Nema komentara

Banke postrožile uvjete za kredite: Na udaru mladi i oni s prosječnom plaćom

Nova pravila za sve koji namjeravaju podignuti stambeni kredit – banke su od ove godine zaoštrile kriterije, a građanima s prosječnim plaćama u pravilu će se odobravati manji iznosi kredita. Stručnjaci upozoravaju da će građani morati uzimati kredit na dulje rokove otplate, i na taj način bankama zbog kamata plaćati više.

U aktivnoj potrazi za stanom, Krunoslav bi uskoro mogao naići na prepreku. Zbog direktive HNB-a, banke su od ove godine postrožile izdavanje stambenih kredita. “S jedne strane je dobro, jer će zaštiti ljude da se previše ne zadužuju, ako ne razmišljaju možda pretjerano o financijama, ili iz nekog razloga, možda im padne plaća, upadnu u neke probleme, a s druge strane, puno teže će doći do stana, kuće, ili što već žele kupiti, puno duže će ostat u najmu”, kaže Krunoslav Šarić, budući korisnik kredita.

Zbog izmjena Ovršnog zakona, kojima se umjesto dvije trećine, od ovrhe moraju zaštititi tri četvrtine plaće, HNB je bankama naložio da stanu na kočnicu i pripaze kome i kolike kredite daju.

Najviše pogođeni oni s prosječnom plaćom

“Najviše će zapravo biti pogođeni građani koji imaju srednju, odnosno blizu prosječne plaće u Republici Hrvatskoj. Oni će moć dići puno manje kredita, do 30 posto manji kredit”, kaže financijski savjetnik Vjeko Peretić.

Uzmimo za primjer supružnike koji zajedno imaju 12 tisuća kuna prihoda. Za stambeni kredit na rok otplate od 30 godina, uz prosječnu kamatu od 3,8 %, prošle godine mogli su podignuti maksimalno 187 tisuća eura kredita, uz ratu od 6 i pol tisuća kuna. Od ove godine, banka im ne smije dati više od 103 tisuće eura kredita, a rata im ne smije biti veća od 3 600 kuna.

“Posljedično građani će morati ići nažalost na najdulje rokove, što znači da će više kamata platiti banci, odnosno, poskupiti svoje financiranje svojih nekretnina. Veliki dio građana će morati uključiti sudužnike da bi uopće realizirali kredit, koji su do malo prije mogli realizirati samostalno”, objašnjava Peretić.

 

Stroži uvjeti utjecat će na prodaju stanova

Stroži uvjeti kreditiranja loše će se, smatraju u Gospodarskoj komori, odraziti i na prodaju stanova.

“Svatko bi se htio što prije riješiti kredita, i što ga duže otplaćuje, njega nekretnina više košta, tako da sasvim sigurno, to će biti još nešto što će odvratiti neke kupce od kupovine. To nije dobra situacija koja će stimulirati tržište i uz sve druge neizvjesnosti koje ljudi imaju, ovo bi moglo pridonijeti još više toj psihologiji u kojoj se ljudi ne odlučuju na kupnju”, poručuje Lana Mihaljinec Knežević, Udruženje poslovanja nekretninama pri HGK.

Od ukupnog broja stambenih kredita u Hrvatskoj, tek 6,5 posto dužnika ne podmiruje uredno svoje obveze. Ipak, država je odlučila pooštriti pravila. Prema procjenama bankara, plasiranje stambenih kredita zbog toga će se u ovoj godini smanjiti za trećinu.

Izvor: dnevnik.hr

Nema komentara

Porez na nekretnine i dalje na ledu

Stručnjaci ne očekuju da bi Vlada u izbornoj godini povukla tako nepopularan potez poput novog poreza.

Iako se o porezu na nekretnine spekulira već duže, sada je opet došao u fokus javnosti najavom ministra financija Zdravka Marića o povezanosti PDV-a i poreza na nekretnine.

