Nema komentara

Očekivanja u 2018. godini na tržištu nekretnina

U kratko vrijeme stvorila se hitnost, mali manevarski prostor za pregovaranje i lagana euforija, koja je rezultirala i rastom cijene novogradnje od 20 % na pojedinim lokacijama, u odnosu na početak godine.

Možemo reći da će 2018. biti izuzetna za tržište nekretnina, ali s blagim rastom cijena i brojem kupoprodaja jer više ne očekujemo nagle skokove kakvi su se dogodili ove godine, nego lagani diferencirani rast. Ocjena je to iz “Detaljne analize tržišta nekretnina: Što nas čeka u 2018. godini?”, autora dopredsjednika Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i direktora Operete Bore Vujovića. Tržište, čini se, može odahnuti od šoka: uz oporavak gospodarstva i rast BDP-a, faktore kojima se automatski stvara pozitivna klima koja ima direktan utjecaj na tržište nekretnina, u 2017. dogodio se, tvrdi, rast cijena pod utjecajem državne subvencije za kupnju prvog stana. Prosječna cijena četvornog metra stana u Zagrebu narasla je 10% – što nitko nije očekivao, a ipak se dogodilo pod utjecajem navedene mjere, kaže Vujović te pojašnjava i kako. U kratko vrijeme stvorila se hitnost, mali manevarski prostor za pregovaranje, a kaže i lagana euforija, koja je rezultirala i rastom cijene novogradnje od 20 % na pojedinim lokacijama, u odnosu na početak godine.

“Mi se nismo pokazali kao dobri prognozeri, jer se dogodio ‘bum’ koji nitko nije očekivao, najviše kao posljedica pozitivne ekonomske situacije, ali i navedenih događanja na tržištu nekretnina”, iznosi Vujović dodajući i da se u pogledu daljnjih subvencija nada da će biti drugačije provedene tako da neće imati direktni utjecaj na kretanje cijena nekretnina.

Kao takav slučaj potvrđuje da su dobrodošle najave zakonskih izmjena s ciljem zadržavanja i privlačenja deficitarnih zanimanja, ali ostaje problem Slavonije i Like. Izgradnja stanova u gradovima u kojima kronično nedostaju liječnici, nastavnici, kulturni djelatnici i znanstvenici, rješenje je za njihovo stambeno pitanje, a time i stručni korpus koji neće odseliti u atraktivnije sredine. Uz ostale učinke poput poticanja graditeljstva i lokalnog gospodarstva novim investicijama u graditeljstvu, za privlačenje i zadržavanje deficitarnog kadra u javnim službama predviđaju se i dodjele stanova na korištenje dok traje službena potreba. Takve se mjere pozdravljaju nakon ove cjenovno šokantne 2017. u kojoj se tržište oporavilo te se samo čeka službena potvrda stanja na terenu – da je prvi put nakon 2009. ostvareno povećanje broja transakcija, tj. barem u Zagrebu i na Jadranu ako ne na nacionalnoj razini, u 2017. u odnosu na 2016.

To ne vrijedi za Slavoniju koja je kao tržište nekretnina još ‘mrtva’. “Iseljavanje mladih koji su najveći potencijalni kupci nekretnina najveća je prijetnja tržištu nekretnina na području Slavonije, Like i dijelova koji su slabo urbanizirani”, poručuje Vujović.

Izvor: poslovni.hr

Nema komentara

Detaljna analiza tržišta nekretnina: Što nas čeka u 2018. godini?

Autor: Boro Vujović, direktor Operete

Godina 2017. je na tržištu nekretnina bila više nego zanimljiva i potpuno nepredvidljiva, a mi se nismo pokazali kao dobri prognozeri, jer se dogodio „boom“ koji nitko nije očekivao, najviše kao posljedica pozitivne ekonomske situacije, ali i nekih događanja na tržištu nekretnina. Cijene su narasle, tržište se oporavilo, a broj transakcija će biti u uzlaznoj putanji prvi put od 2009. godine.

Pozitivni trendovi, oporavak tržišta i porast cijena

Krenimo redom, krajem 2016. godine ministar financija je najavio ukidanje povlastice pri kupnji prve nekretnine, ali je najavio i mjere za 2017. godinu kojima će Vlada potaknuti ostanak mladih u Hrvatskoj olakšicama pri kupnji nekretnine. To je dovelo do „stampeda“ kupaca koji su zadovoljavali uvjete i kupovali gotovinom. Većina je htjela uhvatiti oslobođenje i kupiti stan jeftinije.

Početak 2017. godine bio je sličan kraju 2016. godine, s tim da su kupovali kupci s gotovinom, a oni koji su dizali kredit čekali su mjere koje je Vlada najavila. Početak i detalji su mijenjani i odlagani, ali ono što je bilo jasno i motivirajuće za kupce jest da će naredne četiri godine pola rate kredita plaćati država.

