Nema komentara

Zagrebački potres utjecao i na tržište nekretnina: Evo kolika je prosječna cijena stana u metropoli

DZS kaže da je u 11 mjeseci 2020. izdano 4346 građevinskih dozvola za stambene zgrade, što podrazumijeva izgradnju više od 12.800 stanova.

Dok se posljedice potresa na Banovini tek saniraju, zagrebački potres utjecao je i na tržište nekretnina. Cijene kvadrata novogradnje osjetno rastu, a značajno je oslabjela potražnja za stanovima u centru grada. Stanovi diljem Zagreba u 2020. su se kupovali odnosno prodavali za prosječno 1808 eura po metru kvadratnom. Napominjem da je to prosječna realizirana cijena u koju ulaze novogradnja koja je u praksi često skuplja, i stanovi u starijim zgradama koji su nešto povoljniji. Ujedno to znači i da je u odnosu na 2019., prosječni kvadrat stana u Zagrebu poskupio oko 8 posto. Na razini cijele Hrvatske, prosječna realizirana cijena kvadrata je nešto jeftinijih 1630 eura, što je 6 posto skuplje nego u 2019. U taj prosjek ulazi i kvadrat stana od 700 eura u nekoj slavonskoj općini, ali i kvadrat od 5 tisuća eura u primjerice Splitu.

Da je unatoč skupljim cijenama kvadrata –  hrvatsko tržište nekretnina zapravo u padu, najbolje pokazuju ovi podaci za Zagreb: U glavnom gradu se svake godine obavi se 10 tisuća transakcija dakle kupoprodaja stanova. Procjenjuje se da je ih je u 2020. bilo 16 posto manje, prvenstveno zbog pandemije i gospodarskog pada koji je donijela,  ali i zbog potresa. U pojedinim zagrebačkim četvrtima pogođenia potresom poput središta grada – promet je pao za više od 50 posto.

Kupci se dakle sve više okreću novogradnji, pa sam malo pročešljao oglasnike i cijene stanova u traženijim zagrebačkim naseljima – i uvjerio se da su daleko iznad onog službenog prosjeka. Prva je tu Trešnjevka – gdje se za stan od 42 kvadrata u novogradnji traži 113.000 eura, odnosno oko 2700 eura za kvadrat. Idemo dalje. Novi stan na Jarunu od 78 kvadrata prodavač cijeni 220 tisuća eura ili 2820 po kvadratu. Na drugoj strani grada, u naselju Ravnice, 100 kvadrata prodaje se za 240 tisuća eura ili 2376 po kvadratu. To su dakle tražene cijene, možda ih vješti kupci ispregovaraju i nešto jeftinije.

Ako ste se pitali koliko se godišnje zgrada i stanova izgradi u Hrvatskoj, zbrojili smo i te podatke po mjesecima. Državni zavod za statistiku kaže da je u 11 mjeseci 2020. izdano 4346 građevinskih dozvola za stambene zgrade, što podrazumijeva izgradnju više od 12. 800 stanova u istoj godini. Prosječna veličina im je 93 kvadrata. Znam, i meni zvuči puno – ali to je statistika, a znate što ponekad kažu o statistici.

Izvor: rtl.hr

Nema komentara

Pandemija, potresi, rekordan pad BDP-a, a cijene se ne mijenjaju?

Pandemija, potresi, rekordan pad BDP-a – sve je to snažno utjecalo i na tržište nekretnina. Prodaja je smanjena, nema stranih kupaca, a domaći su oprezniji i zahtjevniji. Umjesto stanova u starijim zgradama, traži se kvalitetna novogradnja, koje na tržištu nema dovoljno. Cijene nekretnina, unatoč svemu, i dalje rastu, posebno u Zagrebu i priobalju.

U središtu Zagreba prodaja stanova gotovo je zamrla, no zato sva novogradnja brzo plane. Cijena četvornog metra kreće se od dvije do više od 5 tisuća eura.

– Na tržište utjecaj ima niska kamata na štednju koja je skoro nula kamate na kredite su na povijesno niskim nivoima, negdje 2 do 3 posto i dio građana smatra da je bolje imati nekretninu nego papirnati novac, kaže Borislav Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.

Splićani to dobro znaju. Cijene stanova na Žnjanu lete u nebo. Razlog – skupo zemljište, ali i visoki standardi energetske učinkovitosti i opremanja zgrada.

– Mi se trudimo raditi kvalitetno i na dobrim lokacijama i to ima svoju cijenu. Kupci su sve zahtjevniji, a to košta, kaže Denis Puljić, građevinar, Split. Za skupe stambene kvadrate na Jadranu čak i u koronakrizi agencije i investitori imaju liste čekanja.

– Imamo čak i po 6 do 7 tisuća eura po kvadratu. Limit je odavno prošao granicu razumnih cijena, ali dok ima kupaca cijene ne padaju. Da imamo stagnaciju prodaje onda bi te cijene padale, rekla je Meri Vulić, agentica za nekretnine, Split.

