Nema komentara

Četiri statističke bilješke o stanju društva

Slijedi pregled četiri samo naizgled nepovezane statistike. Uzete zajedno, ipak šalju kratku i jasnu poruku o stanju društva.

Logično i očekivano: Hrvatska u cijeloj EU ima najmanji udjel stranih studenata u ukupnoj studentskoj populaciji. Mogli smo odabrati i neki drugi strukturni pokazatelj, ali ovaj je upravo objavljen pa se dobro uklopio u podsjećanje o strukturnim slabostima koje nas vječno prate, osobito u obrazovnom visokoškolskom sektoru:

Za razliku od strukturnih slabosti čija tektonika uvijek podsjeća na to gdje se zapravo nalazimo, neke statistike povremeno pokažu kako se u gospodarstvu nešto pozitivno zbiva. Cijene nekretnina su ambivalentan pokazatelj. Njihov rast s jedne strane pokazuje da je potražnja snažna i da postoji rast. S druge strane, rast cijena nekretnina otvara pitanje priuštivosti nekretnina i rizika održanja rasta cijena s motrišta vlasnika. Stoga je zanimljivo zabilježiti da je Hrvatska uz Portugal imala najbrži rast cijena nekretnina u cijeloj EU u prvom tromjesečju. Kada se gleda rast kroz godinu dana, nekoliko zemalja u srednjoj i istočnoj Europi imalo je brži rast od Hrvatske. Naravno, uvijek treba podsjećati da je ovaj rast koncentriran u Zagrebu i na obali.

 

Izvor: Eurostat

Živost cijena nekretnina povezana je s pojačanom potrošnjom i investicijama, što je statistika BDP-a pokazala još pred nekoliko tjedana. Hrvatska je očito u fazi kada uslužni sektor i investicije izoliraju gospodarstvo od usporavanja u EU , koje je glavna ekonomska tema u Europi. Još uvijek nema znakova recesije, a zadnje statističko očitanje industrijske proizvodnje ukazuje na blagi oporavak u svibnju (+0,9% nakon sezonske prilagodbe). To naravno ne znači da su rizici povezani s globalnim usporavanjem, trgovačkim ratom i neizvjesnim Brexitom prošli. Jasnija slika će se vidjeti tek na jesen.

 

 

HNB je upravo objavila financijske račune – cjelovitu statistiku financijske imovine i obaveze po sektorima. Uvijek je najzanimljivije promatrati podatak za sektor stanovništva. Vrijednost financijske imovine kontinuirano raste, najviše zbog rasta depozita i sredstava u mirovinskim fondovima, dok financijske obaveze unatoč blagom oporavku (oporavak zaduživanja) dugoročno stagniraju. Obaveze se pretežno sastoje od kreditnih obaveza. Razlika između te dvije veličine pokazuje neto financijsku imovinu ili neto financijsku vrijednost s kojom raspolaže sektor stanovništva. Ta veličina je u kontinuiranom porastu i na kraju prvog tromjesečja nalazila se na čak 70% višoj razini od razine na kojoj je bila u prvom tromjesečju 2012.

izvor:arhivanalitika.hr

Nema komentara

Do kada će divljati cijene stanova

Cijene stanova drastično su porasle, prije svega u Zagrebu i na moru, a novi poticaj rastu cijena dale su subvencije za stambene kredite

Kod nekretnina u Hrvatskoj uočljiv je trend da se čak i cijene stanova koji su već dulje vrijeme na tržištu, u nekim slučajevima i više od godine dana, suprotno logici, povećavaju. Dalibor Dobrić je za DW pitao stručnjake o čemu se radi (tekst uz dozvolu autora prenosimo u cijelosti):

Uoči novog kruga subvencija za stambene kredite cijene nekretnina su očekivano počele dodatno rasti, osobito na tržištu Zagreba te na moru. Cijene korištenih stanova na određenim lokacijama počele su se opasno približavati cijenama novogradnje, premda su i one porasle.

