Nema komentara

APN je zaprimio 1.154 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita

APN je u ponedjeljak, 29. ožujka započeo sa zaprimanjem zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita. Prvo jutro banke su predale više od 600 zahtjeva svojih klijenata, a do danas ih je pristiglo 1.154, ističu iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Zaprimljeni zahtjevi će se razmatrati prema vremenu zaprimanja u APN-u, a poziv će trajati do utroška 50 milijuna kuna.

Građani su i ove godine prepoznali priliku da iskoriste povoljnije uvjete stambenog kreditiranja i subvenciju obročne otplate koja se kreće od 30 do 51 posto. Povoljniji uvjeti subvencioniranog stambenog kreditiranja iskazani su u nižim efektivnim kamatnim stopama banaka koje se kreću od 2,09 do 3,50 posto te nominalnim kamatnim stopama od 1,99 do 3 posto.

Usporedili smo iznose anuiteta za stambeni kredit od 100.000 EUR na rok otplate od 15 godina, gdje je:

– 700 EUR mjesečni anuitet u redovnoj ponudi, uz prosječnu kamatnu stopu 3,20% godišnje

– 643 EUR mjesečni anuitet subvencioniranog kredita uz kamatnu stopu 1,99% godišnje

Kako subvencija obročne otplate za Grad Zagreb iznosi 30%, iznos anuiteta od 643 EUR smo umanjili za iznos subvencije od 192,90 EUR. U našem primjeru, korisnik subvencioniranog kredita plaća mjesečnu obvezu u visini 450 EUR (za vrijeme trajanja subvencije). U usporedbi s iznosom anuiteta u redovnoj ponudi, mjesečna razlika je značajna.

Naš izračun je napravljen kao primjer i ne predstavlja niti jednu banku. Svakako bi bilo dobro da se posavjetujete s bankarom ili s kreditnim posrednikom koji će u konkretnom primjeru izračunati pogodnosti za Vas.

Piše: Martina Mataić Škugor

Nema komentara

Hoće li korona uništiti kratkoročni najam u Hrvatskoj?

COVID putovnice mogle bi nam dovesti toliko željene turiste. No dio vlasnika apartmana u kojima su bili turisti sada ih odjavljuje i daje u dugoročni najam ili prodaje.

Pad broja objekata privatnih iznajmljivača najizraženiji je u većim gradovima. Unatoč tome u Hrvatskoj turističkoj zajednici imaju okvirni plan početka sezone.

Barbara je jedna od iznajmljivača čije su oči uprte u još jednu turističku godinu. Kada i ako je bude. ”Hrvatska udruga obiteljskog smještaja. Naravno da se bojim sezone i tko god kaže da se ne boji, laže vam i nema respekta prema onome što radi. Bojim se last minute otkazivanja”, rekla je Barbara Marković, ali od bavljenja turizmom ne planira odustati. Vjeruje da će ove sezone popuniti 10 do 15 posto u odnosu na lani.

Upravo oko tog postotka kreće se i broj odjavljenih apartmana u Dalmaciji. Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog turizma HGK-a, istaknula je kako je u Splitu oko 10 posto odjavljenih apartmana.

Takvih ima i u Zagrebu gdje su se prije nekretnine kupovale za turizam, a sada ih dio vlasnika daje u dugoročni najam ili prodaju, kaže vlasnik agencije za nekretnine Boro Vujović. ”Solucija je prodati ili dati u dugoročan najam, ovako kad nekretnina stoji samo je trošak, nema prihoda”, istaknuo je Vujović.

Čini se da je manje onih koji se žele baviti turizmom. Prema podacima HTZ-a, broj objekata privatnih iznajmljivača sada je 101.934, u ožujku 2020. bio je 106.721, dok je u ožujku 2019. broj objekata bio 102.499.

