življenja, kao u zapadnoeuropskim zemljama.

– Njegova izvedba znatno je skuplja nego kod standardnog krova, ali osigurava dodatnu vrijednost nekretnine i novi doživljaj življenja – kaže Dario Jurić.

 

2700 eura

Zgrada će imati i najučinkovitije energetske dizalice topline, koje koriste podzemne vode za hlađenje i grijanje, i svaki će stan biti energetski neovisan. Veliki plus je i što se s gotovo svih strana zgrade pruža otvoren pogled.

Prednost je novitet da je pri kupnji stana odmah uključen dogovor o budućem održavanju objekta. Naime, upravo se nepridržavanje kućnog reda i loše održavanje građevine pokazalo kao velik problem kvalitetnog stanovanja u Zagrebu. Alfa stan je na posljednja dva projekta izradio obrazac za prijavu nedostataka na web stranici i oformio tim ljudi za održavanje.

Cijene stanova u zgradi u Veslačkoj bit će nešto više od standardnih za novogradnju u ovom dijelu grada, od 2300 do 2700 eura. Standard je u tom dijelu grada 2100-2300 eura. Arhitekt objekta je Svebor Andrijević. Završetak gradnje se očekuje u ljeto 2018.

 

DUBRAVKO RANILOVIĆ, HGK: ‘Nedostaje pristojnih stanova od 1600 eura po kvadratu’

– Govorimo o stanovima za viši srednji stalež, koje cijenom prelaze 2000 eura za kvadrat. U tom sektoru stanovanja i gradnje kvalitetna lokacija s kompletnom infrastrukturom je postala gotovo pa sve. Sjeverni dio grada uglavnom više ne prolazi, osim nekoliko ulica, nego kupce privlači dobra lokacija u središtu i širem središtu grada – kaže Dubravko Ranilović, predsjednik udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.

S ovim je trendom, dodaje Ranilović, gradnje kvalitetnih stanova u središtu Zagreba, krenula je tvrtka VMD, a sve prisutniji je i Alfa stan. Cvjetno naselje, iako nije u središtu, atraktivna je zagrebačka mikrolokacija. Kod ovakvih investicija uz lokaciju, objašnjava Ranilović, ide i kvalitetno opremanje zgrada te angažiranje iskusnijih arhitekata jer za investitora “greške ne smije biti”.

– Imamo, međutim, u Zagrebu drugi problem – nedostatak pristojne novogradnje na dobroj lokaciji u cjenovnom razredu od oko 1600 eura po kvadratu, dakle nešto što bi bio standard – zaključuje Dubravko Ranilović.

 

Izvor: Jutarnji.hr

Nema komentara

Cijene stanova počele rasti u Zagrebu i na Jadranu

Gledaju li se veći gradovi, najveći skok traženih cijena prisutan je u Dubrovniku (12%), Splitu (5%), Puli, Šibeniku i Kaštelima oko 4%.

Agencije koje se bave prodajom nekretnina tvrde da je posljednjih mjeseci živnula potražnja za stanovima, najvećim dijelom zbog novog zakona o subvencioniranju stambenih kredita po kojemu će ljudima koji nemaju stan država plaćati pola rate kredita iduće četiri godine. Ti krediti ne bi smjeli imati početnu kamatu veću od 3,75 posto, no vlada je uvjerena da će cijena kredita biti i niža, piše Večernji list.

Prijedlog zakona propisuje da se kamate ne smiju mijenjati prve četiri godine, a osigurač protiv poskupljenja ugrađen je za iduće dvije godine tako da kredit smije poskupjeti do najviše 10 posto, što znači da još dvije godine kamata ne smije ići iznad 4,12 posto. Nakon šest godina cijena kredita određivat će se u skladu s tržišnim prilikama i uvjetima koje propisuje Zakon o potrošačkom kreditiranju po kojemu se cijene kredita mogu mijenjati dva puta godišnje, ovisno o euriboru (cijeni eura na međubankarskom EU tržištu) ili nacionalnoj referentnoj kamatnoj stopi.

Nedavno je i liječnička komora ugovorila kreditnu liniju za liječnike s fiksnom kamatom od 3,3 do 3,5 posto za kunske stambene kredite, što je vjerojatno utjecalo na veći interes za nekretnine. Država će u proračunu osigurati subvencije za približno tisuću stanova, s tim što se subvencija može ostvariti za nekretninu čija vrijednost ne premašuje 100.000 eura, odnosno čiji kvadrat nije skuplji od 1500 eura. Odluči li se kupac (mlađi od 45 godina koji zadovoljava ostale uvjete) za skuplju nekretninu, razlika u cijeni neće biti subvencionirana. U početku se razmišljalo da granica za subvencije bude 1900 eura po kvadratu, no Vlada je na kraju spustila granicu na 1500 eura nakon što su upozoreni da zbog te administrativne odluke dolazi do umjetnog pritiska na poskupljenje nekretnina.

