Nema komentara

U centru Zagreba nitko ne traži stan – svi sada žele nešto sasvim drugo!

Unatoč najavama kako će pandemija, a zatim i potres narušiti tržište nekretnina u Hrvatskoj, stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da situacija nije toliko dramatična.

U Istri je interes za nekretninama oduvijek velik, pogotovo stranaca, a imam dojam da se povećao i broj onih iz područja Zagreba i okolice. Ne bih to nužno povezao s potresom i pandemijom, nego i očuvanjem vrijednosti novca. Štednja u bankama nije poticajna, a ulaganje u nekretnine uvijek se isplati – tvrdi za 24sata Vlatko Mrvoš, agent za nekretnine u agenciji Buzet te dopredsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretnina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kaže kako se stranci uglavnom više zanimaju za apartmane bliže obali u poznatim turističkim destinacijama, dok dio njih i domaći kupci otkrivaju unutrašnjost.

– Osobito im je zanimljiv sjever Istre od Grožnjana preko Oprtlja i Motovuna te Buzeta gdje je turizam moguć tijekom cijele godine uz mirniji život u neposrednoj blizini većih gradova. Osobito su na cijeni objekti u starogradskih jezgrama s kojima kupujete i dašak povijesti – kaže Mrvoš dodajući kako se cijena kvadrata razlikuje, pa je to u unutrašnjosti Istre od 1.000 do 1.200 eura, dok su cijene na turističkim destinacijama od 1.500 do 1.700 eura.

Ni u Slavoniji ne bilježe osobite oscilacije na tržištu, a iz Zagreba su nakon potresa uglavnom imali unazad nekoliko mjeseci možda desetak upita. Tako nam priča Krunoslav Šabić, zamjenik predsjednika strukovne skupine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i vlasnik agencije Tasman nekretnine u Osijeku.

– To je samo određena manjina i neće se sad svi tu preseliti. Nakon potresa u Zagrebu nije bilo upita, nego tek nakon onog u Petrinji. No za sad smo imali tek upite i vidjet ćemo što će se dalje s tim odvijati. Inače, mi u Osijeku kao u središtu Slavonije bilježimo dobre rezultate u smislu stabilizacije tržišta i izjednačavanja sa ostatkom Hrvatske, cijene rastu unazad tri do četiri godine i novogradnja je sad oko 1.350 – 1.400 eura za jeftinije vrste nekretnina u smislu velikih stambenih zgrada. Luksuzne vile možete kupiti za 1.600 – 1.700 eura za kvadrat. Prije tri do četiri godine cijene su bile i do 40 posto niže. U ovom trenutku je potražnja veća nego ponuda – kaže Šabić.

Stanje je sve bolje i u Lici, smatra dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK te vlasnik i direktor agencije Lika nekretnine Ivan Bižanović koji kroz nekoliko godina očekuje još veći interes.

– Lika je odlično povezana s ostatkom Hrvatske jer ste blizu autoceste kojom vam treba sat vremena do Zagreba, Zadra ili Rijeke. U usporedbi za Zagrebom gdje vam isto toliko treba od Dubrave do Prečkog, život je opušteniji i kvalitetniji. Ne bih rekao da se interes nakon potresa povećao i da se puno ljudi preselilo zbog toga. Ljudi uvijek traže, a kupuje se sve od poljoprivrednih i građevinskih zemljišta do derutnih kuća ili kuća iz obnove. Nema pravila – pojašnjava Bižanović dodajući kako će prava ekspanzija na ličke pašnjake nastupiti tek za dvije i pol godine kad istječe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta pa će ih u Hrvatskoj moći kupiti i stranci. Ovisno o lokaciji i vrsti nekretnine, cijene se kreću od 400 eura do nekoliko tisuća eura.

Zagrebačke nekretnine kupci ipak sad gledaju drugim očima, pa tako na cijeni više nije središte grada koje se smatralo top lokacijom. Dapače, kupci od njega zaziru i agenti za nekretnine redom govore kako uopće nemaju upite zainteresiranih kupaca za taj dio grada.

