Nema komentara

Na snazi izmjene Zakona o subvencioniranju stambenih kredita

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita za mlade stupio je na snagu. Raspisivanje javnoga poziva građanima za ovu kalendarsku godinu planirano je za rujan, izvijestili su iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Zahtjev za subvencioniranje moći će podnijeti građani s prebivalištem na području Hrvatske koji ispunjavaju uvjete za dobivanje stambenog kredita koje utvrđuje banka, koji nisu stariji od 45 godina te koji, odnosno čiji bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, u vlasništvu nema stan ili kuću, odnosno koji u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koju prodaje radi kupnje većeg stana ili kuće ili gradnje kuće zbog potreba vlastitog stanovanja.

U odnosu na stari zakon, dodatno se produžuje rok subvencioniranja kredita za dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. Isto tako rok subvencioniranja kredita dodatno se produžuje za dvije godine i u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50 posto tjelesnog oštećenja.

Iz Ministarstva podsjećaju da će se subvencioniranje kredita odobravati za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru četvornom u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju Hrvatske narodne banke, tj. do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.

Visina subvencije ovisiti će o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje ili gradi i kretat će se od 30 do 51 posto.

Po podacima Ministarstva, do sada je provedbom Zakona o subvencioniranju stambenih kredita realizirano i odobreno 2.320 zahtjeva za subvencioniranje kredita. Za to je država za prošlu godinu osigurala 17,5 milijuna kuna, za ovu godinu 42 milijuna kuna, a projekcije za 2019. i 2020. godinu su po 35 milijuna kuna.

izvor: hrt.hr

Nema komentara

Broj izdanih građevinskih dozvola u svibnju pao više od 7 posto

U svibnju je u Hrvatskoj izdano 795 građevinskih dozvola, što je za 7,7 posto manje u odnosu na isti mjesec lani, a na temelju tih dozvola predviđena je vrijednost radova u iznosu od 1,85 milijardi kuna ili 24,13 posto manje, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

„U svibnju je, unatoč rastu na mjesečnoj razini, drugi mjesec za redom nastavljen pad broja izdanih odobrenja za građenje na godišnjoj razini”, navodi se u osvrtu analitičara Raiffeisenbank Austria (RBA) na podatke DZS-a.

Prema vrstama građevina, 83,1 posto, odnosno 661 dozvola u svibnju je izdano za zgrade, a 16,9 posto, odnosno 134 za ostale građevine, pokazuju podaci DZS.

Kod zgrada, tijekom svibnja izdano je 357 građevinskih dozvola za stambene zgrade i 109 za nestambene.

Prema vrstama radova, 70,8 posto ili 563 dozvola izdana je za novogradnju, a 29,2 posto ili 232 za rekonstrukcije.

Prema izdanim građevinskim dozvolama, u svibnju je predviđeno građenje 840 stanova, što je 214 stanova ili 20,3 posto manje nego u svibnju prošle godine, pokazuju podaci DZS.

U prvih pet mjeseci ove godine izdano je 3.848 građevinskih dozvola, što je 1,2 posto ili 45 dozvola manje nego u istom razdoblju lani. Na temelju tih je dozvola predviđena vrijednost radova u iznosu od 9,65 milijardi kuna ili 14,5 posto manje nego lani.

Prema izdanim građevinskim dozvolama u prvih je pet mjeseci ove godine predviđena gradnja 4.663 stana, što je 285 stanova manje nego u istom razdoblju lani.

U analizi RBA, objavljenoj u ponedjeljak, navodi se i da se broj izdanih odobrenja za građenje još uvijek nalazi na oko 20 posto nižim razinama u odnosu na predkriznu 2008. godinu. To, poručuju, potvrđuje i udio građevinarstva u BDP-u koji se sa 7,8 posto u 2008. spustio na 4,6 posto u prošloj godini.

izvor: lider.media

Nema komentara

Odzvonilo zarađivanju na podzakupu državnih lokala

Raskinut će se ugovori, nekretnine će država sama iznajmljivati.

Iako je postojećom legislativom zabranjeno davanje u podzakup poslovnih prostora u vlasništvu države, mnogi zakupci nalazili su načina da takve nekretnine daju u promet i zarađuju, no to više ne bi smio biti slučaj.

Vlada je jučer prihvatila prijedlog ministra državne imovine Gorana Marića kojim se u zakonu o zakupu u kupoprodaji poslovnog prostora predviđa raskid ugovora sa zakupcima koji ga daju na korištenje trećim osobama, koristeći primjerice ugovore o poslovno tehničkoj suradnji ili trgovačkom zastupanju.

