Nema komentara

Izazovi podstanarstva – kako se zaštititi?

U svijetu je uobičajeno unajmljivati kvadrate u kojima se živi, dok u Hrvatskoj gotovo svi posjeduju vlastitu nekretninu. Podstanari su samo oni koji moraju biti, pa zato je i to tržište još uvijek u razvoju. Kako neke stvari poboljšati, i zaštititi se u svijetu podstanarstva – razgovarali smo s jednim od vodećih stručnjaka za nekretnine.

Svatko tko je barem jednom bio podstanar, zasigurno ima anegdota za pričanje budućim naraštajima. Jednako zanimljive priče bi mogli ispričati i oni koji su bili vlasnici nekretnine za dugoročni najam.

Bitno je zaštititi se

Stručnjak za nekretnine Boro Vujović, ističe kako se problem javlja kada je vlasniku posjed važniji od vlasništva. Također, naglasio je bitnost ovjeravanja ugovora o najmu kod javnog bilježnika kako bi vlasnik, u slučaju nepoštivanja ugovora od strane najmoprimca, mogao ući u nekretninu.

Osim najmodavaca u nevolji, ni najmoprimcima nije lako. Poneki vlasnici dolaze nenajavljeni u svako doba dana, određuju tko i kada smije dolaziti u nekretninu koju su iznajmili te nameću dodatne troškove podstanarima.

Vujović ističe kako je zbog svega navedenoga bitna solemnizacija ugovora, jer tada on na neki način “ima snagu sudske presude”.

Kada ulazite u ovaj odnos pun ljubavi i mržnje, morate se zaštititi. I onda kada ste najmodavac i najmoprimac jer inače riskirate brojne nevolje. Naš stručnjak za nekretnine razumije problematiku i s poslovne, ali i privatne strane budući da je i sam godinama bio podstanar.

Savjeti za kupnju nekretnine ili zemljišta
Ulagati u nekretninu ili obrazovanje i posao?

O kupnji nekretnine nije razmišljao jer smatra da je bolje ulagati u posao, nego u nekretninu. Ovakav način razmišljanja je u svijetu općeprihvaćen, kao i podstanarstvo. Ono bi se i kod nas moglo zakonski bolje regulirati kada bi postojale zgrade koje se grade i koriste u tu svrhu. No, investitori moraju u tom slučaju unaprijed platiti PDV, a i banke nemaju sluha za takve projekte.

Budući da u Zagrebu postoji samo jedna takva zgrada, rekli bismo kako se to kod nas ne isplati. Isto kao što bismo rekli da se podstanarstvo i dalje u percepciji ljudi smatra čudnim, a vlasništvo nekretnine zalogom za budućnost.

No, za one koji i dalje žive u unajmljenoj nekretnini to ništa ne znači. Za njih je jedino utješno što su uslijed pada broja turističkog noćenja brojne nekretnine iz tržišta dnevnog najma došle na tržište dugoročnog, pa za isti ili malo veći novac, mogu odabrati puno ljepše i kvalitetnije nekretnine, a možda time i bolje najmodavce.

Izvor: dom2.hr

Nema komentara

Zašto cijene nekretnina nisu pale iako su mnogi to očekivali?

Tržište nekretnina i dalje nastavlja s trendom s kraja prošle i početka ove godine – na krilima APN kredita, niskim kamatnim stopama na stambene kredite, uskoro negativnom kamatom na štednju i potresima koji ne prestaju. Cijene nekretnina su i dalje u uzlaznom trendu, a promet pada. Statistike iz prošle godine pokazuju da su cijene
narasle za 6 %, a promet je pao za 11,5 %. Iz podataka koje smo dobili od porezne uprave, baze E-nekretnina te Burze nekretnina, jasno se vide trendovi.