– Već od prvog potresa se situacija promijenila. Korona je dovela do toga da smo ostali bez turizma koji je bio veliki generator za centar i turistički najam, pa se poklopio i potres te se smanjila atraktivnost većine stanova u Donjem i na Gornjem gradu. Promet je bio iznimno mali i u jesen kad su ljudi već počeli pomalo zaboravljati na potres i pojavio se ponovni interes za stanovima u centru, ali onda je bio petrinjski potres i tu se izgubio svaki interes – kaže za 24 sata Boro Vujović iz Opereta nekretnina i potpredsjednik strukovnog udruženja u HGK.

Sukladno s tim, neznatno se povećao broj prodavatelja koji bi željeli prodati svoje nekretnine u središtu grada, no svjesni su situacije i korigirali su cijene.

– Cijene kreću oko 2.000 eura po kvadratu – kaže Vujović ističući kako su kupci sad više zainteresirani za nekretnine u Velikoj Gorici ili Svetoj Nedelji koje su blizu Zagreba, ali s kvalitetnijom gradnjom.

– Kupci traže armirano betonske zgrade, pa je tako primjerice novogradnja u Velikoj Gorici oko 1800 eura za kvadrat i stanovi u fazi gradnje prodaju se bez problema.

Zagrebačka situacija je ipak specifična, smatra agentica za prodaju nekretnina Jagoda Kušević Grgurić iz agencije Mediar Nekretnine.

– Mi nismo imali baš nikakvih upita kupaca ni zainteresiranih za središte grada kao ni za sjeverne dijelove poput Gračana ili Markuševca. Imali smo nekolicinu klijenata bolje platežne moći koji su oštećenu nekretninu u središtu grada zadržali, ali su kupili drugi stan dok im se njihov ne renovira. Ono što smo primijetili početkom godine jest sve više poziva pojedinaca koji žele hitno i pošto poto kupiti stan u širem središtu grada ako je riječ o novijoj gradnji – pojašnjava Kušević Grgurić dodajući kao lokacija više nije ona koja diktira cijenu.

– Očekuje se i nastavak tendencije napuštanja centra grada i morat će se donijeti politika koja će se odnositi na građevine iz 30.-tih i 40-tih koje će biti strašno teško prodati u narednim godinama. Vjerojatno će ići u rekonstrukciju čak i one koje su dobile zelenu naljepnicu jer ljudi shvaćaju da nisu sigurne – predviđa Kušević Grgurić.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović kaže da se tržište nekretnina u Hrvatskoj od početka pandemije nije ugasilo, ali je bitno usporeno.

– Promet je ipak u cijeloj zemlji pa i u Zagrebu bitno manji, no još se ne ogleda u cijenama toliko koliko se ogleda u bitno smanjenom prometu i trgovanju u dijelovima grada koji su stariji, poput Donjeg grada ili u zgradama koje su pretrpjele oštećenja zbog potresa. Posljednjih godina uočavamo povećani interes za novogradnjom i taj trend se nastavio posebno sad nakon potresa, pa je među glavnim kriterijima za kupnju i sigurnost nekretnine – pojašnjava Ranilović dodajući kako tržišne cijene nekretnina generalno u zemlji nisu pale, a u središtu Zagreba su ih tek neznatno korigirali pojedinci čije su nekretnine stradale.

Izvor: Poslovni.hr

Nema komentara

APN krediti – prvi saznajemo uvjete banaka! Direktno s otvaranja ponuda!

U nastavku pogledajte efektivne kamatne stope banaka (još uvijek neslužbene) za subvencionirane stambene kredite.
Efektivna kamatna stopa predstavlja stvarnu cijenu kredita. EKS uključuje nominalnu kamatnu stopu, naknade, osiguranja, depozit i ostale izravno povezane troškove.
Podsjećamo da EKS nije najvažniji faktor u izboru najboljih uvjeta kredita jer banke u obračun ne unose iste vrijednosti.
Pogledajte nominalne kamatne stope, fiksnost kamatne stope, rok fiksnosti, referentnu kamatnu stopu kod primjenjive kamatne stope. Banke imaju i razlike u procjeni kreditne sposobnosti, omjeru vrijednosti nekretnine i kredita, obvezi prijenosa primanja, plaćanju police osiguranja.
Za najbolju usporedbu kredita, obratite se našem kreditnom posredniku putem emaila kreditiranje@opereta.hr i budite spremni i bezbrižni prilikom kupnje svoje nekretnine!
Nema komentara

Na podu opušci, u kuhinji prljavo posuđe, zidovi puni vlage. Kako izgledaju stanovi koje prodaje država?

