Nema komentara

Utjecaj potresa i korone na tržište nekretnina

Kad je o Hrvatskoj riječ, početak osjetnijeg rasta cijena poklopio se s državnim programom poticane stanogradnje, putem kojega je dosad prodano 17,5 tisuća stanova, za što je država izdvojila 1,2 milijarde kuna.

S jačim ili slabijim intenzitetom cijela je Europa prošle godine bila pod brojnim restrikcijama i ograničenjima, što je dovelo do dramatičnog pada gospodarskih aktivnosti, no neovisno o tome cijene nekretnina jedine su nastavile rasti kao u najboljim vremenima. Skok cijena nekretnina u 2020. godini bio je najveći u posljednjih 14 godina, pri čemu su po poskupljenjima u godini korone odskočile države kao što su Luksemburg, Poljska, Danska, Češka, Portugal i Njemačka, gdje su stambeni kvadrati bili skuplji od 8 do 17 posto, a samo su Irska, Španjolska, Italija i Malta na kraju godine imale povećanje manje od dva posto u odnosu na posljednje tromjesečje 2019. godine, piše Večernji list.

Hrvatska je bila iznad europskog prosjeka s godišnjim povećanjem cijena nešto jačim od šest posto. Osim korone, mi smo u godini dana imali i dva snažna potresa, no taj se udar uglavnom odrazio na volumen prodaje: trgovalo se stanovima i kućama manje nego prije, no nekretnine koje su našle put do novog vlasnika prodavale su se skuplje. U samom gradu Zagrebu u pet godina cijene su porasle visokih 41 posto, na Jadranu je taj petogodišnji skok bio nešto skromniji – 27 posto, a u ostatku zemlje kvadrat stana ili kuće u prosjeku je bio viši za 13 posto.

Prema hrvatskom statističkom zavodu, cijene novih kvadrata od 2015. do kraja 2020. u prosjeku su rasle deset posto, a postojeće su nekretnine poskupjele za trećinu!

Kad je o Hrvatskoj riječ, početak osjetnijeg rasta cijena poklopio se s državnim programom poticane stanogradnje, putem kojega je dosad prodano 17,5 tisuća stanova, za što je država izdvojila 1,2 milijarde kuna. Plan je da se taj oblik subvencije nastavi do kraja 2023. godine, tako da bi državne subvencije kojima se pokriva 30 do 51 posto mjesečne rate kredita moglo dobiti još najmanje desetak tisuća novih kupaca! Prvi koji su 2017. godine uzeli takve kredite najbolje su prošli, jer su dobili i subvencije i jeftine kvadrate, a svi oni koji su se kasnije odlučili na kupnju suočili su se s osjetnim poskupljenjima stanova.

No za njih je to zbog niskih kamatnih stopa i petogodišnje državne subvencije i dalje povoljna investicija. Svako rođeno dijete produljuje subvenciju za dodatne dvije godine. Skok cijena izraženiji je bio u većim gradovima, a mnoga manja mjesta i sela uglavnom zjape prazna. Europa sličnih subvencija nema, no cijene i kod njih rastu zbog raznih razloga, što izaziva zabrinutost da će doći do pregrijavanja tržišta i naglog pada. Nakon burzovnog, tržište nekretnina doživljava se kao lakmus-papir u kojem bi smjeru mogla ići cijela ekonomija.

Izvor: Poslovni.hr, Večernji list