U Lici sve prodano

Stranih kupaca trenutačno u Dubrovniku nema, no cijene nekretnina i dalje su visoke. U Lici pozitivni trendovi. Sve je sve prodano, a korona im ide u prilog, cijene su narasle i nema slobodnog zemljišta ni kuća, kaže Vujović.

U raseljenoj Slavoniji pak druga priča. Kuće se prodaju za 10 do 50 tisuća eura, a Osijeku nedostaje kvalitetna novogradnja.

– Promet stanova je vrlo mali jer je ograničen i ima ih malo, kupci najčešće traže stanove 50 do 80 kvadrata, novogradnje je izuzetno malo i akcent je više na kućama u samom Osijeku, kaže Marijan Matijević iz  agencije za nekretnine, Osijek.

Stanogradnja se najviše zahuktala u  Zagrebu i Zadarskoj županiji. Znatniji porast potražnje očekuje se u proljeće s novim krugom subvencioniranih kredita za mlade.

Izvor: hrt.hr

Nema komentara

Kvadrat u Zagrebu 2000 eura, na jednu stvar kupci najviše obraćaju pozornost

Vlasnik zagrebačke agencije Boro Vujović kaže da je u Maksimiru nemoguće naći novu zgradu ispod 3000 eura po kvadratu.

Početak nove godine u poslovnom je smislu odličan. U očekivanju novog natječaja za subvencije kupci su ponovno počeli pregledavati nekretnine. Najam stanova je više nego dobar jer jako puno klijenata iz centra Zagreba ide prema drugim dijelovima – kaže Peđa Kovačević, vlasnik jedne zagrebačke agencije za posredovanje nekretninama. Potres je preplašio neke stanare koji žive u centru Zagreba te su se odlučili preseliti u druge dijelove grada, piše Večernji list.

– Sad se najviše gleda godina gradnje, kvaliteta zgrade i konstrukcije – kaže Kovačević. Potvrđuje to i Dubravko Ranilović, prvi čovjek komorskog udruženja nekretnina, koji kaže da je glavna tema razgovora, bilo da se kupuje ili unajmljuje, količina armiranog betona i kvaliteta gradnje. Statistike pokazuju da i dalje postoji veliki pritisak na rast cijena stanova, pogotovo u Zagrebu i priobalju, dok je u ostalim dijelovima zemlje uglavnom prisutan pad. Nove su nekretnine u Zagrebu u prvom dijelu 2020. godine poskupjele oko 15 posto, drugdje je zabilježen pad od pet posto.

Ranilović kaže da je trenutačno novogradnja traženija, a očito i to utječe na cijene. U centru Zagreba gotovo da i nema prodaje nekretnina u starijim zgradama. Inače, godinu dana uoči pojave korone u Hrvatskoj je sagrađeno oko 4000 stambenih zgrada s 10,5 tisuća stanova. Većina investitora su fizičke osobe, ljudi koji grade kuće (takvih zgrada s jednim stanom bilo je 2280), dok su za tržište te godine isporučene 943 zgrade s točno 7420 stanova.

U Zagrebu je u prvom dijelu prošle godine kvadrat novog stana prosječno stajao 14.300 kuna, a drugdje u Hrvatskoj bio je u prosjeku 2000 kuna jeftiniji. No, kao i svi prosjeci, ni ovaj ne pokazuje raspon cijena. Trenutačno se, na primjer, nudi novogradnja u Španskom za 1750 eura po četvornom metru, ali se u jednoj zgradi na Britancu kvadrat prodaje i za 5500 eura. Vlasnik zagrebačke agencije Boro Vujović kaže da je u Maksimiru nemoguće naći novu zgradu ispod 3000 eura po kvadratu, u pojedinim dijelovima Trešnjevke također, a u pripremi je gradnja još jedne nove zgrade na Britancu, gdje bi stanovi mogli stajati i 7000 eura po kvadratu.

– Ima ljudi koji žele živjeti u centru koja god cijena kvadrata bila – kaže Vujović.

– Prema kvadraturi novosagrađenih objekata, najdinamičnije je u Zagrebu te u Zadarskoj županiji, koja je po novim kvadratima gotovo dostigla glavni grad. Slijede Istarska, Splitsko-dalmatinska te Primorsko-goranska županija. Tržište stanova ostalo je aktivno i u teškoj 2020. godini, većim dijelom zahvaljujući državi i njezinim subvencijama, a samo u rujnu država je odobrila nešto više od 4000 subvencija za kupnju stana ili gradnju kuće. U četiri godine je tako “zbrinuto” oko 17.000 obitelji, a novi krug subvencija očekuje se idućih tjedana. Ove je godine za subvencionirane stanare država osigurala 263 milijuna kuna, od čega je 50 milijuna kuna namijenjeno novim korisnicima.