Gotovo četiri tisuće

Polazeći od toga da oni zarađuju tim poslovima, Marić smatra da su takve nekretnine dane u zakup po cijenama ispod tržišnih vrijednosti, te da država na tim nekretninama može ostvariti veće prihode. Iz dostupnih podataka, u državnom portfelju ukupno je, bez garaža i parkirnih mjesta, oko 3,7 tisuća poslovnih prostora, od kojih je oko 1,3 tisuće prazno.

Od onih koji su u zakupu država posljednjih godina kako se uvodi reda u korištenje te imovine, ubire sve više. Prošle je godine temeljem zakupa poslovnih prostora država naplatila 60 milijuna kuna, deset milijuna više nego 2015. godine. U statusu bespravnih korisnika vodi se njih oko 200, a dugovi državi za korištenje nekretnina prelaze 21 milijun kuna.

Sa svim zakupcima koji su trgovali državnim poslovnim prostorima po sili zakona će se raskidati ugovori, a nekretnine javnim natječajem davati u najam.

Izmjenama zakona definira se i uvjete prodaje poslovnih prostora. Prijedlog je da se takve nekretnine mogu prodati isključivo zakupniku, ne više i korisniku bez ugovora o zakupu, a pri tom status kupca zakupci s urednim ugovorom moći će dobiti samo ako imaju uredno podmirene obveze prema državi. Osim toga, kupnja će bit moguća samo za nekretnine koje će biti uvrštene na popis prostora namijenjenih kupoprodaji, a koji će biti javno objavljen.

Inače je važeći zakon dao mogućnost izravne prodaje državnih poslovnog prostora korisniku ili zakupniku poslovnog prostora koji su ih koristili u kontinuitetu od najmanje pet godina i koji uredno ispunjavaju sve obveze, međutim u proteklih šest godina ta mogućnost nije korištena jer nisu bili utvrđeni kriteriji po kojima bi se takve nekretnine satavljale na popis za prodaju.

Što neće u prodaju

Sada se predlaže da na popisu ne budu uvršteni prostori koji kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete -u nultoj su ili prvoj zoni gradova i općina, ulični su prostori s izlogom koji gleda na uličnu stranu, nalaze se u razizemlju i vrijednost zakupnine za 15 godina jednaka je ili veća od procijenjene vrijednosti nekretnine.

izvor: poslovni.hr

Nema komentara

Do rujna 2023. najmoprimci moraju iz privatnih stanova

Zakonom o najmu stanova, ako bude izglasan u Saboru u sadašnjoj verziji, vlasnici stanova (najmodavci) dobivaju točan dan kada mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom – 1. rujna 2023. godine, s time da će im se, počevši od 1. rujna 2018. godine, postupno povećavati zaštićena najamnina.

Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova u Saboru je prošao drugo čitanje, a pojedini klubovi zastupnika, nezadovoljni njegovim sadržajem i posljedicama, zatražili su i treće čitanje, tako da je moguće da će doživjeti još neke izmjene.

Kako piše Glas Slavonije, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja smatra kako će se izmjenama Zakona o najmu stanova konačno riješiti problem star 20 godina, a riječ je o problemu zaštićenih najmoprimaca/podstanara koji se od završetka Drugog svjetskog rata trenutano nalaze u 3726 stanova u Hrvatskoj.

Zakonom o najmu stanova, ako bude izglasan u Saboru u sadašnjoj verziji, vlasnici stanova (najmodavci) dobivaju točan dan kada mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom – 1. rujna 2023. godine, s time da će im se, počevši od 1. rujna 2018. godine, postupno povećavati zaštićena najamnina. Iznos za koji se povećava najamnina na dan 1. rujna tekuće godine je fiksan i iznosi 1,20 puta zaštićene najamnine koju je najmoprimac ili zaštićeni podstanar plaćao na dan 31. kolovoza 2018. Zaštićena najamnina koju plaća zaštićeni najmoprimac i zaštićeni podstanar za stan koji nije u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske, povećavat će se svakih dvanaest mjeseci, počevši od 1. rujna 2018. do 31. kolovoza 2023. godine. Zaštićeni najmoprimci i zaštićeni podstanari dužni su iseliti iz stanova najkasnije do 1. rujna 2023., ako s najmodavcem, odnosno vlasnikom stana ne sklope novi ugovor o najmu stana. Ako ne isele, vlasnik stana može nadležnom sudu podnijeti tužbu za iseljenje koja će morati biti riješena po hitnom postupku – dakle neće se moći dogoditi da se ovakvi slučajevi godinama razvlače po sudovima.

izvor: Poslovni.hr