Naime, ministar je najprije najavio da neće biti uvođenja poreza prije smanjenja PDV-a, a da bi nakon toga najavio da će se 2020. PDV smanjiti. Davor Huić, predsjednik Udruge Lipa, koja, kako sami kažu, štiti hrvatske porezne obveznike, smatra da nije izvjesno da bi u izbornoj godini Vlada išla s tako nepopularnim potezom kao što je novi porez. “Lipa se protivi ovom porezu jer smatramo da bi dodatno opteretio porezne obveznike. U proračunu ima dosta prostora da se reformama sustava naprave uštede i bez dodatnih poreza. Uz to, hrvatska je vlasničko društvo u kojem većina građana posjeduje neku nekretninu te bi se uvođenje novog nameta negativno odrazilo na veliki broj ljudi”, kaže Huić.

Boro Vujović, direktor zagrebačke nekretninske kuće Opereta, smatra da bi smanjenje PDV-a imalo blagotvorni utjecaj na tržište nekretnine, ali isto tako i da uvođenje poreza ne bi nužno imalo negativnih posljedica.

“Hrvatska, uz Dansku, ima najveći PDV na nekretnine u EU. U većini zemalja on ne prelazi 10 posto, a neke zemlje, poput Slovenije i Mađarske, imaju i dvije stope. S druge strane, porez na nekretnine ne mora biti loš ako se racionalno napravi i dobro iskomunicira s javnošću. Prema svemu poznatom, novi porez bi većini hrvatskih građana trebao donijeti manja davanja na nekretnine nego što je sad putem komunalne naknade i pratećih poreza”, smatra Vujović.

Denis Čupić iz F.O. Developmenta smatra da je porez na nekretnine tema koja iznimno polarizira odnose u javnosti u kojoj ga pretežiti dio građanstva i gospodarstva smatra novim i enormnim teretom te naravno da njegovo donošenje iziskuje iznimnu političku hrabrost. “Mogućnost da bude uveden kao pravi vrijednosni porez, a posebno u predizbornoj godini ocjenjujem nisko realnom”, kaže Čupić. Dodaje da kod poreza na nekretnine treba razlikovati jednostavan porez koji objedinjuje komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor, spomeničku rentu i ostala fiskalna davanja od pravog vrijednosnog poreza koji se određuje sukladno veličini i vrijednosti nekretnine.

“Već kod jednostavnog poreza dolazimo do problema da su zemljišnoknjižne evidencije manjkave i neujednačene kako po jedinicama lokalne samouprave, ali i unutar samih jedinica stanje je da nisu sve nekretnine upisane u svojim istinitim veličinama. Ako Hrvatska uspije u sljedeće dvije godine aktualizirati evidencije s pravim stanjem u prostoru to će biti prvenstveno pravedna osnova za uvođenje jednostavnog poreza”, kaže Čupić.

Izvor: Poslovni.hr

Nema komentara

Država nudi u zakup poslovne prostore na atraktivnim lokacijama, evo što je sve u ponudi

S najpovoljnijim ponuditeljem sklapa se Ugovor o zakupu na rok od 5 godina.

U tijeku su dva natječaja za zakup poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, jedan za prostore u gradu Zagrebu, a drugi za Osijek, Rijeku, Split, Šibenik, Dubrovnik i Zadar. Na natječajima je objavljeno 68 poslovnih prostora, od kojih su 32 u Zagrebu, a većina ih je na atraktivnim lokacijama poput Trga bana Josipa Jelačića, Frankopanske ulice, Mesničke, Dežmanove, Radićeve ili Ilice i Tesline.

Pregledi poslovnih prostora,  jer se isti daju u zakup u „viđenom stanju“, organizirani su od 15. do 19 siječnja 2018. u terminima određenim natječajima. Predložene djelatnosti u poslovnim prostorima  su od  ugostiteljske, trgovačke, uredske, uslužne, zanatske do proizvodne djelatnosti te drugih.

Početne cijene zakupa su od cca 444,00 do 23 000,00 kuna,  a veličine prostora od cca 11,00 do 370,00 m2 ovisno o gradu, zoni, veličini prostora, lokaciji.

S najpovoljnijim ponuditeljem sklapa se Ugovor o zakupu na rok od 5 godina, ako je ispunio uvjete natječaja te ponudio najviši iznos zakupnine. Rok za dostavu pisanih ponuda za zakup je 24. siječnja, odnosno 25. siječnja 2018. za prostore u Zagrebu, a ponude se dostavljaju Ministarstvu državne imovine.

