Nema komentara

U ponedjeljak otvoren javni poziv za nekonstrukcijsku obnovu

Predaja zahtjeva građana krenula bi u studenom, jednako kao i nabava usluga, a početak radova planiran je za siječanj ili veljaču. Vanđelić očekuje da će poziv obuhvatiti tisuće zgrada

Izmjenama Zakona o obnovi Fond za obnovu Zagreba i okolice od potresa na sebe preuzima i organizaciju nekonstrukcijske obnove, što je do sada bilo na samim građanima. Javni poziv za iskazivanje interesa za nekonstrukcijsku obnovu otvoren je u ponedjeljak, 25. listopada. Njime su obuhvaćeni nekonstrukcijski elementi višestambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih zgrada te obiteljskih kuća na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije.

“Obavijestili smo Grad Zagreb i jedinice lokalne samouprave Krapinsko-zagorske županije da nam daju lokacije na kojima će građani moći predavati takve zahtjeve. Zahtjevi će se moći predavati digitalno na obrascu koji će Fond imati na svojim stranicama i moći će se predavati u Info centru za obnovu od potresa u blizini Sheratona”, rekao je ravnatelj Fonda za obnovu Damir Vanđelić, koji očekuje da će pozivom biti obuhvaćene tisuće zgrada.

Predaja zahtjeva građana krenula bi u studenom, jednako kao i nabava usluga, a početak radova planiran je za siječanj ili veljaču.

Nekonstrukcijska obnova obuhvaća popravak ili uklanjanje i ponovnu izvedbu oštećenih dimnjaka, krovnih vijenaca i parapeta te balkonskih ogradnih zidova; popravak ili uklanjanje i ponovna izvedba dijelova zabatnih zidova na tavanu/u potkrovlju; djelomično ili potpuno prezidavanje nenosivih (pregradnih) zidova materijalom iste ili manje mase; popravak krovišta (lokalna zamjena rogova, letvi, kosnika); zamjenu dijelova pokrova (crijepa, sljemenjaka), popravak pukotina u nekonstrukcijskim elementima; popravak ili zamjena dijelova krovne limarije, krovnih prodora i popravak krovne izolacije, te popravak dizala i stubišta.

Zamjenske kuće gradit će se osam mjeseci

Pri kraju je i projektiranje prve zamjenske kuće koja će se graditi osam mjeseci. “Riječ je o kući neto površine 55 četvornih metara. Planirani rok za izradu projekta je 45 dana. Predvidjeli smo da krajem siječnja odaberemo izvođača, a rok za završetak gradnje je osam mjeseci, tako da bi zamjenska kuća vlasniku trebala biti predana krajem listopada. Ovakav terminski plan predviđen je za izgradnju svih zamjenskih obiteljskih kuća koje će nam doći”, rekla je Željka Mutnjaković Prebeg, direktorica Službe za tehničko-financijsku kontrolu usluga projektiranja i revizije. Pojasnila je kako se procjenjuje da bi cijeli proces izgradnje zamjenske obiteljske kuće, od predaje zahtjeva vlasnika Ministarstvu do završetka gradnje, trebao biti završen unutar 12 mjeseci.

Ravnatelj Fond za obnovu Damir Vanđelić rekao je da se s 15. listopadom u Ministarstvu nalazi 13.703 zahtjeva građana za obnovu. Od toga je 511 zahtjeva obrađeno, odnosno donesena je odluka, privremena odluka ili rješenje. “Očito je da i dalje imamo određeni zastoj”, prokomentirao je Vanđelić.

Od 25 odluka o uklanjanju koje je Fond zaprimio od Ministarstva graditeljstva, jedanaest uklanjanja je izvršeno, a ostala će biti izvršena u idućih nekoliko tjedana, rekao je Vanđelić.

Fond za obnovu trebao bi uskoro dobiti certifikat ISO 37001 – sustav upravljanja za borbu protiv korupcije koji definira zahtjeve i procedure koji pomažu u sprečavanju, otkrivanju i rješavanju korupcije, bez obzira na to je li riječ o podmićivanju organizacije ili podmićivanju u njenu korist, korist njenih zaposlenih ili poslovnih partnera.

Izvor: tockanai.hr

Nema komentara

Aktualna tema: fiksna i/ili promjenjiva kamatna stopa

Krediti su iznimno bitan financijski instrument za većinu ljudi, a posebno za mlade koji kupuju prvu nekretninu.

