Nema komentara

VJEČNO PITANJE: KUĆA ILI STAN?

Stanovi su i u prosincu bili skuplji od kuća, a razlika je u prosjeku iznosila 22,4 posto.

Je li bolje kupiti kuću ili stan? Oba odgovora mogu biti točna, a konačno rješenje ipak ovisi o željama, potrebama, mogućnostima, te načinu života svakog pojedinog kupca.
Ukoliko je početna cijena nekretnine kupcu primarni kriterij za donošenje odluke, valja računati kako će za istu svotu vrlo vjerojatno dobiti više kvadrata kuće nego stana. Naime, na oglasniku Crozilla.com tijekom prosinca su oglašavane cijene stanova bile 22,4 posto više od cijena kuća. Odluka, unatoč višoj cijeni, ipak češće prevagne na kupnju stana, te i podaci oglasnika Crozilla.com pokazuju kako su stanovi još uvijek traženiji nego kuće.
Porastom cijena, ali i obujma prodaje, sve je teže pronaći kvalitetan stan u realnim cjenovnim okvirima, a njihove su vrijednosti tijekom prosinca na oglasniku Crozilla.com dodatno porasle za 3,1 posto, dok cijene kuća ipak bilježe manji porast te su na godišnjoj razini bile 1,6 posto više.

Poreč, u kojem se za kvadratni metar stana u prosjeku tražilo 2011 eura, u prosincu je ostao jedini grad u kojemu su kuće bile skuplje nego stanovi, a razlika je iznosila tek 3 posto, odnosno 61 euro po kvadratu.
Podaci oglasnika Crozilla.com pokazali su kako je najveća razlika u cijenama kvadrata kuća i stanova u prosincu iznosila 907 eura, a zabilježena je u Opatiji gdje je kvadratni metar stana u prosjeku oglašavan po 3151 euro.

Šibenski su stanovi oglašavani po prosječnoj cijeni od 2219 eura po kvadratu, dok su tamošnje kuće bile 646 eura jeftinije. U Zadru je razlika iznosila 627 eura, a za kvadratni metar stana u prosjeku se tražilo 2263 eura.

Razlika u cijenama kuća i stanova u visini od tristotinjak eura u prosincu je zabilježena u Splitu u kojem se za kvadratni metar stana u prosjeku tražilo 2914 eura, te u Senju gdje je kvadrat oglašavan po 1525 eura. Prosječna cijena kvadrata stanova oglašavanih putem Crozilla.com u Rijeci je tijekom prosinca iznosila 1601 euro, dok su tamošnje kuće bile 292 eura jeftinije.

Mala razlika u cijena kuća i stanova u visini od tek 3,2 posto zabilježena je u Dubrovniku. Prosječna tražena cijena kvadratnog metra tamošnjih stanova oglašavana je po 3710 eura, a cijena kuće 118 eura manje. Tako visoke vrijednosti ovaj grad i dalje čine najskupljim.

Najtraženiji grad za kupnju stanova u prosincu je na oglasniku Crozilla.com bio Zagreb u kojem su vidljive značajne razlike u cijenama: za kvadratni metar stana u prosjeku se tražilo 2082 eura, a za kuće 738 eura manje.

Kuće su u Bjelovaru bile čak 44 posto jeftinije nego stanovi za čije se kvadrate u prosjeku tražilo 756 eura. Na području Osijeka kvadrati stanova oglašavani su po 961 euro, u Varaždinu po 1154 eura, a u oba su grada kuće imale oko 37 posto niže vrijednosti no stanovi. Podaci oglasnika Crozilla.com pokazuju kako su nešto manje razlike u cijenama zabilježene u Slavonskom Brodu gdje su stanovi, za čije se kvadrate u prosjeku tražilo 789 eura, bili 17,2 posto skuplji od kuća.

Izvor: news.crozilla

Nema komentara

Stambeni krediti – sve što je potrebno znati

Svatko od nas se u nekom trenutku nađe pred najvećom investicijom u životu: kupnjom vlastitog doma, zato je važno razmotriti sve mogućnosti financiranja. Hoće li kupnja biti isključivo gotovinom, možda nekim kreditom ili kombinacija plaćanja gotovinom i kreditom? U trenutku kada shvatite i odlučite da ćete kupnju nekretnine financirati djelomično ili u cijelosti kreditom banke, Opereta nekretnine će i u tom procesu biti vaš partner i vodič.

 

Prvi korak: Jesam li kreditno sposoban?

 

Kreditni posrednik će vam pomoći s ovim upitom tako da vam napravi informativni izračun kreditne sposobnosti.

