Nema komentara

Najam – jasni odgovori na najvažnija pitanja

Tko plaća pričuvu, koja su prava podstanara i kako pomaže agencija?

KOJE NEKRETNINE SU NAJTRAŽENIJE ZA NAJAM U ZAGREBU I TKO PLAĆA PRIČUVU?

Najtraženije su nekretnine u strogom centru grada, kao i širi centar, ustvari sve što veže neku tramvajsku zonu. Najpoželjniji su definitivno 2-sobni stanovi u novogradnji, kompletno namješteni i opremljeni, stanovi koji imaju viši energetski razred jer režijski su troškovi veliki uvjet najma stana. Još je diskutabilna “pričuva” jer ona u nekim nekretninama iznosi zaista mnogo.

Svi znamo da potpada pod obavezu najmodavca, ali problem s kojim se često susrećemo jest taj da je pričuva sastavni dio uplatnice Zagrebačkog holdinga pa onda stalno imamo problem oko plaćanja tog dijela računa jer na istom računu još imamo iznos komunalne naknade, odvoza smeća…

Onda se zna dogoditi da su stranke zbunjene jer vlasnik plaća pričuvu, a ostatak plaćaju najmodavci. U posljednje vrijeme sam primijetila da se stranke sporazumno dogovaraju da najmoprimac preuzme plaćanje cijelog računa, a onda se najamnina umanji za taj iznos. Ali nesuglasice oko plaćanja pričuve još postoje. Kao agent uvijek upoznajem najmodavca s time da je to njegova obveza, ali često se stranke sporazumno dogovore.

U načelu se dobre realizacije na kraju ipak dogovore. U smjeru dobrog i zadovoljnog odnosa najmodavci čak daju mogućnost da oni plaćaju režijske troškove te na kraju mjeseca točan iznos potrošnje ispostave najmoprimcu- ističe Nathalie Besedić iz agencije Besedić Real Estate.

KOJA SU PRAVA NAJMODAVCA, A KOJA NAJMOPRIMCA?

Prava i obveze najmodavca o kojima se ne pregovara – biti zakonski ovlašten dati nekretninu u najam (lako se provjeri uvidom u vlasnički list koji je javno dostupan svakome), održavati fiksne komponente nekretnine – instalacije, krovište, fasadu – u upotrebljivom stanju te sanirati sve štete na fiksnim komponentama nekretnine, ali i na aparatima, nastale višom silom.

Ne remetiti posjed najmoprimca. Smije dolaziti u redovnu inspekciju, ali samo s najavom i u prisutnosti najmoprimca. Može otkazati ugovor ako najmoprimac ne poštuje bilo koju ugovornu obvezu, ali primarno ako ne plaća najamninu, režije ili nekretninu prekomjerno uništava.

Važno je napomenuti da je zakon takav da vlasnik ne može stupiti u posjed nekretnine protiv volje najmoprimca čak i ako on krši ugovorne obveze, osim sudskim putem. Ovaj problem rješava se solemnizacijom ugovora jer ovrhom se bez sudskog postupka može stupiti u posjed nekretnine. Solemnizacija je, naravno, skupa, ali dodatno osigurava vlasnika. Plaćati porez.

Prava i obveze najmoprimca o kojima se ne pregovara – uživati nesmetan posjed, plaćati najamninu i režije na vrijeme, redovno održavati nekretninu, sanirati bilo kakvu štetu koji je prouzročio namjernom nepažnjom ili nestručnim korištenjem.

Trajanje ugovora i otkazni rok stavke su o kojima se može pregovarati – pojašnjava Lana Mihaljinec Knežević iz agencije Zagreb West.

KOLIKO JE DUGOROČAN NAJAM IZGUBIO NAD KRATKOROČNIM NAJMOM?

Dugoročan najam nije izgubio popularnost zbog kratkoročnog najma. Ono što se jedino dogodilo je da su mnogi vlasnici u centru prešli na kratkoročan najam. Tako da u samom užem centru nema više dovoljno manjih stanova za dugoročan najam. Iako, moram priznati da se neki vraćaju u ponudu dugoročnog najma.