S ciljem rješavanja stambenog pitanja, kupce prvenstveno zanima jesu li kreditno sposobni i koliki će im biti iznos mjesečnog obroka? No, nije dovoljno fokusirati se samo na odobrenje kredita ili priuštivost trenutne mjesečne otplate jer se stambeni kredit otplaćuje dugoročno. Banke nude različite ponude stambenih kredita koje treba razumjeti. Ako razumijete uvjete, lakše ćete pregovarati i odabrati onu opciju koja je dugoročno prihvatljiva za Vas.

Potrebno je posebnu pažnju obratiti na valutu kredita te na promjenjivost kamatne stope.

Što je valutni rizik?

Valutni rizik je vezan uz mogućnost promjene iznosa mjesečnog obroka ovisno o promjeni tečaja valute uz koji je kredit vezan.

Kod kredita u kunama nema valutnog rizika.

Kod kredita uz valutnu klauzulu (najčešće EUR) postoji valutni rizik. Ovisno o promjeni tečaja valute, mijenja se i iznos mjesečnog obroka.

Razumno je očekivati da će tijekom otplate kredita tečaj, koji je važio na dan ugovaranja, varirati na više i na niže.

Što je kamatni rizik?

Kamatni rizik je vezan uz mogućnost promjene iznosa mjesečnog obroka ovisno o promjeni kamatne stope.

Kod kredita s fiksnom kamatnom stopom, koja je nepromjenjiva tijekom cijelog ugovorenog roka, nema kamatnog rizika.

Kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom postoji kamatni rizik. Promjenjiva kamatna stopa je podložna promjenama tijekom ugovorenog roka, zbog promjene referentne stope, što utječe na iznos mjesečnog obroka.

Kod stambenih kredita u ponudi je najčešće kombinacija fiksne i promjenjive kamatne stope gdje se definira razdoblje tijekom otplate kredita u kojem je kamatna stopa fiksna, a nakon toga promjenjiva.

Kod ovih kredita postoji kamatni rizik.

Prednosti i nedostaci fiksnih i promjenjivih kamatnih stopa

Fiksna kamatna stopa je nepromjenjiva u slučaju rasta tržišne kamatne stope (prednost fiksnosti) ili pada, a ovaj nedostatak posebno dolazi do izražaja ako je tržišna kamatna stopa niža od ugovorene fiksne kamatne stope.

Prednost promjenjivih kamatnih stopa je mogućnost pada ispod početno ugovorene visine, no povećan je kamatni rizik u slučaju rasta kamatne stope i povećanja iznosa mjesečnog obroka.

Što utječe na promjenu visine promjenjive kamate stope?

Promjenjive kamatne stope se sastoje od dva dijela:

  1. Fiksni dio koji je nepromjenjiv tijekom otplate kredita
  2. Promjenjivi dio koji ovisi o kretanju referentne tržišne kamatne stope za određenu valutu. To može biti nacionalna referentna stopa (NRS), EURIBOR, prijenos na trezorske zapise Ministarstva financija (TZ MF) ili prosječna kamatna stopa na depozite građana

Promjenjiva kamatna stopa = fiksni dio + promjenjivi, varijabilni dio (referentna stopa)

Promjenjive kamatne stope su regulirane od 01.01.2013. Zakonom o potrošačkom kreditiranju na način da kamatna stopa mora biti vezana uz javno objavljenu referentnu stopu. Takve kamatne stope mogu se mijenjati samo uslijed promjene referentne stope.

Razlika između nacionalne referentne stope (NRS) i EURIBOR-a

Kod stambenih kredita najčešće se koristi 6M NRS1 koji se izračunava kao prosječni trošak izvora sredstava hrvatskog bankovnog sektora za razdoblje od 6 mjeseci za depozite fizičkih osoba. S obzirom na način izračuna NRS-a propisanog od strane Hrvatske narodne banke, utjecaj na promjenu kamatne stope je sa pomakom (nije očekivan brzi utjecaj na rast ili pada kamatne stope).

EURIBOR je referenta kamatna stopa koja se utvrđuje na europskom međubankarskom tržištu. Ovisi o karakteru monetarne politike ECB-a i stanju financijske stabilnosti u eurozoni. Njegova vrijednost se mijenja svakodnevno stoga promjena EURIBOR-a u kraćem roku može se odraziti i na promjenu kamatne stope.