– Volumen trgovanja ipak nije ni blizu onome što smo imali do pojave epidemije – kaže Ranilović. Izostali su, naravno, i strani kupci koji dominiraju među novim vlasnicima u priobalju.

MacroHub Ekonomskog fakulteta Zagreb izradio je regionalni indeks cijena stanova na osnovi cijena prodanih stanova u razdoblju od 2010. do 2019. iz baze podataka Burze nekretnina. Po njima, obalne regije iskusile su znatan pad cijena. Najjače smanjenje, kako traženih, tako i ostvarenih cijena, primjetno je u Istri i na sjevernom Jadranu. U Dalmaciji se dogodio oporavak cijena nakon 2015., kao i u Zagrebu, no u 2019. i ondje je zabilježen znatan pad cijena. Kretanja u drugim dijelovima zemlje prilično su stabilna, ali je opseg prodaje mali. Više transakcija (168) bilo je samo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

izvor: poslovni.hr

Nema komentara

IZMJENE ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA NA JAVNOM SAVJETOVANJU

MINISTARSTVO JE U JAVNO SAVJETOVANJE UPUTILO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA KOJIM SE IZMEĐU OSTALOGA UTVRĐUJE NOVI ROK DO 31. PROSINCA 2023. GODINE U KOJEM AGENCIJA ZA PRAVNI PROMET I POSREDOVANJE NEKRETNINAMA OBJAVLJUJE JAVNE POZIVE ZA SUBVENCIONIRANE STAMBENE KREDITE. ZAINTERESIRANA JAVNOST SVOJE PRIMJEDBE NA ZAKON MOŽE UPUTITI DO 7. PROSINCA 2020. GODINE PUTEM PORTALA ESAVJETOVANJA.

Zakon o subvencioniranju stambenih kredita („Narodne novine“, broj 65/17, 61/18 i 66/19) donesen je u svrhu poticanja demografske obnove društva, urbane regeneracije naselja te smanjenja iseljavanja mladih obitelji a njime se propisuje davanje pomoći građanima prilikom rješavanja stambenih pitanja, kupnjom stana ili kuće, odnosno gradnje kuće, putem subvencioniranja stambenih kredita. Da bi se ova mjera stambenog zbrinjavanja nastavila bilo je potrebno izmijeniti postojeći Zakon, jer je trenutno važećim zakonom propisano da se pozivi APN-a raspisuju samo do kraja ove godine.

Novine koje donose izmjene Zakona: 

  • utvrđuje se novi rok do 31. prosinca 2023. godine u kojem Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama objavljuje javne pozive za svaku kalendarsku godinu
  • jasnije se određuje da se ne odobrava subvencioniranje kredita podnositeljima koji su to pravo ostvarili ranije
  • jasnije se definira status malodobne djece za koje se odobrava dodatno subvencioniranje kao članove kućanstva
  • uređuje se rok u kojem su korisnik kredita i članovi kućanstva obvezni imati prijavljeno prebivalište
  • uređuju se slučajevi u kojima nije potrebno vratiti uplaćena sredstva subvencija te se proširuju na prodaju stana ili kuće u slučaju izgradnje veće kuće.

Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti davanjem svojih mišljenja, prijedloga i primjedbi najkasnije do 7. prosinca 2020. godine, uz prethodnu registraciju, putem portala eSavjetovanja.

Podsjetimo, subvencioniranje stambenih kredita je program stambenog zbrinjavanja u sklopu kojeg država, odnosno Ministarstvo te APN, pomažu pri otplati dijela stambenog kredita pri kupnji stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od pet godina. Program se uspješno provodi od 2017. godine i to jednom godišnje, iznimno ove godine kada su objavljena dva poziva, jedan u travnju, a prijave na ovaj posljednji poziv bile su moguće od 28. rujna do 19. listopada 2020. godine.

Na posljednji je poziv zaprimljen 4.651 zahtjev. Dosad je obrađen 4.061 zahtjev, od čega je odobreno njih 3.600, za 440 zahtjeva je zatražena dopuna, 7 zahtjeva je odbijeno a 14 podnositelja je odustalo od zahtjeva.

Na poziv su se mogli prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.

Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba.

Ova mjera ujedno je i demografska mjera jer se za svako živorođeno/usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita, subvencija produžuje za dodatne dvije godine. Također, subvencija se produžuje za dodatnu godinu po svakom djetetu u obitelji koje u trenutku podnošenja zahtjeva za subvencije nije starije od 18 godina.

Javnost je ovu mjeru već prepoznala kao kvalitetnu, a o uspješnosti najbolje govori podatak da je u četiri godine provođenja odobreno 16.611 subvencioniranih kredita. U obiteljima koje koriste subvencije do sada je rođeno više od 2.000 djece. 

 

izvor: apn.hr