Nema komentara

Raste optimizam u graditeljstvu, sagrađena 6903 stana

Od 2002. do 2015. godine u izgradnju je uloženo 255 milijardi kuna, od čega je 40 milijardi kuna bilo za stanove, a 100 milijardi kuna u ceste.

Optimizam u stanogradnji definitivno raste pa raste i broj sagrađenih stanova i broj građevinskih dozvola za nove građevine. Ne prati ga pak prodaja novoizgrađenih stanova pa nije iznenađenje da cijene na tržištu stagniraju, odnosno rastu minimalnom stopom tek u nekim dijelovima tržišta. Lani su tako na tržište plasirana 6903 stana u novogradnji, a prodan je svega 2791 novi stan.

Prošle godine najviše je stanova završeno u Zagrebu, Splitu i Zadru, a u tim je gradovima i najbrža prodaja stanova. Nerazmjer između registriranog broja prodanih novih stanova i novoizgrađenih stanova na tržištu ne obeshrabruje investitore u građevinske objekte jer se traži sve više građevinskih dozvola. Izdane su dozvole za više od šest tisuća novih stambenih zgrada u kojima će biti najmanje 8000 novih stanova što je rast od gotovo 30 posto. Lani su sagrađene i 852 nove zgrade, od kojih je 68 hotelskih zgrada i sličnih objekata, a 48 novih uredskih zgrada. Zanimljivo, za potrebe trgovine napravljeno je 87 novih objekata, a oko 166 objekata građevinari su napravili za investitore u skladišta i industrijske objekte. Cijene koje se postižu na tržištu stagniraju.
Prosječna cijena novogradnje postignuta u Hrvatskoj na stanovima iz kojih je izdvojen portfelj stanova iz poticajne stanogradnje iznosila je 11.027 kuna po četvornom metru, a u prvom polugodištu tekuće godine ona je tri kune niža. U Zagrebu je pak ona 11.770 kuna za novogradnju što je za oko četiri posto veća cijena nego u istom razdoblju 2016., točnije za 350 kuna po četvornom metru. Oporavak cijena usporen je jer se još u 2015. u Zagrebu prosječni kvadrat za novogradnju plaćao 12.214 kuna. Graditeljstvo je jedna od najvažnijih hrvatskih gospodarskih grana što dokazuje i podatak da je od 2002. do 2015. unatoč krizi u izgradnju uloženo 255 milijardi kuna. Od toga je oko 40 milijardi kuna plasirano u stanogradnju, oko 100 milijardi kuna u prometnu infrastrukturu, ali tek pet milijardi u industriju.

Izvor: Večernji.hr

Nema komentara

APN zaprimio 1806 zahtjeva za subvencionirane kredite

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) zaprimila je do ponedjeljka u podne 1.806 zahtjeva iz svih deset kreditnih institucija – banaka s kojima su sklopljeni ugovori o davanju subvencioniranih stambenih kredita, izvijestili su iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Za subvencionirane kredite mogu se prijaviti hrvatski državljani koji nisu stariji od 45 godina i koji, kao i njihovi izvanbračni partneri, supružnici i neformalni životni partneri, u vlasništvu nemaju nekretninu odnosno koji u vlasništvu imaju samo jednu nekretninu, ali je prodaju radi kupnje veće.

APN je zahtjeve za subvencioniranje stambenih kredita počeo primati 4. rujna.

U subvencioniranju stambenih kredita sudjeluju Hrvatska poštanska banka, Erste&Steiermaerkische banka, Podravska banka, OTP banka, Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Splitska banka, Karlovačka banka, Istarska kreditna banka Umag i Raiffeisenbank Austria.

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar sredinom rujna kazao je kako su osigurana sredstava za najmanje 1.900 kredita. 

Pozvao je one građane koji imaju neke administrativne probleme da nadopune prijave jer je u zakonu predviđeno da se nepotpuna prijava ne odbija nego se traži upotpunjavanje dokumentacije. 

Rekao je i  da se ta kreditna linija neće zatvarati sve dok se ne prikupi više od 2.100 zahtjeva. 