Postoji li maksimalna kamatna stopa?

U cilju zaštite potrošača, Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju definira maksimalnu kamatnu stopu koja ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja takvih kredita odobrenih u RH, određene za svaku od valuta, uvećane za 1/3.

Mogu li promijeniti ugovorene uvjete?

Korisnici kredita mogu zamijeniti ugovorene uvjete kredita povoljnijima, bilo unutar iste poslovne banke, ali i kod drugih banaka s obzirom da je sve veća konkurencija uvjeta kredita na tržištu.

Savjet

Prije izbora banke i vrste kredita potrebno je dobro se informirati o svim uvjetima kredita kako biste mogli donijeti odluku koja je najbolja za Vas u datom trenutku.

 

Autorica: Martina Mataić Škugor

Nema komentara

Vrtoglave cijene nekretnina: ‘450 eura standard je za male, nikakve, bijedne stančiće!’

– To je dio genetskog koda, zato što se štedi u nekretninama. Rekao bih da nismo educirani ni za dionice, ni za fondove, kod nas se jednostavno ulaže u nekretnine – zaključuje Vujović

Iako se čini da su kuće izvan grada postale atraktivnije nego ikad prije, stručnjak za nekretnine Boro Vujović kaže kako mnoge kuće nisu prilagođene potrebama današnjih kupaca pa se najviše traže ipak stanovi s više od 40 ili 50 kvadrata. – Znate kako je to bilo nekada, prizemlje za roditelje, pa kat za djecu, kat za unuke. To su kuće koje nisu prilagođene potrebama današnjih kupaca, zato se kuće baš i ne prodaju previše jer ne zadovoljavaju ono što kupci traže. Novogradnje su apsolutni hit zato što su tu ljudi sigurni da je građevina protupotresna, nova je, ima dizalo, parkirno mjesto i sve ono što stil života danas traži. Kad govorimo o Zagrebu, to je tramvaj-zona, najtraženiji su uvijek stanovi koji imaju više od 40, 50 kvadrata, odnosno do 100 tisuća eura, objašnjava Vujović za HRT.

Sa svojim je timom u posljednjih 18 godina Vujović zbrinuo više od 10 tisuća nekretnina, kako stanova i kuća, tako i zemljišta. Nije tu samo prodaja, nego i najam. Puležanin Dan Pauletta jedan je od građana koji si u ovom trenutku mogu priuštiti jedino najam. – Tražili smo stan baš dugo, cijene su vrtoglave, 450 eura standard je za male, nikakve, bijedne stančiće. Ima stanova koji su lijepi i komotni za 700 do 800 eura, ali ne znam tko si to može priuštiti u Hrvatskoj – kaže podstanar Dan. Nakon pet godina iz Zagreba se preselio u rodnu Pulu, pa se nakon godinu i pol s obitelji vratio u Zagreb – i zgrozio se nad cijenama. Kaže, razlika između stanovanja u Puli i Zagrebu minimalno je 100 eura. – Mislim da bi stanovanje trebalo biti besplatno i da bi svakome trebalo biti omogućeno – smatra Dan.

– Mislim da se polako mijenjaju mentaliteti i da su ljudi spremni iznajmiti svoj stan i otići negdje drugdje unajmiti nekretninu, ali znati da imaju nešto svoje – kaže Vujović. Hrvati su u vrhu Europe po postotku vlasništva, posjeduju više od 80 posto svih dostupnih nekretnina na domaćem tržištu. Prosjek Europske unije je ispod 50 posto. – To je dio genetskog koda, zato što se štedi u nekretninama. Rekao bih da nismo educirani ni za dionice, ni za fondove, kod nas se jednostavno ulaže u nekretnine – zaključuje Vujović. Tijekom ove godine kupnja zemljišta u pojedinim županijama porasla je za 50 do 100 posto u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2022. Hrvatska ulazi u Schengen, to znači da će strani građani moći neopterećeno kupovati hrvatske nekretnine s francuskim ili njemačkim plaćama. – Tu se ne može ništa napraviti, mi smo dio Europske unije, punopravna članica, a Europska unija jedinstven je teritorij, tako da se tu nažalost ili na sreću ne može ništa – pojašnjava Boro Vujović, stručnjak za nekretnine. Cijene na tržištu nekretnina do daljnjeg neće padati, a kada se u ovu utrku 2022. uključi i Europa, tek onda izazov počinje.

