Nema komentara

Povećana potražnja za stanovima u Zagrebu: evo kako se kreću cijene po kvartovima

Kao što laste najavljuju proljeće, tako dizalice najavljuju oporavak gospodarstva. Cijene nekretnina u Zagrebu vraćaju se na predkriznu razinu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku cijene novih stanova u Zagrebu u drugoj polovici prošle godine iznosile su 1654 eura po metru četvornom što je čak 24,8% više nego godinu prije.

Taj podatak odnosi se na cijene novogradnje, ali gledajući sve nekretnine, rast cijena je ipak manji. “Kada govorimo o ukupnom tržištu nije situacija tako baš drastična, cijene su narasle osam do deset posto po našim statistikama”, kazao je Boro Vujović iz Udruženja za poslovanje nekretninama pri HGK-u.

Najskuplji stanovi su u Maksimiru gdje cijene dosežu i 3000 eura po kvadratu. Slične cijene su i u podsljemenskoj zoni uz Ilicu. Uvijek je atraktivan Jarun s cijenama od 1400 do 2100 eura po metru četvornom. Cijene su porasle i u Novom Zagrebu gdje nekretnine u blizini Bundeka idu i preko 2000 eura po kvadratu.

Na tržištu je u recesiji bio nedostatak novih stanova jer se dugo nije gradilo. Grade se dobri stanovi na atraktivnim lokacijama, no pravi pokretač tržišta, pa i rasta cijena, kaže struka, je Vlada.

“Ono što je bilo okidač prošle godine su subvencije od strane države koje su utjecale na to da je u kratkom vremenu bilo potrebno reagirati i kupiti stan da se iskoriste poticaji – to je bilo ono što je dovelo do naglog rasta cijena”, tvrdi Vujović.

No, ministar graditeljstva Predrag Štromar takav zaključak opovrgava. Smatra kako je rastom BDP-a porasla i kupovna moć građana.”Plaće su porasle za 5,7%, povećala se potražnja i potražnjom naravno da se povećaju cijene nekretnina”, kazao je Štromar.

Mjera subvencija predviđena je i u iduće tri godine, no u nešto izmijenjenom obliku. Veće subvencije davat će se za nekretnine u ruralnim krajevima. Takve mjere pozdravlja i struka, ali poziva ministra da što skorije raspiše natječaj.

“Mnogi kupci čekaju ponovno da subvencije budu raspisane i to dovodi do zastoja na tržištu nekretnina koji se trenutno događa, a onda će opet u jednom trenutku kad to bude objavljeno dogodit se eksplozija”, kazao je Vujović. A onda bi mogle opet eksplodirati i cijene koje će u postotku sigurno rasti više nego građanske plaće.

Izvor: vijesti.rtl.hr

Nema komentara

Zašto je došlo do velikog rasta cijena novih stanova u Zagrebu? ‘Koliko god bila kriza uvijek postoji određen broj ljudi koji želi kupiti novi stan’

Boom stanogradnje

Procvat stanogradnje u Zagrebu, kakav nije zabilježen od 2008. godine, očitava se i u najnovijim podacima Državnog statističkog zavoda, koji pokazuju da prosječna cijena četvornog metra novog stana u Zagrebu iznosi 12.390 kuna, što je 24,8 posto više nego prije godinu dana. Samo u drugom polugodištu prošle godine u Zagrebu su se prodala 674 stana u novogradnji. Prema neslužbenim procjenama, u posljednjih je godinu dana u Zagrebu rasprodano oko 1000 stanova u novogradnji.

Prosječna cijena četvornog metra novih stanova iznosila je u Hrvatskoj u drugom polugodištu 2017. godine 11.060 kuna, što je 11,7 posto više nego u istom razdoblju 2016., pokazuju podaci DSZ-a. Međutim, pritom je prosječna cijena četvornog metra novog stana u Zagrebu narasla 24,8 posto više nego godinu prije, a u ostalim naseljima ta cijena iznosi 9838 kuna, što je zapravo 0,2 posto manje.