Adrese prostora, raspored pregleda kao i svi detalji te uvjeti natječaja objavljeni su u Javnim pozivima.

Izvor: poslovni.hr

Nema komentara

Cijene stanova ubrzano rastu, evo u kojim zagrebačkim kvartovima najviše

Iznadprosječno rastu cijenu stanova u Zagrebu, Puli, Splitu i Zadru.

Prema novom istraživanju Njuškala u prosincu, provedenom na uzorku od 158 tisuća aktivnih oglasa, cijene nekretnina u Hrvatskoj, u odnosu na godinu prije, rasle su za 2,32 posto. Cijene stanova pokazuju brži godišnji rast u odnosu na cijene kuća, pa su tako one više za 4,83 posto u odnosu na prijašnju godinu, dok su kuće u prosjeku rasle 2,5 posto.

Prema indeksima cijena, nakon pada u 2013. i 2014. godini te stagnacije u 2015., u posljednje dvije godine, a pogotovo u 2017., bilježimo ubrzan rast cijena stanova u Hrvatskoj. Sudeći prema godišnjim indeksima prosječnih cijena kvadrata stanova u najvećim hrvatskim gradovima, primjećuje se da u Rijeci one rastu, no ispod prosjeka cijele Hrvatske, dok je iznadprosječan rast cijena prisutan u Zagrebu, Puli, Splitu i Zadru.
 

U Zagrebu su cijene stanova u posljednjih godinu dana prosječno rasle za 8,3 posto, dok su cijene kuća rasle za minimalnih 0,3 posto. Kada bismo usporedili trenutačne cijene stanova u Zagrebu u odnosu na cijene iz 2011., primijetili bismo da su one trenutačno niže 2,24 posto. Kuće u Zagrebu trenutačno bilježe 17 posto niže cijene u odnosu na 2011. godinu. Najveći godišnji rast cijena stanova u Zagrebu zabilježili smo u kvartovima Kruge i Zapruđe, gdje su cijene rasle 24, odnosno 23 posto. Kada se dotaknemo gradskih četvrti, najveći porast zabilježen je u gradskoj četvrti Trešnjevka – jug, gdje su cijene više za gotovo 16 posto u odnosu na isti mjesec lani.

Cijene stanova u Dubravi u prosjeku su rasle oko 7 posto u prošloj godini, dok istodobno bilježimo 0,5 posto niže cijene stanova u gradskoj četvrti Sesvete. Kada u obzir uzmemo sva ta kretanja, prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu iznosi 1777 eura i za 512 eura u prosjeku je viša u odnosu na prosječnu cijenu kvadrata kuće s dvorištem. Najveći rast cijena kuća zabilježen je u gradskoj četvrti Novi Zagreb – istok, gdje su cijene rasle za 15 posto u prošloj godini. Zanimljivo je da je istodobno cijena kvadrata kuća u gradskoj četvrti Novi Zagreb – zapad u prošloj godini zabilježila pad od 2,4 posto i trenutačno iznosi 1083 eura.
 

Ipak, Zagreb nije grad s najvišim rastom cijena kvadrata stanova. Prvo mjesto u konkurenciji najvećih hrvatskih gradova u ovoj kategoriji nosi Pula, gdje su cijene stanova u godinu dana porasle za čak 11 posto i trenutačno prosječna cijena kvadrata stana u Puli iznosi 1485 eura. U Osijeku prosječna cijena kvadrata stana iznosi 927 eura i za 1,8 posto je niža u odnosu na isti mjesec lani. Najviše cijene kvadrata stanova u Osijeku nalaze se u kvartu Gornji grad / Centar, gdje iznose 971 euro.

U četvrti Retfala cijene kvadrata stanova niže su za 6,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznose 962 eura. Postoje u Osijeku kvartovi gdje su cijene kvadrata rasle, pa tako u kvartu Tvrđa bilježimo 6 posto više cijene stanova. Prosječan kvadrat stana ovdje iznosi 793 eura. I u kvartu Vijenac Ivana Meštrovića cijene stanova su rasle i trenutačno je tamo za kvadrat stana potrebno prosječno izdvojiti 914 eura. U kvartu Jug I prosječna cijena kvadrata stana iznosi 880 eura, dok u kvartu Jug II ona je za 64 eura niža.
 