Izvori: vecernji.hr, vijesti.hrt.hr

 

Nema komentara

Centar Zagreba se prazni, stranci kupuju na obali, a Hrvati stanove od 50-ak kvadrata

STRANCI su utjecali na porast cijena stanova i kuća te prodaju nekretnina u Hrvatskoj, dok domaći nemaju novca, tako se može zaključiti iz razgovora koje smo imali sa stručnjacima u području tržišta nekretninama.

Otkrili su nam da domaći uglavnom kupuju male jednosobne stanove, od 40 do 50 kvadrata, jer za veće nemaju novca te da si tek rijetki u Hrvatskoj mogu priuštiti velike stanove u novogradnji, a otkrili su i koji su najveći problemi s kojima se suočavamo.

Kako je pandemija utjecala na tržište?

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i vlasnik agencije za nekretnine “Kastel”, u razgovoru za Index rekao je da, prije svega, dolazi do polarizacije, odnosno velike razlike u cijenama nekretnina u Hrvatskoj.

Ono što, ističe, utječe na tržište je novogradnja, kojoj cijena raste. Objasnio nam je i kako je pandemija utjecala na tržište nekretnina.

“Cijene nekretnina ipak idu prema stabilizacijskom smjeru ili, točnije rečeno, prema nekom novom ciklusu. Bilo bi nerealno da cijene nekretnina i dalje rastu po stopama od zadnje dvije godine, a posebno u Hrvatskoj, s obzirom na priuštivost koju ima većina građana, a s obzirom na prosječne prihode. Cijene ne mogu ići unedogled i kretanje će ovisiti o ekonomskom stanju u državi, ali i globalno. Ipak, treba upozoriti na to da će i dalje dolaziti do sve veće polarizacije cijena ovisno o samoj karakteristici nekretnine i lokaciji. Treba napomenuti da je u trenutku kada je došlo da rasta cijena nekretnina, i to posebno onih traženih, došlo i do usporavanja tržišta i pada prometa, što je pokazalo da očekivanja vlasnika i nisu sasvim realna. Vrlo često se ističu prosjeci traženih cijena onih iz oglasa, međutim prosjek realiziranih cijena je bitno niži”, rekao je Ranilović u razgovoru za Index.

U pandemiji se, navodi, pokazalo da su nekretnine poželjna investicija jer se smatraju sigurnom investicijom u nestabilnim vremenima, kad su mnoge gospodarske grane bile poprilično ugrožene. Posebno su interesantne turističke nekretnine, za kojima je, dodaje, porasla potražnja, nakon što su europski građani ostali zarobljeni tijekom pandemije u svojim stanovima u velikim gradovima.

“Drugi razlog rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj i u svijetu su vrlo niske kamate na stambene nekretnine, ali i negativna kamata na štednju u mnogim europskim državama, tako da se nekretnina čini kao i dobar oblik štednje, a posebno je interesantna ako možete na njoj ostvariti i određeni povrat ulaganja”, istaknuo je Ranilović.

“Petinu kupoprodaje čine nam stranci”

Posebnost Hrvatske je, kaže, što su, osim pandemije i niske kamatne stope, na tržište nekretnina utjecali i, standardno, turizam, ali i potresi, i to prije svega zagrebački. Glavni kriterij za kupnju nekretnine, i to posebno u gradu Zagrebu, je, ističe, postala sigurnost.

“Tako je potražnja za sigurnim i protupotresnim nekretninama podigla interes za novogradnjom, ali i nekretninama izgrađenim ’80-ih godina, a to se, prije svega, odnosi na naselja s kvalitetnim urbanizmom i čvrstom AB gradnjom, poput Jaruna, Vrbana, Španskog, Cvjetnog naselja, Ravnica”, rekao nam je Ranilović.

Ističe da postoje velike razlike na tržištu nekretnina, pa tako posebno treba promatrati tržište nekretnina Zagreba i priobalja s jedne strane u odnosu na ostatak Hrvatske.

“Već nam petinu kupoprodaje čine stranci. Oni čine većinu kupaca nekretnina u priobalju, što je utjecalo i na povećanje cijena, ali samo nekretnina na Jadranu”, kazao nam je Ranilović.

“Državne subvencije utječu na rast cijena”

No, navodi da postoji još jedan razlog za rast cijena nekretnina prošlih godina, a to su državne subvencije.