COVID putovnice ipak bi mogle olakšati put turistima do Hrvatske. ”Vjerujem da će se to dogoditi i vjerujem da će to biti jedan od preduvjeta da spremni dočekamo turističku sezonu koja bi trebala početi potkraj svibnja”, kazao je Kristjan Staničić iz Hrvatske turističke zajednice.

Blagi pad broja objekata u domaćinstvu najizraženiji je u većim gradovima poput Splita, Zadra, Šibenika, ali i Zagreba, kažu u HTZ-u.

Izvor: dnevnik.hr

Nema komentara

Državni krediti za stanove postali su ozbiljan problem? APN treba ukinuti?

Iako je Hrvatska među europskim zemljama koje je koronakriza najteže pogodila, cijene stanova u njoj nastavljaju rasti.

Razloga za to ne nedostaje. Tržište nekretnina raste, kamatne stope su niske i postoji višak novca u monetarnom krvotoku. U takvim uvjetima mnogi ljudi odlučuju riješiti stambeno pitanje i novac uložiti u nekretnine, koje se u našem društvu, kako pokazuju istraživanja, ionako doživljavaju kao najsigurnije i najisplativije ulaganje.

Subvencionirani stambeni krediti napuhuju cijene stanova

No, dio zasluga za rast cijena stambenog prostora, upozoravaju stručnjaci, snose i subvencionirani stambeni krediti koji se odobravaju preko državne Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN). Velik interes za APN-ovim kreditima, u kombinaciji s kratkim rokovima za kupnju nekretnine, jedan su od razloga visokih cijena stanova, posebno u Zagrebu. Drugim riječima, državnom intervencijom u stambeno kreditiranje povećava se ionako visoka cijena stanova.

“Državno subvencioniranje kupnje stanova potaklo je glad za stanovima pa su cijene stambenog prostora u nas, pogotovo u Zagrebu, prenapuhane. Cijene stanova na Trešnjevci, primjerice, veće su od cijene stanova u Grazu, što je nelogično i neodrživo s obzirom na našu razinu dohodaka. Dio zasluga za takav rast cijena stambenog prostora snosi i država sa svojim poticajnim modelima, odnosno APN. Time se narušava tržišna utakmica, stvaraju se neravnoteže na tržištu i potiče rentijerstvo”, poručuje za Index ekonomski analitičar Damir Novotny.

Cilj subvencioniranih kredita je da zaustave iseljavanje mladih, ali to se nije dogodilo

Vlasnik agencije Opereta Boro Vujović, pak upozorava da se krivnja za visoke cijene stambenih kvadrata ne može svaliti samo na APN iako i subvencionirani krediti snose svoj dio odgovornosti za rast cijena stambenih kvadrata.

“Sve ovisi o tome iz koje perspektive gledate. Nekome tko je preko APN-a riješio stambeno pitanje, APN je dobar. No pitanje je što taj model znači za cijelo tržište. Kada je krenuo program subvencionirane kupnje stanova, cilj je bio da se zaustavi iseljavanje mladih. To se, međutim, nije dogodilo jer za ostanak mladih ne trebaju samo stanovi, nego i posao i dobre plaće. Broj subvencioniranih stambenih kredita je ograničen, a rokovi za kupnju stana su kratki, što pogoduje visokim cijenama jer ljudi nemaju vremena dulje tražiti stan i pogađati se oko cijene. Dakle, nije samo APN zaslužan za rast cijena stanova, nije ni presudan u tome, ali nesumnjivo jest jedan od razloga”, pojašnjava za Index Vujović.

Cijena novih stanova u Zagrebu lani, u jeku koronakrize, skočila je 9 posto

Prema novim podacima državne statistike, prosječna cijena po kvadratu novogradnje u Hrvatskoj u prošloj je godini iznosila 12.724 kune, što je 3.1 posto više nego u pretkriznoj 2019. godini. I dok su, kako pokazuju podaci DZS-a, u ostatku zemlje cijene kvadrata novih stanova lani bile 4.6 posto manje nego godinu ranije te su u prosjeku iznosile 11.198 kuna, u Zagrebu je i u 2020. došlo do velikog skoka cijena novoizgrađenih stanova. Naime, kvadrat novog stana u metropoli lani je u prosjeku iznosio 14.013 kuna, što je 9.2 posto više nego u 2019. To je, kažu stručnjaci, dobrim dijelom posljedica APN-ovih subvencioniranih kredita, većina kojih ionako završava u kupnji stanova u glavnom gradu.