Ovogodišnji APN jasno pokazuje da interes klijenata za kupnjom nekretnina i dalje postoji, ali nema dovoljno nekretnina na tržištu koji bi zadovoljili njihove financijske mogućnosti. U našem uredu, koji se bavi kreditnim posredovanjem, jasno se vidi veliki interes, ali manja realizacija nego prethodnih godina u istom vremenskom
periodu. Jedan od glavnih razloga rasta cijena jest činjenica da je dobar dio stanova “nestao“ s tržišta nakon potresa.

Promet u 2020. u centru grada je pao skoro 50%. Radi se o zgradama koje nemaju armirano-betonsku konstrukciju i koje su trenutno izvan tržišta, tako da je kupcima smanjena ponuda u odnosu razdoblja prije potresa. U isto vrijeme dobar dio stanovnika takvih zgrada se odlučio na promjenu nekretnine u kojoj žive i dodatno potaknuo pritisak na kupnju. Veća potražnja – manja ponuda dovodi do rasta cijena. Iako statistike govore da nismo dostigli cjenovni vrhunac koji je bio 2008. godine, kada je prosječna cijena m2 u Zagrebu bila nekih 2.000€, a 2018. je bila 1.800€/m2. Primjetan je rast cijena od početka godine, ali još nismo preskočili 2.000€/m2. Uz napomenu da je prosječna plaća danas veća za nekih 30% nego što je bila 2008. godine. Inflacija, kao posljedica korona-krize i velike količine novca na tržištu, mora ostaviti posljedice i na tržište nekretnina. Dobar dio štediša mijenja svoje niske kamate u banci za konkretnu vrijednost kao što je nekretnina. Značajan promet nekretnina otpada na strance, uglavnom građane EU koji su prošle godine kupili 13% manje nekretnina nego godinu ranije, ali i dalje se radi o značajnih 30% u odnosu na ukupan broj kupoprodaja. Treba napomenuti da je cijena željeza od početka godine narasla 30%, nema radne snage, materijali se čekaju po nekoliko mjeseci jer je zbog korone zastoj u proizvodnji, a to su sve faktori koji guraju cijene nekretnina prema gore.

Jasna je ovisnost naše ekonomije i turizma koji čini 20% BRP-a, tako da će uspješnost sezone imati utjecaja na tržište nekretnina. Već sada su primjetni trendovi klijenata s mora koji prodaju stanove u Zagrebu, kako bi sačuvali biznise na obali. Banke su prošle godine dale moratorije na kredite, koji polako istječu. Ukoliko sezona ne bude uspješna, dio klijenata će biti primoran na prodaju svojih nekretnina. Zanimljivo razdoblje na tržištu nekretnina je pred nama.

Piše: Boro Vujović

Nema komentara

APN krediti – zaprimljeno 4.739 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita

Zaprimanje zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita u ovoj godini započelo je 29. ožujka, a zaključeno je u petak, 14. svibnja. Zaprimljeno je 4.739 zahtjeva. Obrađeno je 2.134 zahtjeva (45%), od toga je odobreno 2.066 zahtjeva.

Na službenoj stranici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (https://mgipu.gov.hr/) te APN-a (www.apn.hr) objavljeni su podaci o provedbi ovog programa.

 

Broj zaprimljenih zahtjeva po godinama

R. broj Godina zaprimanja zahtjeva Broj zaprimljenih zahtjeva Broj odobrenih zahtjeva
1. 2017. 2.399 2.296
2. 2018. 3.033 2.937
3. 2019. 4.260 4.140
4. 2020. 8.332 8.150
5. 2021. 4.739 *u procesu
  UKUPNO 22.763 *17.523

 

Najveći broj zahtjeva zaprimljen je u 2020. godini kad su održana dva natječaja.

 

ANALIZA ZAHTJEVA U 2021. (na uzoru od 2.066 odobrenih zahtjeva)

 

I nadalje je najveći interes klijenata za kupnju stana.