>> Subvencije poskupile stanove, kada je pravi trenutak za kupnju

Prati li se podrobnije cijene nekretnina uočljiv je trend da se čak i cijene stanova koji su već dulje vrijeme na tržištu, u nekim slučajevima i više od godine dana, suprotno logici, povećavaju, ali i da cijene u oglasima variraju ovisno o tome koja ih je agencija dala u oglasnike.

Što potiče rast cijena

Što tjera cijene vrtoglavom brzinom prema gore? Jedan je razlog svakako državna intervencija. Subvencije se dijele u vrlo kratkom roku pa kupci pristaju i na cijene koje im “pojedu” veći dio subvencije.

No, tu je i pozitivna ekonomska situacija, te niske kamate na štednju, zbog čega ljudi štednju prebacuju u nekretnine, kaže Boro Vujović, vlasnik zagrebačke agencije Opereta i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, koji iznosi podatak da je do svibnja njegova agencija zabilježila 60 posto svih kupovina stanova u gotovini, što je daleko više nego prije.

 

>> Cijene nekretnina vrtoglavo rastu, Vlada skresala poticaje na stambenu štednju

“U psihologiji Hrvata je štednja u ciglama, nismo naučili na zlato, dionice, obveznice”, kaže on i dodaje da ljudi razmišljaju i o budućnosti u kojoj je upitno kakve će biti i hoće li uopće postojati mirovine, dok nekretnina koju se iznajmljuje uvijek nosi nekakav prihod.

Nitko ne voli gubiti

No, što uzrokuje ponekad i drastična povećanja cijena, u nekim slučajevima i nekretnina koje ni po nižoj cijeni mjesecima nisu našle kupca, a na kakve nailaze kupci na hrvatskom tržištu?

Kod velikog broja hrvatskih građana bogatstva su na neki način “zarobljena” u nekretninama i ako se tu nekretninu ne uspije unovčiti kako je planirano, bogatstvo se gubi, a nema drugog načina da se stekne, objašnjava asistent na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Zagreb, Nikola Erceg, koji s profesorom Zvonimirom Galićem vodi i kolegij Psihologija potrošačkog ponašanja.

Sa psihološke strane, kaže on, razlozi za takvo ponašanje prodavatelja stanova proizlaze iz prvenstveno tzv. “averzije prema gubitku”.

“Naime, ljude daleko više ‘boli’ količina novca koji će izgubiti (u ovom slučaju primjerice, ako ne prodaju nekretninu po cijeni koju su si zadali, ljudi imaju osjećaj da gube novac), nego što bi ih veselio dobitak iste te količine novca (kad bi se ‘bol’ i ‘radost’ mogle nekako staviti na istu skalu).”

“Laički, ljudi jednostavno ne vole gubiti, a u kontekstu prodaje nekretnina, ljudi riskiraju s višim cijenama i nemogućnošću da prodaju nekretninu samo kako ne bi doživjeli osjećaj gubitka, iako je taj gubitak ustvari subjektivan (u odnosu na ono što su si oni sami zacrtali), a ne mora biti i objektivan (u odnosu na objektivnu cijenu nekretnine). Pritom se često zanemaruje i cijena takvog ‘kockanja’: što se propustilo zbog toga što se nekretnina još uvijek nije pretvorila u likvidan novac i je li novac, za vrijeme čekanja, mogao biti investiran kvalitetnije nego da stoji ‘zarobljen’ u nekretnini”, kaže Erceg.

Ono što je naše to više vrijedi

Drugi fenomen, nastavlja, je socijalno uspoređivanje.

“Mi smo socijalna bića i većinu informacija bitnih za preživljavanje i uspjeh u životu dobivamo od ljudi iz naše okoline. Ljudi su izrazito skloni zaključke o svom statusu ili stanju izvoditi iz usporedbi s drugima. Nije čudno da ljudi onda cijene svojih nekretnina formiraju prema tome kako su drugi cijenili svoje nekretnine i tu se onda napuhuje balon cijena”, kaže Erceg.