 

Što to znači?

Kreditni posrednik, kao i bankar u poslovnici, mogu izračunati vašu kreditnu sposobnost, iznos anuiteta i rata te vam izraditi informativni otplatni plan kredita.

 

  • Kada utvrdite da ste kreditno sposobni, krenimo na sljedeći korak.

 

Drugi korak: Koja banka je najbolji i najpovoljniji izbor za mene?

 

Kreditni posrednik će vam prezentirati uvjete kredita banaka, naših partnera, provesti vas kroz različite modele kreditnih ponuda te usmjeriti na parametre koji utječu na cijenu zaduživanja, poput kamatnih stopa, naknada i valutne klauzule.

 

Što to znači?

Kreditni posrednik je specijaliziran za kreditno poslovanje, raspolaže svim informacijama o različitim vrstama stambenih i gotovinskih kredita banaka-partnera, s naglaskom na kamatnu stopu, opcije otplate kredita (anuiteti ili rate), dodatne troškove te pripremu potrebne dokumentacije za odabranu banku.

 

  • Kada se odlučite za banku preko koje ćete financirati svoju kupnju, krenimo na sljedeći korak.

 

Treći korak: dogovor sastanka s bankarom

 

Kreditni posrednik će dogovoriti sastanak s bankarom u vrijeme i na lokaciji koja vam najbolje odgovara.

 

Što to znači?

To znači da dolazite na sastanak kao VIP klijent, da je kreditni posrednik već odradio sve predradnje za vas u vidu izračuna kreditne sposobnosti, provjere dokumentacije vezane za predmetnu nekretninu (je li banci prihvatljiva za zasnivanje založnog prava i/ili pod kojim uvjetima), dostave potrebne dokumentacije odabranom bankaru te, bez čekanja u redu, dolazite u dogovoreni termin.

 

  • Kada obavite sastanak u banci, krenimo na sljedeći korak.

 

Četvrti korak: Opustite se, kreditni posrednik za vas prati cijeli proces odobrenja kredita.

 

Što to znači?

Nakon što na dogovorenom sastanku potpišete zahtjev za kredit, po potrebi i zahtjev za procjenu vrijednosti nekretnine kod stambenih kredita, bankar na temelju prikupljene dokumentacije obrađuje vaš kreditni zahtjev.

Kreditni posrednik će vas izvještavati o statusu predmeta. Ako bankar zatraži dodatnu dokumentaciju i/ili radi dodatne provjere, objasnit ćemo vam što je i zašto potrebno te pomoći vam pri prikupljanju i dostavi.

  • Ako ispunjavate sve uvjete, banka donosi odluku o odobrenju kredita, o čemu ćemo vas obavijestiti.

 

Peti korak: Ugovorna dokumentacija i isplata kredita

 

Isplata kredita slijedi nakon dostave solemniziranog ugovora o kreditu i ostale dokumentacije, zajedno s rješenjem o upisanom založnom pravu te dostave vinkuliranih polica osiguranja.

 

Što to znači?

Kreditni posrednik zna koje radnje još treba napravit te koju ugovornu dokumentaciju pripremiti te vas vodi do konačne isplate kredita.

 

Čestitamo, kupili ste nekretninu!

Da biste postali vlasnik nekretnine, još samo jedan korak: potrebno je upisati svoje vlasništvo u zemljišne knjige.

 

Autori:

Martina Mataić Škugor i Tin Palanović

Sva prava pridržana © opereta.hr

Nema komentara

Najma atraktivnih stanova tijekom predsjedanja u Zagrebu – nema

Ponadali se iznajmljivanju zbog gostiju iz EU. Očekivanja su bila velika i mnogi su nas građani zvali. Ostavljali su podatke, neki su naglašavali da bi se u slučaju najma na pola godine iselili iz svojih stanova.

Hrvatsko preuzimanje šestomjesečnog rotirajućeg predsjedanja Vijećem Europske unije i početak predsjedanja prije koji dan nisu se odrazili na tržištu najma nekretnina u Zagrebu onako kako su mnogi očekivali, barem kad je riječ o atraktivnim stanovima u centru i širem centru grada.

– Očekivanja su bila velika i mnogi su nas građani zvali. Ostavljali su podatke i adrese, naglašavali da bi se u slučaju najma na pola godine iselili iz svojih stanova na top-lokacijama neko vrijeme, ali interesa nema. Pod dojmom moguće navale za stanovima u Zagrebu tijekom predsjedanja čak su neki vlasnici nedavno podigli cijene najma – kaže nam Lana Mihaljinec Knežević, vlasnica agencije Zagreb West.