“Što se tiče subvencija, struka smatra da su ipak utjecale na rast cijena i da mjera nije postigla svoju pravu svrhu iz preambule predmetnog Zakona o subvenciji, i to prije svega iz dva razloga. Prvi je taj što se subvencionira kredit, a znamo što većina onih kojima trebaju subvencije upravo nisu kreditno sposobni, a drugi problem je taj što su subvencije imale rokove. Čim postoji rok u kojem kupci moraju kupiti nekretninu i podnijeti zahtjev do određenog datuma, znači da se povećava potražnja u kraćem roku, što direktno utječe na rast cijena. Isto tako, bitno je postaviti pitanje jesmo li kroz subvencije potakli kupnju stanova onih koji to nisu namjeravali ili su to kupci koji su ionako mislili kupiti nekretninu, pa sada samo koriste ponuđenu pogodnost”, kaže Ranilović.

Specifičnost je tržišta, dodaje, da se u Zagrebu jako polariziraju cijene. Kako kaže, pao je promet nekretninama u centru grada u 2020. i 2021. godini, što je za posljedicu imalo i manji pad realiziranih cijena.

Zanimalo nas je kako se kreću cijene novih kvadrata u Hrvatskoj.

“Prosječna cijena novogradnje u 2020. kretala se oko 3000 eura po kvadratu u Zagrebu i Splitu, dok su cijene u ostalim većim gradovima Hrvatske u sjevernim dijelovima i Slavoniji i niže. U Zagrebu je raspon cijena novogradnje u realizaciji od 2300 do 5000 eura po kvadratu. Naravno, ovisi o lokaciji i kvaliteti gradnje.

Najveća potražnja za stanovima od 40 i 50 kvadrata

Na pitanje kakve stanove uglavnom kupuju stanovnici naše zemlje, rekao je da se još uvijek najviše prodaju mali stanovi, jednosobni i dvosobni koji otprilike imaju 40 do 50 kvadrata.

“Za njima je najveća potražnja. S druge strane, na tržištu nedostaje i četverosobnih stanova, jer njih nedostaje u starijoj gradnji iz ’80-ih. Kvalitetnih višesobnih stanova od 100 do 120 kvadrata nedostaje u većim gradovima, a prije svega u Zagrebu jer su se u razdoblju socijalizma, kada smo i izgradili najviše stambenih jedinica i kada su gradovi najviše narasli, gradili ipak manje stanove. Sad se u novogradnji grade veći stanovi, međutim zbog visoke cijene kvadrata to su stanovi koji redovito prelaze vrijednost od pola milijuna eura i nisu dostupni većini stanovništva. Nedostaju nam kvalitetniji veći stanovi za tzv. srednju klasu”, kazao je.

Navodi da struka zagovara da se stvari moraju promijeniti.

“Problem je što nemamo stambenu politiku. Potrebno je donijeti kvalitetnije mjere koje bi omogućile svim slojevima društva da mogu kvalitetno i sigurno stanovati. Problem broj jedan u Hrvatskoj je odlazak mladih i obrazovanih ljudi iz Hrvatske. Treba se donijeti stambena politika koja bi omogućila socijalne programe stanovanja i omogućila određenim kategorijama stanovništva poput, primjerice, mlade obitelji s više djece, da bitno lakše dođu do nekretnine za život, i to ne nužno kupnjom, već dijelom i sigurnim institucionalnim najmom. Stanovanje se ne može prepustiti isključivo slobodnom tržištu. Kvalitetnijim upravljanjem stambenim resursima države i lokalne uprave ne samo da činimo ukupno društvo zadovoljnijim već možemo utjecati pozitivno čak i na ublažavanje tržišnih anomalija, poput nekretninskih cjenovnih balona uslijed povećane potražnje. Stanovanje je životna potreba i ono se ne može prepustiti isključivo tržištu”, rekao je Ranilović.

Vujović: Ljudi su više počeli razmišljati o kupnji kuća s okućnicom

Boro Vujović, vlasnik najveće zagrebačke agencije za nekretnine, Operete, za Index je također analizirao stanje na hrvatskom tržištu nekretnina, odmah na početku razgovora navodeći da je pandemija jedna od stvari koja je bitan parametar na današnjem tržištu nekretnina.