 

Kupnja stana:     1.379 (66,75%)

Kupnja kuće:         480 (23,23%)

Izgradnja kuće:     207 (10,02%)

 

Zagreb ima najveći broj odobrenih subvencija i to 620. Poslije Zagreba, gradovi s najviše odobrenih subvencija su Osijek 100, Split 77, Rijeka 68 i Slavonski Brod 50.

Najmanje zahtjeva je odobreno u Ličko-senjskoj županiji (14) te Dubrovačko-neretvanskoj županiji (15 zahtjeva). Najviše zahtjeva odobreno je u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Najveći broj zahtjeva za kupnju kuće odobreno je Osječko-baranjskoj županiji.

 

Županija Kupnja stana Kupnja kuće Izgradnja kuće Ukupni broj
Grad Zagreb 564 43 13 620
Zagrebačka županija 97 51 26 174
Osječko-baranjska 76 74 22 172
Splitsko-dalmatinska 145 11 13 169
Primorsko-goranska 103 5 9 117

 

Prosječni podaci o kreditu i subvenciji, uz manja odstupanja, jednaki su prosječnim podacima iz dosadašnjih natječaja.

 

§  prosječni iznos kredita 76.000 EUR
§  prosječni iznos mjesečnog anuiteta 390 EUR
§  prosječni iznos mjesečne subvencije 129 EUR
§  prosječna životna dob korisnika 33 godine
§  prosječan rok otplate kredita 22 godine

Piše: Martina Mataić Škugor

Nema komentara

Zainteresirani za subvencionirane stambene kredite požurite, prijave traju do 14. svibnja 2021.

Šesti po redu poziv za subvencionirane kredite za mlade obitelji bliži se kraju. Petak, 14. svibnja 2021. godine, posljednji je dan za predaju dokumentacije za subvenciju kredita za kupnju kuće ili stana ili gradnju kuće.

Posljednji službeni podaci APN-a govore da je od 29. ožujka do 6. svibnja 2021. godine zaprimljeno 3.798 zahtjeva što pokazuje i dalje velik interes građana za ovu mjeru.

Zahtjevi se obrađuju prema redoslijedu zaprimanja, a do sada je obrađen 1.788 zahtjev. Odobreno je 1.740 zahtjeva, 41 je na dopuni, 5 je odbijenih zahtjeva i 2 podnositelja su odustala.

„Mlade obitelji prepoznale su ovu mjeru Vlade kao kvalitetnu, a o njenoj uspješnosti najbolje govori podatak da je u četiri godine provođenja odobreno ukupno više od 17.500 subvencioniranih kredita, dok je u istom periodu rođeno više od 3.000 djece, tako da ovdje govorimo i o demografskoj mjeri. S obzirom na veliki iskaz interesa i u ovom pozivu, mi ćemo učiniti sve da se osiguraju dostatna sredstva kako bismo s ovom mjerom mogli nastaviti i u idućim godinama“, ističe ministar Darko Horvat.

Prema dosad obrađenim zahtjevima, prosječni iznos subvencioniranog kredita iznosi 76.620 EUR, a prosječan rok otplate je 22 godine.

Prosječna životna dob korisnika subvencioniranog kredita je 33 godine, a iznos mjesečnog anuiteta koji otplaćuju je 395 EUR/2986 kuna od toga mjesečna subvencija iznosi 130 EUR/985 kuna.

Subvencioniranje stambenih kredita je program stambenog zbrinjavanja u sklopu kojeg država, odnosno Ministarstvo te APN, pomažu pri otplati dijela stambenog kredita pri kupnji stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od pet godina. Rok subvencije produžuje se za dvije dodatne godine za svako novorođeno dijete za vrijeme trajanja subvencije. Subvencija se produljuje i za dodatnu godinu dana po svakom djetetu koje osoba ima u vrijeme prijave za kredit a produžuje se godinu dana i u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50% tjelesnog oštećenja.