Svaki peti državni stan je prazan, za stotine se vode sporovi, u neke je i provaljeno.

Na lokaciji u strogom centru Zagreba država prodaje stan od 25 kvadrata u prizemlju. Početna cijena mu je nešto niža od 35 000 eura. 10-tak ljudi došlo se uvjeriti u kakvom je stanju, među njima i Ivan.

“Nagledao sam se kojekakvih rupa od suterena, štakora, vode, poplava, srušenih panada. Ovaj isto ima drvene grede – situacija baš nije bajna, ali ima plin, drugo sve morate uređivati i kuhinja ima prozor, wc nema – to je minus”, kazao je Ivan Bižanović iz Otočca.

Stan je otvoren na pola sata. Trguje se po principu viđeno – kupljeno, a najbolja ponuda pobjeđuje.

“Morate platiti trošak procjene, energetskog certifikata, ovjeru kod javnog bilježnika, sve je to na trošak kupca i još morate uložiti 100 000 onda je bolje kupiti nešto novo – i ne smrdi vam vlaga. To je za ne izdržati. Odustajem da, pa tko bi normalan ovo uzeo”, kaže Bižanović.

Darko je iz Daruvara. Kaže, dijete će mu iduće godine u Zagreb na fakultet. Obilazi stanove, pa i one ponuđene na javnom natječaju u nadi da će pronaći nešto povoljno – kako budućem studentu ne bi morao plaćati podstanarstvo.

“Ono što gledam preko natječaja , stanovi su smeće, podrum, prizemlje i tavan, devastirano, nisu pripremljeni stanovi, namještaj bi trebalo skloniti pa prodavati tako da sam totalno razočaran. Jednu i pol godinu intenzivno tražim i sve je gore od goreg u zadnje vrijeme”, kaže Darko.

Ne samo da je u nekim stanovima koje prodaje država stari namještaj ili odjeća, već i ostaci hrane koji stoje mjesecima, nitko ih nije bacio prije no što je stan pustio u prodaju. Stan koji gledamo u Medvedgradskoj ulici u Zagrebu – samo je par kućnih brojeva više od prvog stana koji smo vidjeli. Na javnom natječaju nije prvi put.

Zapravo nije ni riječ o stanu, već dvije odvojene prostorije sa zajedničkim ulaznim dijelom i vanjskim zahodom. Prva od 12 kvadrata prodaje se za minimalno 1100 eura po kvadratu, druga od 18 kvadrata za gotovo 1800 eura. Da bi dobio obje prostorije, kupac mora dati dvije odvojene, ali najbolje ponude.

“Najveći je problem što je velik volumen stanova. Imovinsko pravni postupci su dugotrajni. Velik broj stanova koji se steknu su derutni u starim zgradama i svojim neodržavanjem nose svoje probleme”, rekao je Danijel Ivezić, voditelj službe za stanove u Ministarstvu graditeljstva i državne imovine

Stan koji gledamo u Ilici nedaleko od Črnomerca, također ponuđen na prodaju, u nešto je boljem stanju. Vidljivo je oštećen u potresu. 45 kvadrata za oko 1700 eura po kvadratu.

“Gledam za brata. Treba u njega uložiti, ali u načelu je OK”, kaže  Hrvoje Mucavac iz Zagreba.

Boro Vujović, vlasnik je agencije za prodaju nekretnina kaže da su stanovi koje država prodaje uglavnom stari, nema ih previše i ne utječu na tržište nekretnina.