Podbacio je i najam apartmana za vrijeme predsjedanja, a nisu se ni svi bolji hoteli okoristili ovom situacijom.

PROMJENA ZVJEZDICA

Slično nam je potvrdio i direktor agencije Opereta Boro Vujović.

– Vlasnici stanova za dugoročni najam imali su očekivanja, ali se ništa značajno nije dogodilo, iznajmili smo samo dva stana u tu svrhu – rekao je Vujović.

Kako objašnjava Lana Mihaljinec Knežević, sva se administracija povezana s rotirajućim predsjedanjem vodi iz same Hrvatske, domaćim resursima, a gosti koji će dolaziti nisu stalni, nego će povremeno posjećivati razne sastanke, summite i slična događanja.

Tim je povodom rezervirano nekoliko apartmana za turizam u strogom središtu grada, ali također ništa značajno i ne na dulje vrijeme. Može ih se prebrojati na prste jedne ruke.

– Mi, zasad, u tom smislu nemamo zainteresiranih, očekivali smo, no ništa se nije dogodilo. Ne primjećujemo razlike u rezervacijama u odnosu na prijašnju godinu – rekao je Igor Kordić, suosnivač tvrtke Irundo, vodeće kompanije za kratkoročni najam u Hrvatskoj, koja u centru Zagreba ima nekoliko stanova s apartmanima.

Nešto prije predsjedanja nekoliko je ministarstava tražilo u Zagrebu hotele s pet zvjezdica za povremeni smještaj gostiju. Neki su hoteli iz tog razloga nedavno prešli u višu kategoriju, kao Hiltonov hotel Double Tree koji ih sad ima pet.

U HUP-u Zagreb kažu kako najveći interes tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU bilježe u njihovim hotelima najviše kategorije, The Westin Zagreb te Sheraton Zagreb, koji imaju jako dobru popunjenost tijekom cijelog razdoblja, kao i njihovi ostali hoteli visoke kategorije – Panorama Zagreb i International.

Zagrebački hoteli u kategoriji pet zvjezdica imaju najviše rezervacija vezanih za rotirajuće predsjedanje Vijećem.

JELOVNICI

– Hoteli imaju uigrane timove stručnjaka koji već niz godina ugošćuju brojne međunarodne konferencije i summite na najvišoj razini te su naši hoteli, restorani i kongresne dvorane spremni za nadolazeće događanje. Vezano uz prezentaciju gastronomske ponude Hrvatske, za delegate EU pripremit ćemo posebne jelovnike kojima ćemo dočarati raznolikost naše ponude – kaže Sara Valentić iz Odjela marketinga HUP-a Zagreb.

Međutim, nije u svim hotelima više kategorije u Zagrebu ista situacija.

– Još nemamo zainteresiranih gostiju povezanih s predsjedanjem Hrvatske Vijećem EU. Hoće li povremeno, nakratko, netko od njih kod nas odsjesti, moguće je, ali to sad ne vidimo – rekao je Tomislav Kuliš, direktor hotela Palace koji ima kategoriju četiri zvjezdice i nalazi se na Zrinjevcu, u samom središtu hrvatske metropole.

Sva administracija povezana s predsjedanjem Vijećem EU vodi se iz same Hrvatske, domaćim resursima, a gosti koji će dolaziti nisu stalni, nego će povremeno posjećivati razne sastanke, summite i slična događanja.

izvor: jutarnji.hr

Nema komentara

Prodaju li se kuće u Zagrebu i kolika je stvarna razlika između oglašene i realizirane cijene?

Autor: Borislav Vujović

 

Puno se u zadnje vrijeme piše kako je krenula prodaja kuća, kako su velike razlike između tražene i prodane cijene. Što tržište kaže o tome?

 

Kuće su dugo vremena bile, a još su uvijek puno manje tražene nego stanovi.

Interes za kuće u Zagrebu je apsolutno veći, nego što je bio prethodnih godina, ali još uvijek puno manji od interesa za stanove.

Naravno da to ovisi o lokaciji, godini gradnje, površini, katnosti i cijeni.

Na “elitnim” lokacijama, kao što su Tuškanac, Šalata, Pantovčak i Cvjetno naselje, posebno su zanimljive luksuzne kuće velikih kvadratura dok u tramvaj zoni postoji interes za  kućama svih kvadratura. Puno je potražnje od strane investitora koji kuću gledaju kao gradilište za daljnju gradnju stanova. Što je lokacija bliže strogom centru, to je interes veći.