Postalo je popularno među ljudima da iznajmiš u centru stan jer je sad prilika raditi sa strancima i zaraditi. Uvijek je potražnja za stanovima. Traže se i manji i veći stanovi, ali naglasak je na stanovima s jednom ili dvije spavaće sobe (stanovi od 45 m² do 75 – 80 m²).

Lokacije koje su najtraženije su centar, uži centar, Trešnjevka, Maksimir, Knežija, Jarun, Cvjetno naselje i sve više Središće (okolica Bundeka).

Kriteriji za odabir stana su različiti kod klijenata, ovisno o potrebi i novčanoj mogućnosti. Naprimjer, ako netko traži stan u centru, a nema novca za stan ondje, mora naći kompromis i tražiti da mu se prema budžetu ponudi ono što je najbliže centru – kaže Andreja Brkić iz agencije Opereta.

NA KOJE SVE NAČINE AGENCIJA ZA NEKRETNINE POMAŽE NAJMOPRIMCIMA I NAJMODAVCIMA?

Agencija služi kao filter za neozbiljne najmoprimce, ali ona koja radi kvalitetno, ima mnogo iskustva i odvjetničku podršku štiti vlasnike. Prije provjere kvalitete agencije važno je vidjeti je li legalna, a to se lako napravi uvidom u Registar licenciranih posrednika (posredovanje.hgk.hr).

Agencija koja nije u Registru posrednika radi ilegalno i treba je prijaviti. Ali nisu sve legalne agencije kvalitetne jer nije preizazovno dobiti licencu. Mnoge agencije nude pravnu podršku, ali i tu treba biti pažljiv jer one s malo iskustva i bez podrške odvjetnika mogu vas pogrešno savjetovati, što može imati loše posljedice – kaže Lana Mihaljinec Knežević.

Izvor: Jutarnji.hr

Nema komentara

Druga Njuškalova konferencija o tržištu nekretnina: I Zagreb i Hrvatsku očekuju niže tražene cijene nekretnina

Tržište nekretnina čeka novi ciklus – i na razini Hrvatske i Zagreba očekujemo niže tražene cijene, no razlika između traženih i realiziranih cijena će biti ispod 5%, jedna je od najava stručnjaka s održane Njuškalove New link konferencije. Drugu godinu za redom, 3. listopada, Njuškalo je organizirao konferenciju o tržištu nekretnina, dok je idući dan po prvi put održao i konferenciju namijenjenu sudionicima auto – moto industrije. Gosti su imali priliku čuti inozemne i domaće stručnjake, koji su prezentirali analizu tržišta nekretnina, najavili promjene i potrebe u novom ciklusu koji nas očekuje te dali nove uvide i ideje promišljanja urbanih intervencija te dizajna poslovnih prostora.

Predstavnici struke, dr.sc. Josip Tica (Ekonomski fakultet u Zagrebu), Dubravko Ranilović (HGK, Kastel-Zagreb) i Mate Mustapić (Alfa stan d.o.o.)., kroz panel raspravu odgovorili su i na pitanja o održivosti rasta na tržištu, planiranja na državnoj razini, ulozi stambene politike, rastu traženih cijena, važnosti urbanizma te nužnih reforma u sektoru. „Kupci sve teže pronalaze „svoju“ nekretninu, zalihe novosagrađenih neprodanih nekretnina su sve manje, kao i ponuda stanova starije gradnje. Sve to, uz rast BDP-a i povoljnijih stambenih kredita, otvara prostor za nove proizvode“, zaključio je Robert Pokrovac, član Uprave Erste nekretnina.