“Ne bih rekao da se prodaju ispod cijene, oni prolaze procjenu sudskog vještaka, idu na natječaj tko da više. Možda bi na tržištu mogli postići veću cijenu, da idu na neki drugi način, ali ne idu ispod tržišne cijene”, kaže Vujović.

U Ministarstvu graditeljstva i državne imovine kažu da je ovo prvi natječaj ove godine i u njemu je na prodaju ponuđeno 12 stanova. Princip je sljedeći: kad očiste papire – lošije stanove prodaju, a bolje ostavljaju u portfelju.

“Za prodaju ih je pripremljeno 120. Vi u svakom trenutku morate provjeriti je li netko u zemljišnim knjigama pokrenuo neki postupak, da li postoji plomba, svaka nekretnina ima svoju priču. Zbog novog preustroja ministarstva i trenutnog preseljenja smo stavili ograničen broj od 12 stanova, prošle godine smo imali natječaj i s 40, sredinom veljače bit će ih još 20 ili 25 . Za sve nekretnine je iskazan interes od ostalih suvlasnika unutar zgrade i vjerujemo da će se prodati 8 od 10 stanova. Ministarstvo je jače od deset najvećih agencija s obzirom na broj prodanih stanova”, kaže Ivezić.

U posljednje dvije godine, objašnjava, prodali su 238 stanova i ukupno zaradili 69 milijuna kuna. 121 stan prodali su putem javnog natječaja, ostale – neposrednom prodajom.

“Ministarstvo prostornog uređenja razvrgnulo je suvlasničke zajednice s drugim suvlasnicima i od tih postupaka imamo još 10 milijuna kuna”, kaže Ivezić.

Smanjili su tako, kažu u ovom Ministarstvu, svoj stambeni portfelj u kojemu je sada 1600 stanova, iako se pod stanovima vode i tavani i podrumi. Ministarstvo upravlja i tvrtkom Državne nekretnine, a one pak državnim stanovima koje daju u najam. Raspolažu s gotovo 5000 stanova. U 70 posto stanova žive zaštićeni najmoprimci ili oni s pravom korištenja, manji broj stanova namijenjen je službenim osobama, 8 posto stanova je prazno, dok čak 20 posto otpada na korisnike koji su u njima bez pravne osnove.

“Tu spadaju najmoprimci koji su uredni platiše i žive u tim stanovima više od 20 godina, ali su izgubili pravo koje su imali, nemaju naslijeđe, tu žive već 20 godina i čine to i danas”, kaže Josipa Franić iz tvrtke Državne nekretnine.

“Za bespravno korištenje plaća se 15 kuna po kvadratu. 3 kune je najamnina za zaštićene, za slobodno ugovorene najamnina je 6 kuna”, kaže Ivezić.

Zaštićeni najmoprimac u stanu od 50 kvadrata u centru grada tako može živjeti za 150 kuna, a onaj koji je u stanu bez pravne osnove plaća nešto više – 750 kuna. Dok uredno plaća nitko ga ne tjera.

Iz Državnih nekretnina kažu su od najma stanova u svom portfelju lani uprihodili 22 milijuna kuna, na popravke i obnovu potrošili su 10 milijuna. Zaštićeni najmoprimci koji su podnijeli zahtjeve do 2014. mogli su i otkupiti stanove po povoljnijoj cijeni. Neki su to tražili, drugi nisu.

“Oko 970 je zahtjeva. Ta prodaja po odluci je vrlo kompleksna. Treba skupljati dokumentaciju, dugotrajni su postupci, nastojimo ih riješiti”, kaže Ivezić.

Mnogo je toga dugotrajno i komplicirano u priči o nekretninama u državnom vlasništvu. 6000 stanova imaju samo Ministarstvo graditeljstva i državne imovine zajedno s tvrtkom kojom upravljaju. Ostalim nekretninama upravljaju Središnji državni ured za imovinu, MORH, Ministarstvo branitelja, MUP, Zavod za mirovinsko, Zavod za zdravstveno osiguranje i svako od njih upravlja sa svojim. Koliko ukupno – teško je izbrojati.

“Središnji registar državne imovine je trenutno u ingerenciji Središnjeg državnog ureda za digitalno društvo te bi njih to trebalo pitati”, kaže Ivezić.