Brojne su zloupotrebe državnih subvencija

Uz to, dodjela i od države subvencioniranih kredita nije lišena zloupotreba, o čemu su mediji proteklih godina dosta pisali. Bilo je, primjerice, slučajeva da su korisnici subvencioniranih kredita kupovali stanove zbog rješenja svog stambenog pitanja da bi ih potom iznajmljivali ili čak pretvarali u apartmane, koje su onda rentali turistima. Mediji su otkrili i slučajeve u kojima su korisnici subvencioniranih kredita – dakle, onih koje plaćaju svi porezni obveznici – od roditelja kupovali kuće ili stanove, ali i slučajeve da su djeca roditeljima poklanjala vlastiti stan, a potom bi se prijavila za APN-ov kredit.

U nizu slučajeva takvi pokušaji nisu prošli, ali u brojnim slučajevima jesu, no to je već naša klasična priča o nedefiniranim i nejasnim pravilima igre, kao i o nedostatku nadzora nad trošenjem novca poreznih obveznika. Problem je što cijenu takvoga ponašanja plaćaju svi porezni obveznici dok se istodobno zacrtani ciljevi stambene politike ne ostvaruju ili ostvaruju samo djelomično.

“APN kakav je danas pregazilo je vrijeme”

Ne čudi stoga što stručnjaci smatraju kako je krajnji trenutak da se APN kao institucija promijeni, a program pomoći građanima u dobivanju krova nad glavom izmijeni i postavi na nove temelje. Hrvatska tu, kažu, ne treba otkrivati toplu vodu, već se samo povesti za praksom kakva postoji u zemljama poput Njemačke ili Austrije, koje također pomažu građanima da riješe svoje stambeno pitanje, ali na potpuno drukčiji način i bez takvih intervencija u tržišne odnose.

Pored toga, napominje Novotny, APN kakav imamo danas pregazilo je vrijeme i trebalo bi ga ukinuti. Ili barem radikalno transformirati.

EU preporučuje gradnju socijalnih stanova

“Socijalna funkcija države vidjela bi se onda kada bi država i jedinice lokalne samouprave, što je vani češće, gradile socijalne stanove. Te bi stanove lokalne jedinice potom uz povoljne cijene dugoročno iznajmljivale ljudima koji si ne mogu sami riješiti stambeno pitanje. I EU sugerira takav model. München godišnje izbaci oko tisuću takvih stanova, a velik broj ih se izgradi i u Beču i drugim europskim gradovima”, kaže Novotny.

Dodaje kako tu nije riječ o gradnji nekih novih sirotinjskih geta, već o pametnoj politici razvoja gradova u okviru koje se rješava i stambeno pitanje ljudi koji si ne mogu priuštiti kupnju stambenih kvadrata. Za to je, naravno, potrebno regulirati tržište najma nekretnina, koje se kod nas i dalje u velikoj mjeri odvija u sivoj zoni, a potrebno je ojačati i lokalnu samoupravu. Upravo su lokalne jedinice vani nadležne za rješavanje takvih pitanja i za to osnivaju posebna poduzeća. APN se, s druge strane, kaže naš sugovornik, ne uklapa u takav model rješavanja stambenog pitanja.

“Kod nas je i dalje previše nepotrebne državne intervencije, čak i na tržištu nekretnina”, ocjenjuje Novotny.

