Nema komentara

ZAŠTO SU CIJENE NEKRETNINA U HRVATSKOJ TAKO VISOKE? Stranci pumpaju cijene stanova na obali, a njihova potražnja nastavlja rasti

U Hrvatskoj je prošle godine prodano manje nekretnina nego u 2019. godini, no vrijednost prodanih nekretnina, unatoč koronakrizi, bila je čak i veća nego godinu ranije.

Kako pokazuje analiza o stanju na hrvatskom tržištu nekretnina u 2020. godini, koju su napravili zagrebački Ekonomski institut i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u Hrvatskoj je lani ostvareno 103.093 kupoprodaje nekretnina, što je 7,7 posto manje nego u 2019. godini. Istodobno, vrijednost prodanih nekretnina porasla je malih, ali zato vrlo značajnih, s obzirom na krizne uvjete, 0,5 posto te je lani prešla vrijednost od 40 milijardi kuna, što predstavlja 11 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Najviše nekretnina, pokazuje analiza, u 2020. godini je prodano u Zagrebu i ostalim većim gradovima, posebno u Splitu, Zadru, Rijeci i Osijeku. Među top područjima za prodaju i kupnju nekretnina je i jadranska obala, što uključuje i brojna manja turistička mjesta.

Život se iz centra Zagreba seli na periferiju

„U prošloj godini je promet nekretnina pao u odnosu na 2019. godinu, no cijene su porasle. Razloge za to možemo tražiti u potresima koji su nas lani pogodili, ali i u jakoj potražnji stranaca za nekretninama u Hrvatskoj, uglavnom na obalnom području. Tu je i pandemija koronavirusa, koja je dio kupaca usmjerila u slabije naseljene krajeve, poput Like“, objašnjava za dnevno.hr Boro Vujović, vlasnik agencije Opereta i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

U analizi Ekonomskog instituta i Ministarstva graditeljstva zaključuje se kako nije moguće donijeti općeniti zaključak o kretanjima na tržištu nekretnina prije i nakon zagrebačkog potresa. Unatoč tome, ocjenjuje se da je potres utjecao na potražnju za nekretninama, i to tako da je smanjio obujam trgovanja lošijim nekretninama, posebno u središtu metropole. Do sličnog su zaključka već ranije došli trgovci nekretninama.

„U Zagrebu u ovoj godini rastu cijene nekretnina, no najviše se traže novi i noviji stanovi. Kako je takvih stanova u centru razmjerno malo, raste potražnja i prodaja nekretnina u perifernim dijelovima grada. Štoviše, raste i potražnja za nekretninama u satelitskim gradovima Zagreba, poput Velike Gorice, Samobora i Zaprešića, kao i u Sesvetama. Cijene nekretnina u tim su gradovima ipak manje nego u samom Zagrebu, a kvaliteta života se ne razlikuje bitnije od one u Zagrebu“, ističe Vujović.

Dodaje kako potražnju za nekretninama u perifernim dijelovima Zagreba potiču i stanari koji se žele riješiti starih stanova u centru i preseliti u novije objekte. S druge strane, na obali i dalje jača potražnja stranaca za nekretninama. U Hrvatskoj, ističe Vujović, oko 30 posto godišnje potražnje za nekretninama generiraju stranci, dok je na obali udio stranih kupaca i preko 50 posto. U ovoj godini, smatra naš sugovornik, taj udio bi se mogao i povećati.

Analiza pokazuje da su top lokacije za kupnju stanova i apartmana na obali Dubrovnik, Split i Rovinj. Ta su tri grada ujedno i jedina u kojima je u prošloj godini medijalna (srednja) vrijednost stana i apartmana bila iznad 15.000 kuna (oko 2000 eura) po četvornom metru. Preciznije, medijalna cijena stana u Dubrovniku je u prošloj godini, pokazuje analiza, iznosila 19.671 kuna po kvadratu, u Splitu 15.283, a u Rovinju 15.157 kuna po stambenom kvadratu.
Stručnjaci za nekretnine kažu da među kupcima dobro kotira i Opatija, ali i Poreč, Makarska i Hvar, kao i druga turistička mjesta. Na tržištu dobro prolaze i periferije većih gradova, posebno onih na Jadranu.