No, njihov odjel za odnose s medijima odgovara.

“Tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva nije nadležno za izdavanje potvrda o podacima iz Središnjeg registra.”

U registru koji se može pronaći na internetu još stoje nazivi ministarstava koja više ne postoje, pa smo pitali svaku od institucija čime i kako raspolažu.

Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje raspolaže s najviše nekretnina. Gotovo 13 200. dd toga im je čak 2200 neupotrebljivo. Useljeno je 11 000 nekretnina, a od toga njih 7000 uredno podmiruje obveze. Zavod za Mirovinsko osiguranje ima 477 stanova. 227 je u najmu, 178 prazno, a 67 stanova koristi se bez pravne osnove. Praznih nekretnina na 37 lokacija ima i Zavod za zdravstveno osiguranje, dok su na 17 lokacija nekretnine u najmu. MUP koristi svih svojih 369 stanova. U njima su u najmu policijski službenici. Sve neperspektivne nekretnine, kažu, predali su 2017. tadašnjem Ministarstvu državne imovine. Ministarstvo branitelja pak ima oko 2250 stanova koji su u najmu ili ih stanari otplaćuju putem kredita. U 47 stanova nema nikoga. Kad se sve ovo zbroji riječ je o više od 23 000 stanova i kuća, od toga se gotovo 4500 ne koristi, a više od 2500 podstanara za te nekretnine ništa ne plaća. No stručnjaci kažu, nije samo problem što se sva imovina ne vodi na jednom mjestu.

“Kad nemate strategiju onda je sve što napravite neki pomak, ako ne znate gdje idete gdje god dođete ste stigli, otprilike na to se svodi upravljanje državnom imovinom. U početku kad je napravljen registar ideja je bila da se transparentnije upravlja s time, u kontekstu upravljanja trebalo bi postići provjerljive ciljeve. Ako nemate cilj na temelju kojeg možete verificirati i mjeriti je li se nešto postiglo, onda strategije nema”, kaže Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Registar državne imovine krenuo se izrađivati prije 8 godina, tvrdi profesor s Ekonomskog fakulteta. Prvi je iskorak bio da se imovina uopće identificira i da se počne redovito naplaćivati korištenje tih stanova, a onda se opet sve zakompliciralo. Jedni su vodili, drugi njome upravljali. Da stambeno pitanje stavi u širi kontekst tražili smo ministra Horvata, no o strategiji upravljanja državnom imovinom nismo dobili odgovor.

“Pri ulasku u EU mi smo radili strategiju da zadovoljimo činovničke uvjete, mi nismo radili strategije da po njima radimo. Sve su one obećavale da će za 2 ili 3 godine biti blagostanje, no malo ih je koje su u proteklih 30 godina imale praktični efekt. Sve su one improvizirane, vi tu nemate sustavni pristup. Ja volim reći da su to kao seminarski radovi”, kaže Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Profesor ekonomije, Ljubo Jurčić i sam je bio u Vladi kao bivši ministar gospodarstva.

“Nikad nismo bili zadovoljni upravljanjem tom imovinom, prije svega nužni uvjet je popis te imovine i njezin pravni status, svrha kako se može koristiti – to nije napravljeno. Pored toga ona je uvijek bila instrument korištenja političke pozicije jer u situaciji gdje gospodarstvo baš ne napreduje, a nekretnine su skupe, vlasništvo u rukama političara uvijek im daje moć da li će je nekom dati ili neće”, kaže Jurčić.

Da političke volje, da se pitanje državne imovine riješi, nema tvrdi i Anka Mrak Taritaš, bivša ministrica graditeljstva.

“U bivšoj Vladi smo imali posebno ministarstvo za upravljanje državnom imovinom, ja sam bila rijetka da mislim da je to dobro i da time država šalje poruku da će se baviti imovnom, nažalost nije se napravio nikakav pomak. Morate znati što imate, što s tim hoćete i s tim upravljati”, kaže Mrak-Taritaš.