Naravno, pitanje je kako bi u Hrvatskoj funkcionirala izgradnja socijalnih stanova u režiji države odnosno lokalne samouprave obzirom na brojna iskustva zlupotreba sličnih modela. Primjera radi, POS-ovi stanovi su zamišljeni upravo kao socijalni, a imali smo priliku vidjeti niz zloupotreba. Znakovit je primjer HDZ-ovog šefa APN-a Krešimira Žunića koji je od APN-a kupio POS-ov stan.

Subvencije za stambene kredite najviše se koriste u Zagrebu

Vujović, pak, kaže da je hrvatski sustav subvencioniranja stambenih kredita previše centraliziran. Građani uzimaju stambene kredite najviše zbog kupnje stanova u Zagrebu te u Rijeci i Splitu, dok je ostatak zemlje u drugom planu. Izlaz vidi u podijeli novca koji dobiva APN na županijsku razinu, odnosno u tome da svaka županija dobije “svoj APN”.

“Cilj je da se ljudi motiviraju na kupnju stanova i izvan Zagreba, a ne da se najveći dio novca potroši na subvencioniranu kupnju stanova u Zagrebu i još par velikih gradova. Tako bi se provela i decentralizacija i potaklo tržište nekretnina i izvan Zagreba”, zaključuje Vujović.

U APN-u kažu da sprečavaju zloupotrebe

Reakciju smo tražili i od APN-a. U toj su nam agenciji rekli da dosad nisu dobili prijave građana o zloupotrebama nekretnina kupljenih subvencioniranim kreditima. Dodali su i kako nastoje spriječiti zloupotrebe zbog čega je i izmijenjen Zakon o subvencioniranju.

“Ukoliko se pojavi potreba, radit će se nove izmjene i dopune zakona, sve kako bi se spriječile potencijalne zlouporabe Zakona o subvencioniranju”, stoji u odgovoru APN-a na upit Indexa.

Dodaju kako su od 2017. do danas zaprimili 18.024 zahtjeva za odobravanjem subvencioniranih stambenih kredita, od čega ih je odobreno 17.515, a odbijeno ili nije realizirano 509.

U tijeku je, inače, nova runda zaprimanja prijava za APN-ove subvencionirane stambene kredite, za koje je država ove godine izdvojila 50 milijuna kuna. Na natječaj se mogu javiti građani do 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću, a država će im najmanje pet godina plaćati barem 30 posto mjesečne rate stambenog kredita koji će uzeti kod banaka.

Treba nam novi model rješavanja stambenog pitanja građana

Kakva god sudbina na kraju čekala APN i model subvencioniranih kredita, sve je izglednije da će vlasti – kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini – morati razmisliti o novom modelu rješavanja stambenog pitanja građana. Hoće li to biti po modelu razvijenih europskih država i njihovih socijalnih stanova ili tako da se značajno promijeni model subvencioniranja kredita, ili na neki treći način, pokazat će vrijeme. I ideje političkih elita od kojih se očekuje da izađu s konkretnim prijedlozima.

Ono o čemu će predlagatelji novih rješenja morati voditi računa je da njihovi prijedlozi budu financijski održivi i u skladu s europskom praksom, kao i da se ne ograničavaju samo na građane do 45 godina i tako iz igre izbacuju one starije dobi.

Izvor: index.hr

Nema komentara

KAKO DO STANA: Boro Vujović objašnjava što za cijene znače potres, korona, APN i što slijedi: ‘Ne može kvadrat na Trešnjevci biti 3200 eura’

Unatoč svim negativnim gospodarskim kretanjima te potresima, cijena novih nekretnina blago je porasla u drugoj polovici 2020., a agent za nekretnine Boro Vujović tvrdi kako ‘krivica’ za to nije samo na APN-u.

Prošloga je tjedna Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) započela sa subvencioniranjem stambenih kredita za ovu godinu, a Državni zavod za statistiku je u ponedjeljak objavio kretanja cijena novoizgrađenih stanova u prošloj godini. Zahtjeve za subvencije će APN zaprimati od 29. ožujka, a oni koji se odluče na taj model kupnje svoje nekretnine moći će u bankama dobiti kredite s kamatnom stopom od 2,09 do 3,5 posto.