1330 novih stanova

Podaci DZS-a pokazuju i da je samo u drugom polugodištu 2017. u Hrvatskoj prodano 1330 novih stanova, od čega 647 u Zagrebu, a 683 u drugim naseljima. Nedavno je Jutarnji list pisao o tome kako se većina stanova u novogradnjama u Zagrebu proda prije nego što se zgrade završe, a neke već na samom početku gradnje. Grade se deseci stambenih zgrada, namijenjenih raznim kategorijama kupaca, a u gotovo svim kvalitetnijim zgradama na dobrim lokacijama u gradu rasprodani su svi ili većina stanova. Više je razloga ovakvog booma stanogradnje, rasta cijena i potražnje. Većina trgovaca nekretninama slaže se da se radi o akumuliranoj potražnji jer je nakon krize u graditeljstvu nastupio određeni zastoj u stanogradnji i manjak novih stanova.

– Koliko god bila kriza, u gradovima kao što je Zagreb uvijek postoji određen broj stanovnika koji želi kupiti novi stan. Neki nove stanove traže već četiri godine. Ipak ovaj boom potražnje mogao bi biti balon, posljedica akumulirane potražnje, i pitanje je što će biti 2020. godine, hoće li potražnja pasti – rekao je Patrick Franolić, direktor tvrtke Spiller Farmer, konzalting agencije za poslovanje nekretninama.

Dubravko Ranilović, direktor agencije Kastel nekretnine i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama, upozorava da se kvaliteta stanova u novogradnji donekle promijenila u odnosu na prijašnju, što je također povisilo cijenu, a i gradi se na atraktivnijim lokacijama nego prije, što također diktira cijenu.

Kupaca još ima

– Dio novogradnje u Zagrebu već je neko vrijeme A-razred, neke i A plus. Stoga je otvoreno pitanje je li to porast cijene za isti stan. Također, koliko god se radi o povećanju prodaje, ipak govorimo o manjem broju ljudi u Hrvatskoj koji su kupci i da bi se taj rast održao, gospodarstvo ga mora pratiti – naglasio je Dubravko Ranilović.

Neki od građevinara jučer su nam rekli da su im zbog novog zakona o kreditiranju pojedini predugovori za stanove pali, ali da kupaca još ima. Dobri kreditni uvjeti bili su također jedan od razloga dobre potražnje novogradnje prošle godine, a ona je potaknula rast cijene kvadrata.

Faktori koji su potaknuli rast cijena

Borislav Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, pojašnjava zašto su cijene nekretnina u porastu.

– Više je faktora koji na to utječu: oporavak gospodarstva, stambeni krediti s niskim kamatama, slabe kamate na štednju, geopolitička situacija, ali i nedostatak novogradnje. Također, bitan faktor je veliki interes za stanovima na atraktivnim lokacijama koji se pretvaraju u apartmane za kratkoročni najam, kao i niske cijene nekretnina u odnosu na zapadnu Europu. Ono što joj ne ide u prilog su iseljavanje i novi Ovršni zakon – nabraja Vujović, koji kao najvažniji čimbenik koji je izravno utjecao na rast cijena nekretnina izdvaja APN-ove subvencionirane kredite.

Slično se može čuti i od samih agencija za promet nekretninama pa tako Antonija Mikšić iz Operete, licencirana agentica za posredovanje u prometu nekretninama, ističe kako su od ove godine postroženi uvjeti kreditiranja i mnogo donedavno kreditno sposobnih pojedinaca sada ne može uzeti kredit ili može podići kredit znatno manjeg iznosa.