Svijetli je primjer upravljanja imovinom države, objašnjava nam Josip Trica – Norveška i njihov javni fond koji ulaže u nekretnine i kupuje dionice diljem svijeta.

“Novac koji su dobili od nafte odlučili su uložiti u financijsku i realnu imovinu i oni koriste taj fond ne samo da bi ostvarili profit nego da bi provodili određene ciljeve. Taj fond je poznat da uvjetuje ulaganje u dionice multinacionalnih kompanije s tim da se one društveno odgovorno ponašaju. Preko 1 posto svih svjetskih dionica imali su u svom vlasništvu”, kaže Tica.

No, daleko smo od Norveške.

“Država mora postaviti neke jasne ciljeve. Reći da li se to radi komercijalno ili želite nekretnine koristiti za ostvarivanje nekih društveno korisnih ciljeva kao u Norveškoj – jesu li to dohodovne skupine, ljudi s puno djece, znanstvenici da ne odlaze iz zemlje, visokoobrazovani itd. Ima tih ideja, ali krovnog nacrta, iako smo obećali Europi nema, i dalje se dozvoljava ogroman manevarski prostor onima koji njima upravljaju, a netransparentan sustav znamo kako završava – na novinskim naslovnicama”, kaže Tica.

Nedavno ih je tako punio i sisačko moslavački župan s državnom kućom u Glini i stanom u Zagrebu.

“Prvo gdje krećete s kontrolom je kad netko prestaje plaćati i tu malu najamninu, vi imate i provale u državne stanove, nisu to ljudi lošeg imovinskog stanja, imate različite ljude, tu su godinama i ne izlaze”, kaže Mrak-Taritaš.

Iz Državnih nekretnina nas uvjeravaju kako oni svoje stanove kontroliraju.

“Za one koji ne plaćaju provode se postupci. Ide se na utuženje i iseljenje. Vodimo više od 600 postupaka za 10 milijuna kuna”, kaže Josipa Franić.

Da o svojoj imovini vode računa tvrde i u Ministarstvu. No nisu susjedi za poželjeti jer u praksi to često izgleda kao u stanovima s početka priče…

Trošno, zapušteno, ružno, ponekad i potencijalno opasno za zdravlje.

Izvor: rtl.hr

Nema komentara

Novi broj Opereta magazina!

Prvi broj u ovoj godini. Neke stvari je možda i najbolje ostaviti iza sebe, veliku većinu toga shvatiti kao izazov i lekcije te nastaviti dalje. Naš novi Opereta časopis obiluje pozitivnom energijom, odličnim i korisnim člancima, zanimljivim prilikama te sjajnim nekretninama. Za svakog ponešto! U rubrici „Subvencioniranje stambenih kredita do 2023.“ govorimo o APN-u koji se nastavlja i u ovoj godini. Donosimo vam novosti i izmjene, vremeplov i prikazujemo vam statističke podatke kroz godine. Pošto je mnogo informacija o ovoj temi na digitalnim i tiskanim medijima, odlučili smo objediniti sve podatke i postaviti ih u našu rubriku. Ono što je najbitnije su uvjeti za dobivanje subvencije te kompletna dokumentacija koju biste trebali priložiti. Uvijek se možete obratiti nama da vam pomognemo oko realizacije kredita. Operetino kreditno poslovanje je za vas potpuno besplatno! Naselje Magdalena smo predstavili u prethodnom broju dok se u ovom najviše fokusiramo na trosobne stanove koji su i najtraženiji na tržištu. Stanove je moguće financirati kreditom banke i podobni su za dobivanje APN-a. Ako vas je zanimalo kako izgleda jedan radni dan Operetinog agenta, što rade i zašto su potrebni, prolistajte našu rubriku „Dijalog“. Također vam predstavljamo i jednu savršenu kuću iz bajke sa privatnim wellnessom dok našu naslovnicu krasi luksuzna kuća na ekskluzivnoj lokaciji u blizini parka Maksimir. Njezin interijer ostavit će vas bez daha ali će vam možda dati i ideje za uređenje vlastitog životnog prostora. U duhu trosobnih stanova nastavljamo sa stanovima za najam do 1.000,00 EUR. U ovom broju časopisa, izdvojili smo vam mnogo prilika za investiciju kako u Zagrebu i okolici, tako i na obali. Dio naše velike ponude stanova, kuća, zemljišta i poslovnih prostora prikazujemo vam u zasebnim rubrikama te se nadamo da ćete svoju idealnu nekretninu pronaći upravo kod nas.