A zašto neki ljudi precjenjuju svoje nekretnine mogao bi objasniti treći zanimljiv fenomen, tzv. “efekt posjedovanja”, kaže Erceg. On se odnosi na činjenicu da ljudi jednostavno više vrednuju neku stvar ako je posjeduju nego ako je ne posjeduju.

“Efekt posjedovanja najljepše se ilustrira primjerom istraživanja u kojem su korištene šalice za kavu. Polovici ljudi koji su pozvani na istraživanje poklonjena je po ničem posebna šalica za kavu, a polovici nije. Njihov zadatak bio je samo procijeniti koliko vrijedi ta šalica – oni kojima je šalica poklonjena procjenjivali su njezinu vrijednost i duplo većom u odnosu na one kojima šalica nije poklonjena.

>> Hrvati opet pojačano ulažu u nekretnine, koliko je to mudro

Kad su nekretnine u pitanju, situacija je znatno kompleksnija: mnogo više vrijede, u njih su utkane možda godine ulaganja i brige, a ulogu vjerojatno igraju i emocije. Iz te perspektive, ne čudi što građani svoje nekretnine vrednuju puno više no što agencije smatraju da je objektivno ili što bi kupci bili voljni platiti”, zaključuje Erceg.

Očekuje se stabilizacija

A dokle se takva situacija na tržištu može nastaviti? Boro Vujović iz Operete smatra – ne još dugo.

Scenarij ispuhivanja balona iz 2008. se neće dogoditi, kaže Vujović, jer je situacija drugačija. Tada je tržište bilo neiskusno, dogodila se svjetska kreditna kriza, rast švicarskog franka, vladala je velika nezaposlenost koje danas nema, a i banke su postrožile kriterije i ljudi se ne zadužuju za 100 posto iznosa kao tada.

“Dogodit će se smirivanje situacije i stabilizacija na ovim nivoima, može se dogoditi neka kriza, ali ona neće biti tako velika kao prošla kriza, barem ne što se tiče tržišta nekretnina na kojem se može dogoditi manja korekcija, usporavanje, zaustavljanje euforije, ali ne i pad kao 2008. i 2009.”, kaže Vujović.

Pojašnjava da ni ozbiljni igrači na tržištu nekretnina, investitori, ne očekuju više porast cijena, već ih brine samo hoće li cijene ostati na sadašnjim razinama. Dodaje i da su lagane korekcije, barem u Zagrebu, već počele.

“Stanovi u centru grada koji su bili kupovani za kratkoročan najam turistima, počeli su se sada pojavljivati na tržištu, jer je ponuda prevelika. To će dovesti do stabilizacije cijena stanova u centru, kako za najam, tako i za prodaju”, smatra Vujović.

Što se iracionalnog ponašanja i postavljanja prevelikih cijena tiče, Vujović jednostavno komentira da to neki čine iz pohlepe.

“Kasnije će žaliti, ‘mogao sam prodati, zašto nisam’, kao što su neki žalili poslije 2008.”, zaključuje Vujović za DW.

izvor: prviplan.hr

Nema komentara

Uvjeti za dobivanje subvencije

Uvjeti za dobivanje subvencije definirani su Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita. Ako zakonski uvjeti nisu zadovoljeni, subvencija neće biti odobrena stoga obratite pažnju na smjernice u nastavku.

UVJETI ZA TRAŽITELJA SUBVENCIJE / KORISNIKA STAMBENOG KREDITA

  • građanin s prebivalištem na području Republike Hrvatske
  • ne stariji od 45 godina – prilikom podnošenja zahtjeva ne smijete navršiti 45 godina
  • koji, odnosno čiji bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner u vlasništvu nema stan, odnosno kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život ili koji u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život, a koju prodaje (najkasnije u roku od dvije godine od dana sklapanja ugovora o subvencioniranom kreditu)

NAMJENA KREDITA

  • kupnja stana ili kuće
  • gradnja kuće

čija cijena s porezom na dodanu vrijednost po m2 neto korisne površine stana ili kuće nije veća od EUR 1.500 u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke. Subvencioniranje kredita odobrava se za kredit čiji iznos ne prelazi EUR 100.000 u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB.