 

Kako idemo dalje prema periferiji interes investitora pada, ali raste broj potencijalnih kupaca za obiteljsku kuću. Najveći je interes za kućama do 130 000 €, jer su cijene stanova postale za mnoge kupce nedostižne, pa gledaju kuće tog cjenovnog ranga kao dobru alternativu stanu. Kuća je dobra alternativa za skupe stanove na istim lokacijama.

 

“Traže se kuće manje kvadrature, s 3 spavaće sobe, do 120 m2, s okućnicom do 500 m2, da nema previše posla oko održavanja i da nisu mastodonti od 5 katova” kaže Vladimir Mustapić stručnjak za kuće Opereta nekretnina. Mustapić osim prethodno navedenih kao lokacije koje su tražene ističe Samobor, Svetu Nedjelju, Kerestinec, Stupnik, Klaru, Blato i okolicu Velike Gorice. Kaže kako postoji interes i za kućama koje su novije gradnje, koncipirane kao jedna stambena jedinica.

 

Najveći je broj kuća koje nisu prilagođene potrebama današnjih kupaca, jer su velikih kvadratura i s više stambenih jedinica, rađene za više generacija jedne obitelji.

“Raste potražnja za modernim kućama u budžetu  200 000€ do 300 000€, u tramvaj i  autobus zoni, s dozom privatnosti i komadićem vrta do 1000 m2”, ističe Ante Gašpar iz Operete.  “Činjenica je da su kuće s takvim karakteristikama najčešće precijenjene, pa se zbog toga ne prodaju tako često i lako kao stanovi” ističe Gašpar. Kuće u nizu su sličnije stanovima, pa za njima potražnja postoji, ali po nižim cijenama od samostojećih. Tražene su kuće u nizu u uređenim naseljima, po cijenama od 150 000 € do 200 000 €.

 

Što se tiče razlike između tražene i realizirane  cijene, te zadnjih podataka od ministarstva graditeljstva o prosječnim realiziranim cijenama  u APN, situacija je sljedeća.

 

Činjenica je da postoji razlika između traženih i dobivenih cijena. Postoje prodavatelji koji prodaju da bi prodali i da bi prodavali. Oni koji su svjesni situacije na tržištu i žele postići maksimum, te onih koji prodaju s ciljem da za prodanu nekretninu riješe sve životne probleme. Postoje još neke okolnosti koje su bitne kad pričamo o razlikama između oglašene i realizirane cijene. Za vrijeme trajanja subvencija konkretno u rujnu 2019. godine, ta se razlika po našoj statistici smanjila na nekih 5 do 6%, dok je prosječna razlika 10%.

 

Tržište je ponovo živnulo nakon zastoja u listopadu i studenom. Kupci kreditom se pripremaju za novi krug subvencija koji je najavljen za ožujak. Već sad se sklapaju predugovori i skuplja dokumentacija, kako bi bili spremni kad se raspiše natječaj.

 

Dok  su kamate na štednju i kredite niske, nema zime za tržište nekretnina.

 

Sva prava pridržana © opereta.hr

Nema komentara

Što se krije iza cijena stanova u Zagrebu

Dvosobni stan, 54 kvadrata, odlična lokacija.

Godina izgradnje 1971., stan renoviran, mirno okruženje.

Cijena?

Prava sitnica!

Sve skupa kupac dobije za 110 tisuća eura, dakle 2037 eura po metru četvornom u jednom od najtraženijih novozagrebačkih kvartova.

Zapruđe.

Jednosobni stan od 30 kvadrata na sedmom katu održavane zgrade.

Godina izgradnje 1963., odlična lokacija, dobra prometna povezanost, blizina Avenue Malla.

I ovdje cijena prava bagatela.

Stan se prodaje za 64 tisuće eura čime će kupac za četvorni metar izdvojiti tričavih 2069 eura.

Cijene stanova u Zagrebu su, dakle, odavna rasparale nebo, a kako trenutno stvari stoje, izgledno je da se tako brzo neće vraćati na niske razine kakve smo bilježili sada već davne 2016. godine.

Ipak, apetitima prodavatelja usprkos, Jutarnji list u posjedu je statističkih podataka o kupoprodaji nekretnina koji svjedoče kako astronomske cijene nekretnina, kojima smo svjedoci otkako je Ministarstvo graditeljstva na čelu s HNS-ovim ministrom Predragom Štromarom najavilo sada već četvrti krug subvencioniranih stambenih kredita, u stvarnosti zapravo ne drže vodu.

Odnosno – tražene cijene koje prodavatelji oglašavaju na internetskim oglasnicima u stvarnosti, do trenutka potpisivanja kupoprodajnih ugovora, padaju i do nevjerojatnih 35 posto, što je dosad na tržištu nezabilježena razlika između traženih i ostvarenih cijena nekretnina.