Izvor: jutarnji.hr

 

Nema komentara

Do posla u sezoni lako, ali do smještaja nemoguće: Privatni iznajmljivači s tržišta izgurali podstanare i studente

Hrvatska trenutačno ima više od pola milijuna kreveta u privatnom smještaju u turizmu, a privatnih iznajmljivača sve je više. Iako se to može tumačiti kao pozitivan trend, turizam je doslovce s tržišta najma stanova izgurao podstanare, radnike i studente.

Posao u sezoni lako je naći, ali smještaj gotovo nemoguće. U Hrvatskoj je trenutačno u privatnom smještaju 560 tisuća kreveta, najviše u Splitu, Zadru, Dubrovniku, Crikvenici i Rabu.”Imamo dovoljan broj letova, dovoljan broj gostiju koji dolazi i popunjenost je izvrsna”, rekao je Božo Burić iz Udruženja privatnih iznajmljivača Dubrovnik.

Sve veći broj smještaja u turizmu stvara probleme lokalnom stanovništvu i studentima. U Puli bilježe rast od 18 posto u broju kreveta. U Zagrebu je gotovo tri tisuće stambenih jedinica u turističkom najmu, što utječe na tržište nekretnina.

“Velika je potražnja i ljudi uglavnom kupuju da bi iznajmljivali. Isto tako, zbog toga je i manja ponuda stanova za dugoročni najam, što je automatski dovelo do porasta cijena”, rekao je Boro Vujović iz Sektora nekretnina HGK.

Privatni smještaj raste i ruralnim sredinama. U okolici Vrgorca je sve više onih koji iznajmljuju svoje seoske kuće za odmor i u sezoni idu u podstanare.”Iz kuće izađemo polovicom petog mjeseca pa se vratimo polovicom devetoga. Izgradili smo kuću i nema potrebe da stoji prazna jer nam se iznajmljivanje isplati”, rekla je Jelena Gašpar Umčane iz Vrgovca.

U 2017. godini broj kreveta u privatnom smještaju rastao je za 10 posto, a ova sezona trebala bi donijeti novi rast.

 

Izvor: dnevnik.hr

Nema komentara

Nikad više novca: kamate će padati, a krediti polako rastu

Najviše rastu gotovinski krediti, stambeni stagniraju zbog iseljavanja. U drugom dijelu 2018. kamatne stope mogle bi se stabilizirati, a na kreditnu sposobnost negativno bi mogao utjecati Ovršni zakon.

Na kraju 2016. čudili smo se višku od 13 mlrd. kn na novčanom tržištu, a posljednjih dana 2017. višak likvidnosti dosegnuo je rekordne 23 mlrd. kn. Premda kamatne stope zbog toga nisu dodatno korigirane, bankari ovih dana imaju pune ruke posla s obračunom nižih kamata, vezanih uz nacionalnu referentnu kamatu, koje će se primjenjivati od 1. siječnja, a bit će vidljive na anuitetima u veljači. Hoće li se trend pada kamata zadržati i kakva nas godina očekuje? Prema onome što su nam odgovorili bankari, 2018. bismo mogli parafrazirati naslovom jedne knjige: Dobro je, lijepo je. – U 2017. u bankarstvu su, usprkos visokom rastu rezervacija zbog Agrokora, profilirani i pozitivni trendovi.
Rast novih kredita stavnovništvu je započeo, a skroman trend rasta novih kredita poduzećima primjetan je još od 2016. Kamatne stope na kredite i dalje padaju, a najizraženiji je kod stambenih kredita – kažu u Hrvatskoj udruzi banaka, napominjući da je zaustavljen i rast kamatne marže. Najavljuju nastavak pada kamata dok se ne iscrpi utjecaj pada premija rizika za hrvatsko tržište i kamata na depozite i rasta potražnje. – U drugom dijelu godine kamatne stope bi se mogle stabilizirati, ako se ne promijene odnosi na tržištima kapitala u zemlji i okruženju, ponajprije u europodručju – prognoziraju u HUB-u. Ističu da banke sada zaoštravaju tržišno natjecanje, visoko su kapitalizirane i spremne odgovoriti na svaku zdravu potražnju za kreditima uz kamatne stope najniže u povijesti. No, brojke zasad ne slijede tu logiku kad su posrijedi stambeni krediti koji su još u minusu, a kreditni rast stanovništva ponovo se zasniva na potrošnji – rastu gotovinski krediti, i to postojećim klijentima. Bankari to objašnjavaju negativnim demografskim trendovima jer se mladi iseljavaju iz Hrvatske, no neobično je i što se pozivaju na novi ovršni zakon, koji još nije na vidiku, ali će, kažu, djelomično zoštriti kreditnu sposobnost dijela klijenata za dugoročne kredite.
Poduzeća su jednim dijelom već prezadužena, a često se i izravno financiraju u inozemstvu, na tržištu kapitala ili kroz faktoring. Kakva je ponuda po bankama? Zaba kunske stambene kredite u trenutačnoj akciji odobrava uz kamatu od 3,80%, fiksnu za prvih pet godina, te 4,15% u nastavku otplate. Za eure su u istoj kombinaciji kamate 3,20 i 3,75%. Ti uvjeti vrijede i za refinanciranje iz drugih banaka. Nenamjenske kredite odobravaju uz kamatu od 6,9% za eure i 7,45% za kune. Do kraja siječnja 2018. imaju i akciju osiguranih kredita u eurima s fiksnom kamatom od 5,8%.
Izvor: vecernji.hr
Nema komentara