Cijena nekretnina u županijama Dubrovačko neretvanska županija, zahvaljujući Dubrovniku, i dalje je na prvom mjestu po cijenama nekretnina. U navedenoj županiji prosječna cijena kvadrata stana iznosi 2494 eura, dok prosječna cijena kvadrata kuće s dvorištem tamo iznosi 2100 eura. Zanimljivo, cijene stanova u Zagrebačkoj županiji niže su za 36 posto u odnosu na Grad Zagreb, dok su cijene kuća niže za čak 43 posto. Najniže cijene i dalje su u istočnim dijelovima Hrvatske, gdje se prosječne cijene stanova kreću ispod 800 eura po kvadratu, dok prosječne cijene kuća ne prelaze 500 eura za kvadrat.

Izvor: vecernji.hr

Nema komentara

Koje su prednosti stanovanja u suterenskom prostoru?

Najmanje poželjni stambeni objekti, osim očitih nedostataka, imaju i nekoliko prednosti. Treba ih znati mudro odabrati. Doznajemo sve o stanovanju u prostoru čija je razina poda ispod razine okolnog tla! Isplati li se kupiti suteren, gdje, kakav i po kojoj cijeni?

Suterenski je prostor onaj čija je razina poda ispod razine okolnog tla – odgovara nam Boro Vujović iz agencije Opereta na naše pitanje koja je najtočnija definicija suterena, za mnoge jedan od najmanje poželjnih stambenih objekata. No, koje sve prednosti imaju suterenski prostori, koji su njihovi potencijali i po kojim se cijenama mogu kupiti, razgovaramo sa stručnjacima iz agencija za nekretnine Opereta i Euro-interijeri.

Suteren najčešće ima prozore koji su u razini zemlje, često nešto manjih dimenzija od standarda. Najčešće njegova razina poda nije ukopana više od 1,40 m od razine zemlje. U suterenu se uglavnom nalaze stanovi, a nešto manje poslovni prostori – objašnjava Bernarda Sočev iz agencije Euro-interijeri i dodaje kako najviše suterenskih stanova ima u centru grada. Većinom se nalaze u starim zgradama (+100 godina).

– Većina njih nekoć davno bila je vešeraj u zgradama, koji je onda u prošlom sistemu prenamijenjen u stan. U ostalim dijelovima grada ima ih znatno manje jer i nema takvih zgrada. U naseljima koja su kasnije građena uglavnom nema suterena. Takve stambene zgrade najčešće imaju podrume (bez prozora, vode, odvodnje, grijanje i sl.) u kojima se nalaze spremišta stanova na etažama, koja nije moguće prenamijeniti u stambeni prostor. Nešto suterenskih stanova ima u novijim zgradama podignutim prije približno deset godina na raznim lokacijama u Zagrebu – komentira Sočev.

Što se tiče cijene ovakvih stanova, Boro Vujović ističe kako je tu presudno više faktora, a najvažniji su, naravno, lokacija i stupanj uređenosti. Najskuplji su sutereni u donjem i gornjem gradu, a najjeftiniji u kućama na rubnim dijelovima grada – ističe Vujović. Kupci koji žele živjeti u suterenu raznoliki su, ali ih sve veže isti nazivnik – žele kupiti stan po povoljnijoj cijeni.

Ranijih godina suterene u centru grada u pravilu su kupovali roditelji za potrebe studenata koji su dolazili izvan Zagreba pa su ti stanovi najčešće nakon završetka studija ponovno išli u prodaju. Tako se u nekim suterenskim stanovima na dobroj lokaciji (npr. Palmotićevoj ulici) unatrag petnaest godina boravila tri različita studenta. Naravno da ima i kupaca koji žele živjeti na dobroj lokaciji i u centru grada, a ograničeni su financijski, te su se radije odlučili za lokaciju nego za stan na katu.

Izvor: www.jutarnji.hr/domidizajn