Poljoprivredno zemljište skuplje u Istri nego u Slavoniji

Osim stanova i apartmana, na obali se dobro prodaju i obiteljske kuće, pri čemu su se lani najviše medijalne cijene kvadrata obiteljskih kuća ostvarivale u Vrsaru, čak 16.009 kuna, te u Hvaru, 11.772 kune, kao i u Dubrovniku, 11.630 kuna. Cijene obiteljskih kuća na kontinentu manje su nego na Jadranu, pokazuje analiza.

U jadranskom dijelu zemlje skuplje se nego na kontinentu prodaju i građevinsko, ali i poljoprivredno zemljište. Dok je, primjerice, srednja cijena građevinskog zemljišta u Gradcu kod Makarske lani iznosila 1523 kune po četvornom metru, u ruralnim kontinentalnim dijelovima zemlje građevinsko se zemljište može kupiti i za manje od 10 kuna po kvadratu. Slično je i s poljoprivrednim zemljištem: dok je njegova medijalna cijena po kvadratu na području općine Tar – Vabriga u Istri lani, primjerice, iznosila više od 100 kuna po kvadratu, u ruralnim kontinentalnim krajevima cijena je bila i ispod 50 kuna po četvornom metru.

Iako je opći dojam da su cijene nekretnina u Hrvatskoj prenapuhane, stručnjaci smatraju da se one u predstojećem razdoblju neće značajnije mijenjati. Za značajniji rast cijena, kaže Vujović, nema prostora, s obzirom na nisku kupovnu moć hrvatskih građana. No, upozorava naš sugovornik, nema ni većeg prostora za pad cijena, barem ne kada je riječ o novogradnji, s obzirom da su cijene građevinskog materijala u posljednjih godinu dana porasle oko 30 posto.

Ipak, cijene stambenog prostora mogle bi porasti kada se budu znali točni datumi ulaska Hrvatske u Schengen i eurozonu, zaključuje Vujović, jer će to vjerojatno potaknuti dodatnu potražnju stranaca za nekretninama u našoj zemlji, posebno na obali. I jačanje inflacije moglo bi dovesti do daljnjeg rasta cijena nekretnina, no nekakav inflacijski udar ipak nitko ne očekuje.

Izvor: dnevno.hr

Nema komentara

U žumberačkom Tihočaju o investicijama u hrvatske tvrtke

Glavno predavanje pripalo je veleposlaniku Ilanu Moru, koji će govoriti o izraelskom investicijskom sustavu

O tome kako pokrenuti više i kvalitetnije investicije u Hrvatsku raspravljat će se na CRANE brunchu u subotu na imanju u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje u mjestu Tihočaj s početkom u 12 sati. CRANE brunch je, naime, neformalno druženje članova Hrvatske mreže poslovnih anđela i investitora CRANE s predstavnicima nacionalne i lokalne uprave, institucija, diplomatskog zbora te dionika investicijskog ekosistema. A osnovni cilj je u ležernom tonu potaknuti sudionike i goste da razmotre teme bitne za napredak hrvatskog gospodarstva i poslovnog okruženja.

Inače, CRANE je neprofitna udruga koja okuplja privatne i institucijske investitore. Krovna je i najstarija organizacija poslovnih anđela u Hrvatskoj i jedna od najuspješnijih organizacija u Europi. Udruga je pokrenuta 2008. zajedničkom inicijativom nekoliko institucija te poznatih investitora Damira Sabola i Hrvoja Prpića. Do 2021. članovi CRANE-a u hrvatske tvrtke uložili su više od 100 milijuna kuna.

Sada, nakon dvije godine pauze zbog koronakrize, ponovno se pokreće ciklus CRANE bruncheva. Večernji list partner je ovog događanja te će na prvom ovogodišnjem okupljanju uz Davorina Štetnera, predsjednika CRANE-a, uvodni govor održati i Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista. Glavno predavanje pripalo je Ilanu Moru, veleposlaniku Izraela, koji će govoriti o izraelskom investicijskom sustavu prije i nakon što nas je pogodila COVID epidemija.