Iz oglasnika Njuškalo, preko kojeg se trenutačno prodaje 166 tisuća nekretnina, poručuju da su u svibnju prodavatelji tražili u prosjeku dva posto više novca nego istog mjeseca prošle godine. Gledaju li se veći gradovi, najveći skok traženih cijena prisutan je u Dubrovniku (12%), Splitu (5%), Puli, Šibeniku i Kaštelima oko 4%, Zadru i Zagrebu nešto više od 3%, no zato su cijene u Bjelovaru i Vukovaru pale 8%, Vinkovcima 5%, Sisku i Slavonskom brodu 3%, a Osijeku i Varaždinu oko 2%.

Izvor: Poslovni.hr

Nema komentara

Predstavljamo vam novi Operetin portal

U Opereti je klijent uvijek na prvom mjestu. Zato smo za vas razvili novi, moderni i inovativni portal.
Sa zadovoljstvom vam predstavljamo naš novi portal koji, osim modernog i preglednog dizajna, obiluje mogućnostima za naše kupce i prodavatelje. Sve tražilice prilagođene su vama kako bi uštedili vrijeme i na jednostavan način pronašli nekretninu točno prema vašim željama. Za sve nekretnine i usluge možete jednostavno poslati kontakt poruku, kao i ponuditi svoju neobvezujuću ponudu. Integrirani kreditni kalkulator omogućuje vam da odmah izračunate vrijednosti koje vas zanimaju. Započnite svoju pretragu na našem novom portalu!

Nema komentara

Izbjegnite nove švicarce

HNB PRIPREMA PREPORUKE SVIM BANKAMA KOJE BI SUŠTINSKI MOGLE UTJECATI NA SVE GRAĐANE KOJI IMAJU KREDITE ‘MORAJU IMATI MOGUĆNOST ZAŠTITE OD RIZIKA’

Hrvatska narodna banka priprema preporuke bankama da informiraju građane i ponude im mogućnost refinanciranja kredita s ciljem zamjene promjenjivih kamata fiksnima, potvrdio nam je jučer viceguverner HNB-a Vedran Šošić.
– Cilj je da banke informiraju klijente o mogućnosti zaštite od kamatnog rizika i da im ponude tu mogućnost refinanciranja – rekao je Šošić.
Prema Šošićevim riječima, preporuke će biti službeno objavljene “relativno brzo”. Ipak, kako doznajemo, radi se o širem skupu povezanih mjera. Ideja je da se zna i koje banke daju instrumente zaštite od kamatnog rizika. Radi se, naime, o trajnijim izmjenama o informiranju klijenata o mogućem rastu kamata na kredite.

Lakša usporedba
– Jedan element preporuka je da banke klijente u rizičnijim kategorijama, primjerice, u duljoj ročnosti, kontaktiranju i da im pošalju ponude. Drugi je veća transparentnost i da ponude banaka budu vidljive i na internetskoj stranici HNB-a, kako bi potrošači mogli usporediti koje banke nude fiksne kamatne stope i da klijenti imaju ponudu te izbor između više banaka. Želimo da tržišni mehanizmi rade za potrošače – istaknuo je Šošić.
Dodatna mjera koju HNB želi uvesti bit će slična onoj kakvu imaju sada za kredite u kunama. Naime, poslovne banke dostavljaju podatke središnjoj banci za koje vrste kredita imaju kunske kredite, a ako ih ne nude, onda su te banke obavezne ljudima, koji dižu devizni kredit, pokazati informativnu listu koje konkurentske banke nude kunski kredit. Slično pravilo, doznajemo, vrijedilo bi i za kredite s fiksnim kamatnim stopama.
Mnogi građani su se “opekli” s kreditima u švicarcima jer su posuđivali novac s najnižim kamatama, a rate tih kredita su nakon rasta tečaja švicarskog franka u odnosu na kunu naglo porasle. Namjera je HNB-a da se slično ne ponovi s kreditima s promjenjivom kamatnom stopom.
Varijabilne kamate u Hrvatskoj određuju se tako da se zbroje fiksne marže i referentne kamate, primjerice Euribor, odnosno kamatne stope po kojima banke u eurozoni međusobno posuđuju novac. Međutim, upitno je kada će porasti referentne kamate i koliko.
– Ako mi nađete osobu koja može predvidjeti kretanje Euribora, platit ću ga zlatom. To se ne može predvidjeti. Kamatne stope su sada na povijesno niskim razinama. Teško je da mogu dalje padati, a povijesno su bile puno više. Postoji konsenzus da postoji rizik rasta referentnih stopa, ali jako je teško reći kada i koliko – izjavio je Šošić.
Posebno su ranjivi potrošači koji imaju dulja dospijeća kredita. Prema makroprudencijalnoj dijagnostici iz veljače, HNB je izračunao da oni koji još imaju 20 godina za otplatu kredita, što se uglavnom odnosi na stambene kredite, ako kamate porastu jedan posto, morat će platiti čak 10 posto veću ratu kredita. A moguće je, kaže Šošić, da će kamate i znatno više rasti.