“Promijenili su se trendovi, ljudi su više počeli razmišljati o kupnji kuća s okućnicom, i to u nekim drugim dijelovima Hrvatske, ne striktno Zagrebu. Pandemija je utjecala na popularnost rada od kuće, tzv. home officea, tako da su nam danas uredski prostori manje popunjeni. Pitanje je i što će se s njima dalje događati jer su firme utvrdile da se od doma može raditi. Pandemija je imala utjecaj i na tržište logistike, dosta se posla prebacilo na internet, tipa online prodaja je jačala, pa su sad traženi logistički centri, odnosno nekretnine za logistiku”, kazao je Vujović za Index.

Što se tiče Zagreba, tu je, dodaje, potres utjecao na ponudu i potražnju. Tako je navodi, veliki broj kupaca koji je prije razmišljao o kupnji stanova u starim zgradama u centru odustao od kupovine takvih nekretnina.

“U centru Zagreba pad prometa od skoro 50 posto”

“I oni koji su živjeli u tim zgradama, zbog osjećaja nesigurnosti otišli su u najam ili su kupili stanove u novijim objektima. U ovom trenu u centru je dosta stanova koji su prazni, niti su prodani, niti iznajmljeni. Lani se prodalo čak 43 posto manje stanova u centru nego 2019. godine. Cijene tih stanova su pale, pogotovo ako je zgrada u lošem stanju i ima narančastu naljepnicu. U zadnje vrijeme prodali smo neke stanove u centru po 2500 eura po kvadratu, no to je relativno visoka cijena s obzirom na sve. Ove godine se nastavio isti trend, općenito je pao interes za centrom. No atraktivnost centra će se vratiti s prolaskom vremena, a ono što smo primijetili je da atraktivnost nekretnine u centru Zagreba jako ovisi o stanju stubišta”, kazao nam je Vujović.

Što se Zagreba tiče, kaže da najveći interes vlada za Maksimirom, Trnjem, Trešnjevkom i Črnomercem.

“Ti su kvartovi uvijek atraktivni. Jednako tako, atraktivno je i Središće u Novom Zagrebu zbog Bundeka, američke škole, tramvaja, potražnja je i za nekretninama na Jarunu i Vrbanima, zbog sadržaja i lokacije”, istaknuo je.

Ovi stranci najviše kupuju nekretnine u Hrvatskoj

Na pitanje kakva je situacija s nekretninama u ostatku zemlje, kaže da je svugdje došlo do rasta cijena.

“Došlo je do rasta cijena čak i u Osijeku, iako u Slavoniji imamo dijelove gdje nema prometa, no unazad godinu dana pojačan nam je interes i za nekretninama u Osijeku. Cijene su rasle i u Splitu, Rijeci. Hrvatska je u pandemiji imala blage mjere u odnosu na druge zapadno europske države, a kako je dosta ljudi dobilo priliku raditi od kuće, stranci su tako uvidjeli da mogu raditi i iz Hrvatske, tako da su nam ove godine stranci posebno aktivni. Bit će zanimljivo vidjeti na kraju godine koliko ih je kupilo nekretninu u Hrvatskoj”, rekao nam je Vujović.

Navodi da su cijene nekretnina na obali rasle zbog stranaca, a da je najviše kupaca iz Slovenije, potom Njemačke i Austrije.

“Trećinu kupaca čine Slovenci, a drugu trećinu Nijemci i Austrijanci”, kazao je.

Što se tiče cijele Hrvatske, ističe da je u prvih šest mjeseci ove godine došlo do porasta od čak 45 posto u prodaji građevinskih zemljišta, u usporedbi s istim razdobljem 2020.

“Također, ove je godine prodano 13.7 posto više stanova u cijeloj Hrvatskoj u odnosu na lani. U prosjeku kvadrat stana iznosi 2130 eura na nivou Hrvatske. Što se, pak, tiče Zagreba, u 2020. smo imali pad prodaje nekretnina za 12.2 posto u odnosu na 2019. Krivulja koju sad gledam pokazuje da će otprilike isti takav pad biti i u 2021.” kazao nam je Vujović na kraju razgovora.