S druge strane, prosječna cijena novoizgrađenih stanova u Hrvatskoj je u drugom dijelu 2020. porasla za 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., a u metropoli je ta razlika i izraženija s 5,5-postotnim porastom. Prevedeno u kune i eure, prosječna cijena jednog četvornog metra novog stana u Hrvatskoj, bila je 12.813 kuna (1692,60 eura), dok je u Zagrebu ona iznosila 14.125 kuna (1865,92 eura).

S početkom koronakrize te posljedicama koje su se očitovale u padu BDP-a, slaboj turističkoj sezoni, lockdownu, moratoriju na otplatu kredita, mnogi su očekivali drastičan pad cijena nekretnina. Situaciju su dodatno uzdrmali potresi u Zagrebu i na Baniji u kojima je stradalo mnogo stambenih objekata, zbog čega se i tržište smanjilo. No, umjesto očekivanog pada, došao je neočekivani blagi rast, a djelomični “krivci” za to su upravo APN-ove subvencije, koje su lani išle u dva kruga te niske kamatne stope na stambene kredite. No, to je, prema riječima Bore Vujovića, vlasnika agencije za nekretnine Opereta, samo dio uzroka zadržavanja cijena usprkos svim predviđanjima.

“Centar Zagreba zbog potresa više nije privlačan. Ljudi zaziru od kupnje starijih nekretnina, pa je u jednom trenutku izgubljen dobar dio zagrebačkog tržišta. Smanjen je potencijal kupnje za 20 posto, a još imamo ljude koji su živjeli u ovom području i koji žele kupiti nešto u ovih 80 posto stanova koji su u drugim dijelovima grada. S druge strane, imamo povijesno niske kamate na štednju, gdje ljudi nemaju prinos na štednju, imamo jako niske kamate na stambene kredite, imamo pad vrijednosti novca zato što je velika količina novca, da bi sve skupa funkcioniralo, ubačena na tržište.

Ljudi kupuju nekretnine da bi sačuvali vrijednost, kupuju stanove umjesto da imaju novac, jer novac svakim danom vrijedi manje. To je isto jedan od razloga. Prošle godine je dvaput išao i APN, tako da je i to jedan od razloga takvog kretanja cijena. Unatoč koroni i tom negativnom pritisku na cijenu po BDP-u, ipak je ovih faktora koji utječu na rast cijena bilo više, nego ovih koji utječu suprotno”, rekao je Vujović u razgovoru za Net.hr.

Cijena ista, ponuda drugačija

Čini se kako su koronakriza i potresi više utjecali na odabir nekretnina, nego na njihovu cijenu. Naime, u metropoli se sada traži novogradnja i izbjegava centar. Tako je, prema podacima DZS-a, prošle godine od 1770 prodanih novih stanova, u Zagrebu svoje vlasnike našlo njih čak 992.

“Onog trenutka kad se dogodio potres ljudi su počeli razmišljati o tome što znači kvaliteta gradnje, a onda je novogradnja iskočila kao nešto što je u svijesti ljudi sigurno dobro. Bila je potražnja za novogradnjama i prije, ali sad je još više naglašena. Do korone i potresa su apsolutno sve nekretnine u centru grada bile jako atraktivne, što zbog turističkog najma, što zbog toga što je to jedinstvena cjelina za koju je postojao velik interes. Kako se dogodila korona, pa potom potres, nestala je ili se smanjila atraktivnost starih zgrada. Periferija je postala atraktivnija, jer je možda jeftinija i onima koji su dosad razmišljali samo o centru, postala je prihvatljivija i novogradnja na perifernijim lokacijama, jer im je sad važnije da budu u kvalitetnoj zgradi na manje atraktivnoj lokaciji, nego u manje kvalitetnoj zgradi na boljoj lokaciji”, primijetio je Vujović.