Mjesečni prosjek

Prema podacima portala Njuškalo, koji svaki mjesec izbacuje statistiku o prosječnim traženim cijenama nekretnina, prodavatelji koji su tijekom protekla tri mjeseca prodavali stanove na području grada Zagreba, prosječno su za kvadrat stana tražili nešto preko dvije tisuće eura.

 

Točnije, prosječna tražena cijena u rujnu iznosila je 2079 eura za kvadrat stana na području Zagreba, mjesec kasnije cijena se podigla za još jedan euro, a listopad je završen s prosječnom traženom cijenom od 2083 eura za kvadrat zagrebačke stanogradnje.

Nažalost, kako je statistika o prosječnim ostvarenim kupoprodajnim cijenama stanova u Hrvatskoj nedostupna (postoji samo statistika za novogradnju, ali i to samo za prvih šest mjeseci 2019. godine), Jutarnji se list dosjetio razliku između traženih i ostvarenih kupoprodajnih cijena izračunati drugačije: tako da smo od Ministarstva graditeljstva zatražili podatke o prosječnim ostvarenim cijenama za stanove koji su na području grada Zagreba kupljeni tijekom četvrtog kruga subvencioniranih kredita, a ta statistika najbolje govori u prilog tome koliko su tražene cijene nerealno otišle u nebo.

Prema statistici koju su nam dostavili, u posljednjem krugu subvencioniranih kredita na području grada Zagreba prodano je zasad 909 stanova, a prosječna cijena metra kvadratnog subvencioniranog u 2019. godini iznosila je 1507,90 eura.

Ako ovu brojku usporedimo s prosječnom traženom cijenom koja je prema podacima iz pojedinačnih mjesečnih izvješća Njuškala u ovoj godini iznosila 2042 eura za kvadrat stana u Zagrebu, ispada da su tražene cijene stanova u prosjeku 35 posto više od onoga što se na kraju doista realizira na tržištu, a što je frapantan podatak o trenutnom stanju na tržištu nekretnina.

 

Računica je pritom daleko od idealne s obzirom na to da dosad realizirana kupoprodaja stanova putem subvencioniranih kredita čini samo dio ukupne kupoprodaje, no s obzirom na to da su cijene stanova najviše porasle upravo na krilima subvencija – ona nije za zanemariti.

Drugačiji odnos

Osim toga, u prilog tezi Jutarnjeg ide i službena statistika Državnog zavoda za statistiku o prosječnim cijenama kvadrata novogradnje na području metropole.

Ona doduše postoji tek za prvih šest mjeseci ove godine pa nije najsvježija, no u tom razdoblju realizirane cijene iznosile su prosječnih 1639 eura, što je također daleko manje od prosječnih traženih cijena prodavatelja.

Kako je za Jutarnji list pojasnio predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović, agenti već neko vrijeme na tržištu bilježe iznimno visoke razlike između traženih i postignutih cijena nekretnina koja je prema njihovoj računici prerasla granicu od deset posto, a što se dosad računalo kao krajnja razlika između traženih i realiziranih cijena.

“Mi već dugo upozoravamo kako je situacija na tržištu nerealna te smatramo kako bi se razlike među cijenama napokon trebale ispuhati. Ipak, iskustvo nam pokazuje da će za to trebati dosta vremena jer smo nešto slično ovome iskusili još 2008. godine, u razdoblju kad je počela kriza. Sad je, naravno, ne očekujemo, no kad je 2008. tržište ostalo zakočeno te se broj transakcija smanjio za čak 70 posto, trebalo je proći i do šest mjeseci da se cijene napokon počnu spuštati na realnu razinu”, podsjeća Ranilović te dodaje kako usporedba traženih i realiziranih cijena “subvencioniranih” stanova ima i nešto mana.

 

Iako ne postoji statistika o tipologiji stanova prodanih ovim modelom – tako da nam budu dostupni podaci o kvartovima i slično – subvencije se ipak nešto manje odnose na stanove u centru grada gdje su postignute cijene nešto više, a uglavnom se kupuju stanovi manje kvadrature.

Podaci Ministarstva graditeljstva pritom pokazuju i kako je od 2017. godine naovamo porasla i prosječna realizirana cijena subvencioniranih stanova.

I dok je ona u 2017. godini za Zagreb iznosila 1300 eura, u godini kasnije narasla je na 1450, da bi danas dosegla iznos nešto iznad 1500 eura.

 

izvor: novac.jutarnji.hr