Za kraj, mi jesmo agencija za nekretnine ali smo i mnogo više od toga. Zanima vas o čemu pričam? Posjetite naš redizajnirani YouTube kanal – Opereta TV na kojem možete pronaći mnogo sadržaja raznih tematika.

Uživajte u čitanju!

OPERETA MAGAZIN

Nema komentara

Budite spremni za novi krug subvencioniranja! Kreće već od ožujka?

Subvencioniranje stambenih kredita ide dalje! Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine na svojoj web stranici najavio je mogućnost novog kruga subvencioniranja u prvoj polovici mjeseca ožujka!

Obratite se našem odjelu za kreditno posredovanje koje je za Vas potpuno besplatno a omogućuje:

  • informacije o uvjetima kredita više banaka na jednom mjestu
  • informativni izračun kreditne sposobnosti
  • pripremu kreditne dokumentacije
  • stručno vođenje kroz cijeli proces kreditiranja
  • uštedu Vašeg vremena i novca

NOVOSTI U 2021.

Što nam donose izmjene Zakona o subvencioniranju stambenih kredita:

  • utvrđuje se novi rok do 31. prosinca 2023. u kojem APN objavljuje javne pozive za svaku kalendarsku godinu
  • jasnije se određuje da se ne odobrava subvencioniranje kredita podnositeljima koji su to pravo ostvarili ranije
  • jasnije se definira status malodobne djece za koje se odobrava dodatno subvencioniranje kao članove kućanstva
  • uređuje se rok u kojem su korisnik kredita i članovi kućanstva obvezni imati prijavljeno prebivalište
  • uređuju se slučajevi u kojima nije potrebno vratiti uplaćena sredstva subvencija te se proširuju na prodaju stana ili kuće u slučaju izgradnje veće kuće.

UVJETI ZA DOBIVANJE SUBVENCIJE TRAŽITELJA SUBVENCIJE / KORISNIKA STAMBENOG KREDITA

  • građanin s prebivalištem na području Republike Hrvatske
  • ne stariji od 45 godina – prilikom podnošenja zahtjeva ne smijete navršiti 45 godina
  • koji nema stan, odnosno kuću u vlasništvu ili ima samo jedan stan ili kuću, uz obavezu podaje u roku od dvije godine od dana sklapanja ugovora o subvencioniranom kreditu). Ovaj uvjet se odnosi i na partnera.

NAMJENA KREDITA

Kupnja stana ili kuće te izgradnja, dogradnja, dovršenje i rekonstrukcija kuće čija cijena s porezom na dodanu vrijednost po m2 neto korisne površine stana ili kuće nije veća od EUR 1.500 odnosno do najvećeg ukupnog iznosa cijene stana ili kuće od EUR 100.000 u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke

ROK OTPLATE KREDITA – minimalno 15 godina

SUBVENCIJA KREDITA

  • prvih pet godina otplate kredita država (APN) subvencionira od 30 do 51% anuiteta/rate ovisno o 8 skupina u kojoj se nalazi grad ili općina prema indeksu razvijenosti. U VIII. skupini subvencija je 30% mjesečnog obroka ili anuiteta, a tu su gradovi Zagreb, Rijeka, Split, Zadar, Varaždin
  • mogućnost dodatnog produženja roka za subvencioniranje kredita:
  • za jednu godinu za svako maloljetno dijete u trenutku donošenja odluke APN-a o subvencioniranom kreditu
  • za dvije godine po svakom rođenom ili posvojenom dijete u razdoblju subvencioniranja kredita
  • za dvije godine u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta najmanje 50%

EFEKTIVNA KAMATNA STOPA – ne smije biti veća od 3,75% godišnje

Autor: Martina Mataić Škugor