‘COVID razdoblje i investicijske prilike’ naziv je panela na kojem će sudjelovati Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Adrian Ježina, predsjednik uprave Telemach Hrvatska i Slovenija, te Aljoša Domijan, investitor, enaa.com iz Slovenije, a sve pod moderatorskom palicom Saše Cvetojevića. Ministar Darko Horvat govorit će o iskorištavanju državne imovine u poticanju investicija. Temu ‘Nekretnine kao jedna od vrućih investicija u COVID vremenu’ prezentirat će Borislav Vujović, direktor Opereta nekretnina. O inovacijama u investicije govorit će Dario Marenić, suvlasnik Elde. Okupljenima će se obratiti i Kristijan Brkić, ravnatelj Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje i predstaviti ga. Inače, Tihočaj je odabran upravo kao jedna od investicija. U nju je investirao predsjednik CRANE-a D. Štetner, nalazi se u srcu Žumberka, jednom od ekološki najočuvanijih područja. Radi se o dugoročnoj investiciji, sada je tu ekofarma na kojoj se uzgajaju japanska wagyu goveda, a plan je obnoviti napuštene kuće u selu i zaposliti obitelji koje će tu živjeti i baviti se stočarstvom. Organizatori očekuju da će se u Tihočaju okupiti poznati investitori, predstavnici institucija i državni dužnosnici.

Izvor: večernji.hr

Fotografija: CRANE

Nema komentara

Zašto cijene novih stanova i dalje nezaustavljivo rastu?

Usprkos snažnom padu BDP-a zbog pandemije koronavirusa, koji smo imali prošle godine, cijene nekretnina i dalje rastu. Pokazuju to i danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o cijenama novih stanova u prvih šest mjeseci ove godine.

Prosječna cijena četvornog metra novog stana u prvom polugodištu – u što nisu uračunati POS stanovi – iznosila je 15.550 kuna. To je rast od 5,8 posto u odnosu na drugo polugodište 2020. godine. Što se tiče POS stanova, njihova prosječna cijena je iznosila 7.499 kuna.

Cijene dižu niske kamate na štednju i kredite

Boro Vujović, direktor agencije za nekretnine Opereta, kaže da rast cijena ne treba čuditi s obzirom na okolnosti u kojima se tržište nekretnina nalazi.

“Imamo povijesno niske kamatne stope na kredite, ali i na štednju. Zatim, tu su i povoljni krediti APN-a, koji povremeno povećavaju potražnju. Na području Zagreba je i potres učinio svoje. Dio nekretnina nestao je s tržišta, to se odnosi na starije nekretnine, pa se odmah podigla atraktivnost drugim nekretninama koje su i dalje na tržištu i za kojima postoji potražnja, što naravno, diže cijenu”, kaže Vujović.

Građani u bankama imaju 236 milijardi kuna

Kao što je spomenuto, utjecaj na rast cijena nekretnina imaju i niske kamatne stope na štednju. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti su u srpnju iznosili 350,7 milijardi kuna. Depoziti kućanstava u srpnju su dosegnuli 236 milijardi kuna, što je porast u odnosu na mjesec ranije za 3,6 milijardi kuna.

Na godišnjoj razini depoziti kućanstava porasli su za čak 18,3 milijarde kuna. Dio toga, s obzirom na izuzetno niske kamate, prelijeva se na tržište nekretnina.

Također, došlo je i do snažnog porasta stambenih kredita, koji su krajem srpnja iznosili oko 66 milijardi kuna, što je rast od milijardu kuna u mjesec dana, ali i preko 6 milijardi kuna, na godišnjoj razini.

Poskupio građevinski materijal

I kod same gradnje stanova prisutno je nekoliko faktora koji utječu na rast cijena. “Koronakriza je imala utjecaj na tržište materijala za gradnju. Kako sve poskupljuje tako je poskupio i građevinski materijal. Unazad godinu dana cijena građevinskog materijala porasla je za 30 posto, a to se mora odraziti i na prodajnoj cijeni nekretnine. Ne treba zaboraviti ni nedostatak radne snage, zbog kojeg je došlo do porasta plaća u građevinskom sektoru”, kaže Vujović.

Problem nedostatka radne snage u građevinarstvu eskalirao je posljednjih nekoliko godina, zbog iseljavanja u inozemstvo. Nakon potresa na području Zagreba i Sisačko-moslavačke županije procjenjivalo se da će samo za obnovu biti potrebno oko 100 tisuća radnika, tako da su građevinske firme primorane na uvoz radne snage.

No, radnika više nema ni u susjednim zemljama, poput Bosne i Hercegovine, pa se građevinske firme sve češće pokušavaju privući radnike iz udaljenih zemalja poput Indije, Bangladeša ili Filipina.

Izvor: telegram.hr