Ministar otkrio što donose nova pravila o najmu stanova

Dva desetljeća nakon što je Ustavni sud zatražio od Sabora da u roku od šest mjeseci izmijeni Zakon o najmu stanova Vlada se napokon prihvatila tog zadatka. U saborsku proceduru uputila je prijedlog kojim se, nadaju se – rješava spor između vlasnika stanova oduzetih u bivšoj državi i zaštićenih najmoprimaca koji u njima žive. O tome je govorio potpredsjednik vlade i ministar Predrag Štromar.

Na pitanje hoće li vlasnici moći raspolagati svojom imovinom nakon što prođe prijelazno razdoblje od pet godina ministar Štromar je rekao: “Pred nama je prijedlog zakona i ja sam siguran da će biti donesen u nekom sličnom obliku pošto je ovo tek prvo čitanje do početka ljeta. Tako bi ti vlasnici koji su stvarni vlasnici mogli raspolagati svojim stanovima točno za pet godina, sredinom 2023. godine.”

Kazao je i da će zaštićeni najmoprimci morati izaći iz stanova, no da će tada država stati iza njih i morati im pronaći adekvatni smještaj. “Oni će imati pravo prvenstva na stanove iz POS-a, jedinica lokalne samouprave, državne stanove. A onda će im država još pet godina omogućiti subvencioniranje ukoliko oni neće moći plaćati tržišnu najamninu. Mi ćemo morati uložiti 47,5 milijuna kuna iz državnog proračuna za to”, najavio je.

Dodao je da ne strahuje od ružnih scena poput deložacija jer će “sve biti na temelju zakona i dogovora te će država stati iza zaštićenih najmoprimaca”.

Bilo je riječi i o prijedlogu Zakona o komunalnom gospodarstvu, koji se u saborskoj raspravi ocjenjivalo krovnim zakonom za obavljanje komunalne djelatnosti jer obuhvaća “srž poslova kojima se bave jedinice lokalne samouprave”, a na koji je saborska oporba imala niz zamjerki.

“Ovo je tek prvo čitanje, i sve konstruktivne ideje će biti prihvaćene. Razgovarat ćemo sa svima, imamo vremena i ja mislim da moramo donijeti taj zakon i uskladiti ga sa svim direktivama i zakonodavstvom u Hrvatskoj”, istaknuo je ministar Štromar.

 

Izvor: tportal.hr