Kad je konačno objavljen datum, kupci su krenuli u misiju – kupnja stana uz subvenciju. No, dogodile su se i brojne komplikacije kao što su potraga za uporabnim dozvolama za zgrade iz 1965. godine iz arhiva gdje je, ako ne znate točnu godinu gradnje i investitora, mala vjerojatnost da ćete je i dobiti, do kratkog roka kojeg smo se svi plašili jer nitko nije znao koliki će biti interes, te koliko će kredita biti odobreno.

Događanja u narednoj godini teško je sa sigurnošću predvidjeti. Premda nitko nije očekivao da će prosječna cijena četvornog metra stana u Zagrebu narasti 10 % u jednoj godini, to se dogodilo. Na to su najviše utjecale državne subvencije za kupnju prvog stana, čime se u kratko vrijeme stvorila hitnost, mali manevarski prostor za pregovaranje, ali i lagana euforija koja je rezultirala rastom cijene novogradnje od 20 % na pojedinim lokacijama, u odnosu na početak godine.

Što sve treba uzeti u obzir za kretanje cijena u narednom periodu?

Iseljavanje mladih koji su najveći potencijalni kupci nekretnina najveća je prijetnja tržištu nekretnina na području Slavonije, Like i dijelova koji su slabo urbanizirani.

Nadamo se da će subvencije, koje su najavljene za 2018. godinu, biti drugačije provedene od inicijative kakva je bila u 2017. godini te da će imati manje direktnog utjecaja na kretanje cijena nekretnina.

Oporavak gospodarstva i rast BDP-a automatski stvara pozitivnu klimu koja ima direktan utjecaj na tržište nekretnina. Geopolitička situacija ide u prilog našem turizmu, ali ide u prilog i tržištu nekretnina na Jadranu. Da smo prepoznata turistička destinacija u svijetu, potvrđuje i moje nedavno iskustvo iz SAD-a gdje većina ljudi zna za Hrvatsku, što prije 5 godina nije bio slučaj. Zbog niskih cijena, ali i ostalih pogodnosti koje Jadran nudi, sve veći broj državljana EU se odlučuje na kupnju „second home“ u Hrvatskoj. U usporedbi s cijenama nekretnina u Münchenu ili Berlinu, cijene na Jadranu su niske.

Činjenice da su prinosi na najam stana u prosjeku 5 % godišnje, za zakup poslovnog prostora 8 %, a da su kamate na štednju 1 %, idu u prilog potražnji za nekretninama i rastu tržišta, a tradicionalno je poznato da „Hrvati štede u ciglama“.

Rast Zagreba kao turističke destinacije doveo je do toga da se stanovi u Donjem gradu mahom pretvaraju u apartmane te da većina naših kupaca kupuje stan u tom dijelu grada zbog kratkoročnog najma, što je dovelo do pomanjkanja malih stana za prodaju na tom području.

Sumirajući sve navedeno možemo reći da će 2018. godina biti izuzetna za tržište nekretnina, s blagim rastom cijena i brojem kupoprodaja. Ne očekujemo više nagle skokove kakvi su se dogodili ove godine, nego lagani diferencirani rast.

Nema komentara

Zagreb i Zadar najtraženiji gradovi za kupnju nekretnina

Analiza podataka oglasnika Crozilla.com pokazala je kako su tijekom studenog Zagreb i Zadar bili najtraženiji gradovi za kupnju nekretnina.

Najveća potražnja za stanovima koji su se tijekom studenog prodavali putem oglasnika Crozilla.com vladala je za onima na području Zagreba, Zadra, Splita, Pule i Osijeka.
Kada je riječ o potencijalnim stranim kupcima koji su tijekom studenog pretraživali stanove na Crozilla.com, oni su u najvećem broju dolazili iz BiH, Njemačke, Srbije, Slovenije i Švicarske, a interes su uglavnom pokazivali za stanovima u Zagrebu, Zadru, Splitu, Poreču i Puli.

Zagrebu je tijekom studenog na oglasniku Crozilla.com velika potražnja vladala za stanovima manjih površina, najviše za garsonijerama. Najtraženiji zagrebački kvartovi za kupnju stanova bili su Centar, Trešnjevka, Maksimir, Dubrava i Jarun.

Osijek, Zadar, Zagreb, Samobor, Pula i Šibenik gradovi su u kojima se tijekom studenog najviše pretraživala ponuda kuća za prodaju. Stranci, od kojih su najbrojniji bili oni iz Njemačke, Slovenije, Švicarske i Austrije, pokazali su najveći interes za kućama na području Crikvenice, Krka i Pule.

Ponuda građevinskih zemljišta tijekom studenog se putem oglasnika Crozilla.com najčešće pretraživala na području Zagreba i Zadra, a zatim i na području Krka i Poreča. Potencijalni strani kupci najčešće su tražili zemljišta koja su se prodavala na području Krka, zatim u mjestima na području Zadarske te Istarske županije, a u najvećem su broju dolazili iz Slovenije, Austrije, Češke i Poljske.

Izvor: news.crozilla.com