Izvor: Index.hr

Nema komentara

U Zagrebu četvorni metar stana 2.200 EUR, a u Splitu se penje čak na 3.020 EUR

Unatoč blizini i prometnoj povezanosti sa srednjom Europom, u Collieru ocjenjuju da industrijsko-logističko tržište ostaje najnerazvijenije tržište nekretnina u Hrvatskoj

Prosječna cijena stana u Zagrebu u lipnju je iznosila 2200 eura po četvornom metru i, u odnosu na isti mjesec lani, rasla je 3,6 posto dok je u Splitu povećana 1,9 posto, na 3020 eura, pokazuje polugodišnji pregled tržišta nekretnina u Hrvatskoj tvrtke Colliers Hrvatska, Slovenija i BiH. Volumen transakcija stanova posljednjih godina također raste, posebice u Zagrebu, na koji se, prema transakcijskoj bazi podataka eNekretnine, odnosi 40 posto svih transakcija stanova u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci. “Zbog potresa, koji su uništili veliki dio starogradnje u centru Zagreba, povećana je potražnja, koja uglavnom dolazi od lokalnog stanovništva u potrazi za stalnim smještajem, i to prvenstveno za novogradnjom izgrađenom po najvišim sigurnosnim standardima”, stoji u pregledu, u kojem se dodaje da je u vrijeme lockdowna zabilježena povećana potražnja za kućama. Ponudi novogradnje u Zagrebu, ocjenjuje se, pridonijet će projekt VMD Kvart Heinzelova – Darwinova, pri čemu je prva faza gradnje planirana do kraja 2021. godine, a druga za 2022. i 2023. godinu. Prodajne cijene za više od 400 stanova u stambenom kompleksu kreću se između 2600 i 3000 eura po četvornom metru.

Shopping centri

Kako je pandemija ubrzala trendove poput rada od kuće, neke tvrtke, posebno u IT sektoru, razmatraju neku od verzija hibridnog poslovnog modela. Više se traže fleksibilni uredski prostori i coworking. Kada je riječ o cijenama zakupa, prosječna neto efektivna cijena zakupa ureda klase A u Zagrebu ostala je na 12,5 eura po četvornom metru. Stopa praznih prostora je oko 5 posto. Povećao se i trend online kupovine te e-trgovine, ali se ipak očekuje da će vodeći shopping centri na dobrim lokacijama nastaviti s dobrim rezultatima. Prehrambene trgovine (Lidl, Kaufland, Plodine, Tommy) nastavile su širenje, predvođene talijanskim diskonterom Eurospinom, posljednjim maloprodajnim lancem koji je ušao na hrvatsko tržište.

Unatoč povoljnom geografskom položaju, blizini i prometnoj povezanosti sa srednjom Europom, navode u Colliersu, industrijsko-logističko tržište ostaje najnerazvijenije tržište nekretnina u Hrvatskoj. Potražnja posljednjih godina kontinuirano raste, posebno za modernim logističkim prostorima. S povećanim interesom i aktivnošću developera, povećanje ponude očekuje se u narednim godinama, posebno s novim build-to-suit (BTS) projektima. Glavni pokretači potražnje su retail, distributeri, 3PL operateri i e-trgovina. “Lokalni developeri dominiraju tržištem koje karakterizira ograničena ponuda modernih prostora koja ne može udovoljiti međunarodne standarde. Međutim, pandemija je dodatno ubrzala snažnu potražnju i donijela priliku developerima da na tržištu osiguraju nove, moderne i značajne nekretnine za respektabilne zakupce”, stoji u pregledu Colliersa. Na tom tragu ističu Log-Expert, developera logističkog parka klase A u poslovnoj zoni Meridian 16 u blizini Velike Gorice i zagrebačkog prstena.

Nekretnina “second home”

U usporedbi s drugim mediteranskim zemljama i susjednom Crnom Gorom, ocjenjuju u Colliersu, Hrvatska ima nerazvijeno tržište tzv. second home nekretnina. Unatoč velikom interesu stranih investitora i developera, kao što su Austrijanci, Slovenci, Slovaci, Česi i Rusi, u ovom sektoru postoji vrlo malo velikih greenfield ulaganja. Ključne prepreke novim projektima su administrativni problemi (spora i komplicirana birokracija), neučinkovito pravosuđe, fiskalna politika, sezonalnost destinacija, kao i pristupačnost lokacije. No, izdvajaju projekt Lukoran, koji uključuje luksuzni resort na otoku Ugljanu, a trebao bi započeti 2022. godine i sastojat će se od 126 stambenih jedinica, uključujući vile, urbane kuće, apartmane, beach club i marinu.

 

Izvor: Jutarnji list