ROK OTPLATE KREDITA

  • prema Zakonu, rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina

SUBVENCIJA KREDITA

  • prvih pet godina otplate kredita država (APN) subvencionira od 30 do 51% iznosa anuiteta/rate ovisno o 8 skupina u kojoj se nalazi grad ili općina prema indeksu razvijenosti. U VIII. skupini subvencija je 30% mjesečnog obroka ili anuiteta, a tu su gradovi Zagreb, Rijeka, Split, Zadar, Varaždin

 

  • mogućnost dodatnog produženja roka za subvencioniranje kredita:
  • za jednu godinu za svako maloljetno dijete u trenutku zaključenja ugovora o subvencioniranju stambenog kredita – novost u 2019. god.
  • za dvije godine po svakom rođenom ili posvojenom dijete u razdoblju subvencioniranja kredita
  • za dvije godine u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta najmanje 50%

EFEKTIVNA KAMATNA STOPA – predstavlja stvarnu cijenu kredita

  • Visina efektivne kamatne stopa (EKS) na stambeni kredit prvih pet godina njegove otplate ne smije biti veća od 3,75% godišnje

Ne zaboravite!

Način izračuna EKS-a jedinstven je za sve hrvatske banke, a propisan je od Hrvatske narodne banke (HNB).

Na visinu EKS-a utječe visina redovne kamatne stope, visina različitih naknada koje klijent plaća banci (npr. naknada za obradu kredita) troškovi procjene vrijednosti nekretnine, troškovi osiguranja nekretnine putem polica osiguranja, troškovi osiguranja korisnika kredita, interkalarna kamata.

Detaljno provjerite sve uvjete kreditiranja!

Sve banke koje će sudjelovati u ovom Programu nastojat će privući klijente nižom kamatnom stopom, bez naknade za obradu kreditnog zahtjeva, procjenom vrijednosti nekretnine na teret banke, te raznim popustima i pogodnosti vezanim uz police osiguranja.

Banke će dati ponudu kredita uz valutnu klauzulu u EUR i kunski krediti, uz mogućnost izbora otplate kredita u mjesečnim anuitetima ili ratama.

Lista za provjeru dokumentacije koju traži poslovna banka i APN

  • Zahtjev za odobrenje stambenog kredita (za banku)
  • Zahtjev za subvencioniranje kredita (za APN)
  • Javnobilježnički ovjerena izjava tražitelja kredita da nema/ima u vlasništvu stan ili kuću
  • Javnobilježnički ovjerena izjava partnera da nema/ima u vlasništvu stan ili kuću
  • Preslika osobne iskaznice (lice/naličje)
  • Preslika rodnog lista za maloljetno dijete
  • Izjava o pripadnosti nekretnine prema stupnju razvijenosti općine
  • Potvrda Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o upisu osobe u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom (ako podnositelj zahtjeva ili član obitelji ima najmanje 50% invaliditeta)
  • Dokumentacija za utvrđivanje kreditne sposobnosti
  • Zemljišno –knjižni izvadak
  • Predugovor ili Ugovor o kupoprodaji stana / kuće (za namjenu kupnja)
  • Preslika osobne iskaznice (lice/naličje) prodavatelja (fizička osoba) odnosno Izvod iz sudskog registra (pravna osoba)
  • Izjava o bračnoj stečevini ili suglasnost bračnog druga (ukoliko nije sadržana u Predugovoru /Ugovoru o kupoprodaji)
  • Za namjenu kupnje stana ili kuće: preslika akta za uporabu građevine u kojoj se nalazi stan ili uporabu kuće
  • Za izgradnju/dogradnju/dovršenje/rekonstrukcija kuće: preslika akta za građenje i presliku troškovnika radova, na temelju glavnog ili izvedbenog projekta, iz koje je razvidna visina troškova izgradnje

 

Martina Mataić Škugor