On je istaknuo kako je prosječna cijena kvadratnog metra stana u starogradnji oko 1800 eura, dok se stambene jedinice u novogradnji po kvadratu mogu popeti i do 3000 eura, primjerice u Maksimiru ili na Trešnjevci. No, kupaca za to uvijek ima, samo je pitanje po kojoj cijeni. Ako se pogledaju statistički podaci, onda je vidljivo kako je u 2020. razlika između postavljene i prodajne cijene po kvadratu stana u cijeloj zemlji bila svega 170 kuna, dok je u Zagrebu ona iznosila 322 kune. Vujović je u svojoj agenciji primijetio razliku između tražene i prodajne cijene od pet posto vrijednosti nekretnine, što znači da su kupci prošli nešto bolje.

“Često imamo situaciju gdje prodavatelji zaneseni nečime, stave cijene koje su daleko od realnosti. To su stanovi koji nisu na tržištu, ne radi se tu o ozbiljnim prodavateljima. Često kažemo da imamo prodavatelje koji prodaju da bi prodali i da bi prodavali, odnosno bavili se time. U ozbiljnoj priči nama je razlika između tražene i dobivene cijene cirka pet posto, ali opet, to su nekretnine u kojima su dobro postavljene cijene i onda nije bilo velike korekcije.

Slažem se da se u oglasnicima svašta pojavljuje i da ima cijena koje su realne i nerealne. Sad je bio slučaj; prodavatelj na Trešnjevci kaže da je čuo da je prosječna cijena stana na Trešnjevci 2700 eura i on sad ide nešto graditi i stavit će cijenu 3200 eura. Niti je prosječna cijena na Trešnjevci 2700, niti je cijena od 3200 nešto što se može dobiti za Trešnjevku. Ali, često ljudi čuju ono što žele čuti”, pojasnio je Vujović.

Nema čarobne kugle

Kaže kako bi mu trebala čarobna kugla da bi mogao predvidjeti kako će se kretati cijene nekretnina u budućnosti. S jedne se strane ponovno pojavljuje APN kao faktor rasta cijena, ali s druge strane ukidaju se moratoriji za kredite, a upitno je i koliko će stranci ulagati u nekretnine na našoj obali. Vujović je podsjetio da su u 2019. čak 30 posto kupoprodaja odradili stranci, koji imaju jaču kupovnu moć od domaćeg stanovništva, što je također utjecalo na porast cijena.

“Teško je sa sigurnošću prognozirati što će se događati. Kad se vratite prije godinu dana, kad je počela korona i kad se dogodio potres, svi su mislili da će sve pasti i da će se dogoditi kolaps, pa se to nije dogodilo. Kad pratite gospodarska kretanja i pad BDP-a, realno bi bilo očekivati pad cijena nekretnina, ali činjenica je da se to nije dogodilo. Ono što je važno jest da cijene nisu pale, nego da su na stabilnim nivoima”, poručio je direktor Operete.

Mnogi prstom upiru u APN, optužujući ga da subvencioniranim kreditima po ekonomskoj analogiji diže cijenu nekretnina. No, kako je Vujović objasnio, to nije jedini faktor koji utječe na cijene nekretnina, a čini se da je i sve dalje od nekakvog ozbiljnijeg utjecaja. Tako je, barem zasad, izvjesno da se najavljenim ukidanjem subvencija 2023. stanje na tržištu neće bitnije promijeniti.

“Subvencije traju dok ima novca i onda vi želite iskoristiti taj APN. Nemate vremena; imate mjesec dana da nađete nekretninu, da riješite kredit i da sve zajedno bude spremno za subvenciju APN-a. U kratkom vremenu je velika potražnja, a mala ponuda. Dakle, zakon tržišta – cijena raste. To je ove godine dosta rano najavljeno, pa se kupci imaju vremena pripremiti. Neki su se i navikli na to pa sad znaju i već su spremni. Utjecaj APN-a je prvih godina bio najveći, a sad je, s obzirom na dinamiku, manji nego prijašnjih godina, ako ga uopće ima”, smatra Vujović.