Tko će to platiti?
No, postavlja se pitanje tko će na kraju snositi najveći dio troška refinanciranja kredita: građani, banke ili HNB.
– Nastojat ćemo da trošak refinanciranja bude vidljiv. Kamatne stope na kredite s fiksnim i varijabilnom stopama jako su se približile, a te razlike u prosjeku iznose od 0,1 do 0,3 postotna boda. Fiksiranje kamate znači zaštitu od kamatnog rizika, a nije skupo zaštititi se prema aktualnim ponudama banaka – naglasio je Šošić.
U posljednje vrijeme u HNB-u su primijetili trend da klijenti sve više podižu kredite s fiksnom stopom, a posebno rastu krediti sa zaštitom, odnosno ograničenjem fiksiranja kamatne stope. Međutim, oni klijenti koji su ranije dizali kredite, dok te zaštite još nisu bile toliko raširene, nisu imali tu mogućnost.
– Nikoga ne nagovaramo na fiksnu kamatnu stopu jer je odluka na svakom potrošaču pojedinačno. Naša je uloga da potrošači imaju mogućnosti i da budu informirani. Dalje je odluka na njima hoće li fiksirati stope ili neće – istaknuo je Šošić.


Povratak fiksnih kamata
Premda je u međuvremenu udio kredita s fiksnom kamatom porastao, posebno u posljednjih godinu i pol, očito je da i dalje predstavlja rizik bankama i stabilnosti financijskog sustava. HNB, osim povremenih strukturnih repo aukcija na četiri godine, ne nudi dugoročne izvore likvidnosti s fiksnim kamatnim stopama.
– Ove će preporuke biti i popraćene i našim strukturnim repo operacijama koje želimo modificirati kako bi povećali njihovu učinkovitost. One ujedno potiču dugoročno kreditiranje u kunama i uz fiksnu kamatnu stopu budući da banke dobivaju jeftina kunska sredstva na dugi rok – pojasnio je Šošić.
Strukturne repo operacije nisu izravno usmjerene na preporuke, nego se one provode u kontekstu povećanja ekspanzivnosti monetarne politike. Zadnja kamatna stopa za te operacije bila je 1,4 posto, a ukupno je HNB u 206. plasirao 993,4 milijuna kuna.
– Bankama omogućuje da barem za prvo razdoblje bez rizika mogu na 4 godine fiksirati kamatnu stopu. Umanjuje im rizik bez troška te banke – rekao je.

Ministar Marić: Treba porazgovarati o preporuci HNB-a
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu kako o preporuci središnje banke da se fiksiraju određene kamatne stope treba porazgovarati s obzirom na predviđanja kretanja referentnih kamatnih stopa, no napominje da se postavlja pitanje troška toga.
Ističući kako informacije o tome ima samo iz medija, Marić je kazao ispred Banskih dvora da prvo mora sjesti s predstavnicima HNB-a i vidjeti što podrazumijevaju pod time. Na upit novinara bi li takva odluka bila dobra, odgovara kako bi, s obzirom na predviđanja rasta referentnih kamatnih stopa u eurozoni i SAD-u.
“Pa sigurno kada uzmemo u obzir predviđanja kretanja bazičnog kamatnjaka, dakle referentnih kamatnih stopa, to nije neka velika niti znanost, niti mudrost, niti velika tajna. Oni su već neko vrijeme na povijesnim minimumima i sigurno da su očekivanja, uzimajući u obzir i politiku Središnjih rezervi SAD-a (Fed) i Europske središnje banke (ECB), da će te referentne kamatne stope u nekom trenutku početi rasti. Kojom dinamikom, to ćemo još vidjeti. Tako da bi o toj preporuci HNB-a trebalo porazgovarati”, odgovorio je ministar financija.
Pritom je dodao kako je za Fed ove godine samo pitanje dinamike, odnosno u koliko navrata će dizati kamatne stope. Što se tiče ECB-a, Marić podsjeća na, kako kaže, “manje-više jasna predviđanja” da će se “do kraja ove godine politika monetarnog otpuštanja kompletirati”. Nakon toga, smatra Marić, ECB će sigurno pratiti dinamiku iz SAD-a.
Ukoliko se dogodi značajniji rast referentnih kamatnih stopa, dodaje, treba vidjeti razne vrste mjera kojima se na to može odgovoriti, među kojima je i taj prijedlog HNB-a o kojem mediji pišu. No, Marić ističe kako se postavlja i pitanje troška prelaska s promjenjivih na fiksne kamatne stope.