Uz trendove i informacije o kupnji stambenih prostora, stručnjaci su naglasili potrebu i za intervencijom u javne gradske prostore koji ih okružuju: „Malim i preciznim intervencijama , osmišljenim kroz interdisciplinarni proces i uz sudjelovanje građana, možemo značajno poboljšati urbani život i socijalnu koheziju zajednice“, naglasio je Dr. sc. Rene Lisac, predsjednik Društva arhitekata Zagreb te pokazao primjere takvih intervencija – InOut uređenje pothodnika, Stop by auditorij ispod mosta, uređenje igrališta za djecu Kockica te druge projekte u kojima su izravno sudjelovali i sami građani. Uvid u značaj uređenja interijera dala nam je Jelena Havelka, direktorica i glavna dizajnerica interijera Havelkadesigna, primjerima kako povećati cijenu nekretnina funkcionalnim uređenjem , ali isto tako i kako danas prilagoditi poslovne prostore generacijama millennialsa, koji imaju drugačije i intuitivnije zahtjeve i očekivanja od svog radnog okruženja. U kontekstu novih izazova digitalne ere u kojoj živimo, dr.sc. Joe Peppard napomenuo je da su podaci najvrijedniji resurs današnjice, ne više nafta. Mike Pugh, odgovoran za rast i razvoj usluga i ponude Arena centra, dao je pak primjer kako se i sami shopping centri prilagođavaju sve većim navikama kupovanja online, pružajući korisnicima ono što ne mogu dobiti tim virtualnim putem – iskustvo, ne nužno i kupovinu.

Ohrabrujuće je bilo čuti i dr.sc. Paul Merdza, koji je podijelio sa sudionicima iskustva austrijskih investitora u Hrvatskoj, naglašavajući kako je Hrvatska u fokusu inozemnih investitora. Njuškalovu konferenciju posvećenu nekretninama zatvorio je dr. sc. Jose Maria Ponsa, predsjednik Axioma Marketing Consultans, koji je sa sudionicima podijelio iskustva s tehnikama za unaprjeđenje prodaje nekretnina naglasivši da tvrtke moraju shvatiti da marketing nije trošak već investicija: „Marketing pomaže prodavačima da prodaju više, brže te po većoj tržišnoj cijeni“.

Izvor: vecernji.hr

Nema komentara

Raste optimizam u graditeljstvu, sagrađena 6903 stana

Od 2002. do 2015. godine u izgradnju je uloženo 255 milijardi kuna, od čega je 40 milijardi kuna bilo za stanove, a 100 milijardi kuna u ceste.

Optimizam u stanogradnji definitivno raste pa raste i broj sagrađenih stanova i broj građevinskih dozvola za nove građevine. Ne prati ga pak prodaja novoizgrađenih stanova pa nije iznenađenje da cijene na tržištu stagniraju, odnosno rastu minimalnom stopom tek u nekim dijelovima tržišta. Lani su tako na tržište plasirana 6903 stana u novogradnji, a prodan je svega 2791 novi stan.

Prošle godine najviše je stanova završeno u Zagrebu, Splitu i Zadru, a u tim je gradovima i najbrža prodaja stanova. Nerazmjer između registriranog broja prodanih novih stanova i novoizgrađenih stanova na tržištu ne obeshrabruje investitore u građevinske objekte jer se traži sve više građevinskih dozvola. Izdane su dozvole za više od šest tisuća novih stambenih zgrada u kojima će biti najmanje 8000 novih stanova što je rast od gotovo 30 posto. Lani su sagrađene i 852 nove zgrade, od kojih je 68 hotelskih zgrada i sličnih objekata, a 48 novih uredskih zgrada. Zanimljivo, za potrebe trgovine napravljeno je 87 novih objekata, a oko 166 objekata građevinari su napravili za investitore u skladišta i industrijske objekte. Cijene koje se postižu na tržištu stagniraju.
Prosječna cijena novogradnje postignuta u Hrvatskoj na stanovima iz kojih je izdvojen portfelj stanova iz poticajne stanogradnje iznosila je 11.027 kuna po četvornom metru, a u prvom polugodištu tekuće godine ona je tri kune niža. U Zagrebu je pak ona 11.770 kuna za novogradnju što je za oko četiri posto veća cijena nego u istom razdoblju 2016., točnije za 350 kuna po četvornom metru. Oporavak cijena usporen je jer se još u 2015. u Zagrebu prosječni kvadrat za novogradnju plaćao 12.214 kuna. Graditeljstvo je jedna od najvažnijih hrvatskih gospodarskih grana što dokazuje i podatak da je od 2002. do 2015. unatoč krizi u izgradnju uloženo 255 milijardi kuna. Od toga je oko 40 milijardi kuna plasirano u stanogradnju, oko 100 milijardi kuna u prometnu infrastrukturu, ali tek pet milijardi u industriju.

Izvor: Večernji.hr