Podsjetimo kako se na poziv mogu prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.

Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji namjeravaju kupiti stan ili kuću ili izgraditi kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba.

U ovom krugu subvencioniranih stambenih kredita sudjeluje 14 banaka s efektivnim kamatnim stopama u rasponu od 2,09 do 3,50 posto.

Izvor: apn.hr

Nema komentara

APN zaprimio 3.727 zahtjeva za subvencije stambenih kredita

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) do 5. svibnja zaprimila je 3.727 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita, a iz agencije su u srijedu izvijestili da će u ovom krugu zahtjeve zaprimati do 14. svibnja.

APN je izvijestio da je do danas obradio 1.661 zahtjev, od čega ih je 1.616 odobreno, pet zahtjeva je odbijeno, dva podnositelja zahtjeva su odustala, za 38 zahtjeva trenutno je zatražena dopuna dokumentacije, a bankama je dosad dostavljeno 735 ugovora o subvencioniranju kredita potpisanih od strane agencije.

Zaprimanje zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita u sklopu 6. po redu natječaja započelo je 29. ožujka, a kako je već ranije izvijestilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, zahtjevi će se razmatrati prema vremenu zaprimanja u APN-u te odobravati do utroška planiranih sredstava, koja ove godine iznose 50 milijuna kuna.

Iz APN-a su u odgovoru na upit Hine procijenili da je 50 milijuna kuna osiguranih za ovu godinu dovoljno za otprilike 4.230 zahtjeva.

Kako su naveli, na uzorku od 1.661 obrađenog zahtjeva prosječni iznos subvencioniranog kredita iznosi 76.620 eura, a prosječan rok otplate je 22 godine.

Efektivna kamatna stopa (EKS) iznosi prosječno 2,17 posto godišnje, a nominalna kamatna stopa (NKS) 2,08 posto godišnje. Prosječna životna dob korisnika subvencioniranog kredita je 33 godine, a iznos mjesečnog anuiteta koji otplaćuje je 395 eura ili 2986 kuna, od čega mjesečna subvencija iznosi 130 eura ili 985 kuna, napisali su iz APN-a.

Istaknuli su i da će se zahtjevi o subvencioniranju stambenih kredita zaprimati do idućeg petka, 14. svibnja do 16 sati. “Razmatrat će se prema vremenu zaprimanja potpunih zahtjeva u APN-u, a odobravat će se do utroška planiranih sredstava”, napomenuli su iz APN-a te dodali da će oglas o obustavi javnog poziva biti objavljen u petak 7. svibnja.

Podsjetimo, APN je 26. veljače sklopio ugovore s 14 banaka o davanju subvencioniranih stambenih kredita, pri čemu se najviše efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kreću od 2,09 do 3,50 posto za kune, odnosno od 2,15 do 3,50 posto za kredite u eurima.

Na poziv se, kako je već poznato iz ranijih natječaja, mogu prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.

Od početka realizacije ove mjere, ne računajući ovaj krug, odobreno je ili u realizaciji ukupno 17.510 subvencioniranih stambenih kredita, a iz državnog je proračuna za mjeru dosad isplaćeno oko 430 milijuna kuna.

Inače, Hrvatski sabor je krajem prošle godine izmijenio Zakon o subvencioniranju stambenih kredita, a njima je do kraja 2023. produljen rok u kojem će APN objavljivati javne pozive za subvencije.

Izmjenama je regulirano i da će kandidati za te kredite morati imati prijavljeno prebivalište na adresi kupljene ili izgrađene nekretnine najmanje dvije godine nakon završetka subvencioniranja kredita. Također je regulirano i da će subvencije biti odbijene podnositeljima koji su ih već ranije dobili, te da uplaćena sredstva neće trebati vraćati ako se subvencionirani stan ili kuća prodaju radi kupnje većeg stana, kuće ili izgradnje kuće.

Izvor: HINA, www.n1info.com