Dakle, čini se da je stanove najbolje kupiti kada ima novca, jer se cijene ne bi trebale bitnije mijenjati. No, poželjno je tražiti novogradnju ili barem objekt armirano-betonske konstrukcije, po mogućnosti izvan trusnih područja.

Izvor. net.hr

Nema komentara

Objavljen datum zaprimanja zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita

Od 2017. godine odobreno 17,5 tisuća zahtjeva za stambenim subvencijama

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) u srijedu je objavila oglas o početku subvencioniranja stambenih kredita, u kojemu stoji da će se zahtjevi za subvencije u novom krugu zaprimati od 29. ožujka ove godine.

Kako se navodi u oglasu objavljenom u dnevnim novinama i na internetskoj stranici resornog ministarstva, zahtjevi zaprimljeni od početka subvencioniranja kredita razmatrat će se prema vremenu zaprimanja potpunih zahtjeva u APN-u, a odobravat će se do utroška planiranih sredstava.

Građane se podsjeća da se zahtjev za subvencioniranje kredita podnosi odabranoj kreditnoj instituciji koja naposljetku odobreni zahtjev, s potrebnim dokumentima, dostavlja APN-u.

Napomenuto je i da se nepotpuni zahtjevi, kao i oni zaprimljeni prije početka subvencioniranja kredita, odnosno prije 29. ožujka, neće se razmatrati.

APN je 26. veljače sklopio ugovore s 14 banaka o davanju subvencioniranih stambenih kredita, pri čemu se najviše efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kreću od 2,09 do 3,50 posto za kune, odnosno od 2,15 do 3,50 posto za kredite u eurima.

Kako su ranije izvijestili iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, za ovu godinu za mjeru subvencioniranja stambenih kredita se planira utrošiti 50 milijuna kuna.

Od 2017. godine odobreno 17,5 tisuća zahtjeva za stambenim subvencijama

Na poziv će se, kako je već poznato iz ranijih natječaja, moći prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.

Od početka provedbe te mjere 2017. godine, pa zaključno s posljednja dva poziva u ožujku i rujnu 2020. godine. odobreno je 17.526 zahtjeva za subvencioniranjem.

Kako su već istaknuli iz resornog ministarstva, u APN-u svakodnevno zaprimaju nove zahtjeve za dodatnim subvencioniranjem radi rođenja djeteta. Tako je od 2017. godine do danas rođeno ukupno oko 2.700 djece, čime se ujedno ostvarilo pravo tim korisnicima kredita za dodatnim subvencioniranjem od dvije godine po djetetu.

Kao jedan od pozitivnih trendova u tom razdoblju iz Ministarstva su izdvojili i smanjenje prosječne godišnje efektivne kamatne stope (EKS), koja je za subvencionirane stambene kredite u 2020. godini iznosila 2,28 posto, što je više od jednog postotnog boda manje u odnosu na 2017. godinu, kada je ta stopa iznosila 3,35 posto.

Inače, Hrvatski sabor je krajem prošle godine izmijenio Zakon o subvencioniranju stambenih kredita, a njima je do kraja 2023. godine produljen rok u kojem će APN objavljivati javne pozive za subvencije.

Izmjenama je regulirano i da će kandidati za te kredite morati imati prijavljeno prebivalište na adresi kupljene ili izgrađene nekretnine najmanje dvije godine nakon završetka subvencioniranja kredita. Također je regulirano i da će subvencije biti odbijene podnositeljima koji su ih već ranije dobili, te da uplaćena sredstva neće trebati vraćati ako se subvencionirani stan ili kuća prodaju radi kupnje većeg stana, kuće ili izgradnje kuće.

Izvor: Poslovni.hr/Hina