Izvor: 24sata.hr

Nema komentara

Cijene zagrebačkih stanova u porastu

Podaci oglasnika za nekretnine Crozilla.com pokazali su kako su tijekom kolovoza prosječne oglašavane cijene stanova u Zagrebu zabilježile porast vrijednosti na mjesečnoj, ali i na godišnjoj razini.
Osim porasta cijena, porasla je i potražnja za zagrebačkim stanovima, a jedan od razloga tome je i Zakon o subvencioniranju stambenih kredita, koji je, prema riječima Borislava Vujovića, direktora agencije za promet nekretninama Opereta d.o.o., imao velik utjecaj na tržište: „Prvo je doveo do zastoja na tržištu, a onda do euforije koja je rezultirala povećanjem cijena.“
Borislav Vujović kaže kako je na zagrebačkom tržištu stanje trenutno stabilno, te se situacija malo smirila po završetku prijava za APN, ali potražnja i dalje vlada za novijim stanovima u zoni tramvaja.

Prosječna oglašavana cijena zagrebačkih stanova, prema podacima oglasnika Crozilla.com tijekom kolovoza je iznosila 1698 eura po metru kvadratnom, no valja računati kako su tražene cijene najčešće više od onih po kojima se nekretnine u konačnici i prodaju. Statistika agencije Opereta d.o.o. pokazuje kako prosječna realizirana cijena zagrebačkih stanova iznosi 1450 eura po „kvadratu“, s tim da se, prema Vujovićevim riječima, cijene kreću od 1000 eura po kvadratnom metru za starije stanove na periferiji, pa do novogradnje u zoni tramvaja po 2800 eura po metru kvadratnom.

Prema podacima oglasnika Crozilla.com najveći godišnji porast traženih cijena stanova zabilježen je na području Novog Zagreba gdje se za „kvadrat“ u prosjeku tražilo 1340 eura, što je 5,6 posto više no lani, odnosno 6,3 posto više no u kolovozu 2015. godine.

Najviše cijene zagrebačkih stanova, prema podacima oglasnika Crozilla.com, tijekom kolovoza su, kao i obično, zabilježene u centru grada gdje se za kvadratni metar u prosjeku tražilo 1988 eura što je 5,4 posto više no 2016., te 4,7 posto više no godinu ranije.

Istočni dio Zagreba bilježi godišnji porast cijena od 5,2 posto, te ujedno i najmanji porast u odnosu na kolovoz 2015. godine koji iznosi 1,8 posto.
Prosječna oglašavana cijena stana, prema podacima oglasnika Crozilla.com, na tom je dijelu grada iznosila 1587 eura po četvornom metru.

Najmanji godišnji porast cijena zagrebačkih stanova zabilježen je na zapadnom dijelu grada u kojem su cijene porasle za 3,5 posto, a za jedan se metar kvadratni u prosjeku tražilo 1526 eura, što je 4,6 posto više nego u kolovozu 2015. godine.

Cijene zagrebačkih kuća u padu

Cijene zagrebačkih kuća, prema podacima oglasnika Crozilla.com su tijekom kolovoza zabilježile pad mjesečnih vrijednosti od 0,5 posto, dok na godišnjoj razini bilježe pad od 2,3 posto. Cijena „kvadrata“ kuće, s uključenom cijenom okućnice, tijekom kolovoza je u prosjeku iznosila 1201 euro.

Usporedimo li cijene kuća i stanova, podaci oglasnika Crozilla.com pokazali su kako su tijekom kolovoza stanovi bili gotovo 30 posto skuplji no kuće, a ujedno je i potražnja za njima bila veća nego za kućama.
Vujović za oglasnik Crozilla.com kaže kako se kuće u Zagrebu i dalje slabo traže i prodaju, „iznimka je tek centar i širi centar grada gdje se potražnja malo povećala.“

Centar najtraženiji dio grada

Podaci oglasnika Crozilla.com pokazali su kako je centar i tijekom kolovoza ostao najtraženiji dio Zagreba, a osim tamošnjih, pretraživali su se i stanovi na području Trešnjevke, Maksimira, Dubrave i Jaruna.

Izvor: news.crozilla.com

Nema komentara

Kvadrat novogradnje u Zagrebu porastao za 3,4 posto i iznosi 11.770 kuna

Podaci DZS-a pokazuju da je u prvom polugodištu u Hrvatskoj prodano 1.099 novih stanova, od čega 439 u Zagrebu i 660 u drugim naseljima.

Prosječna cijena četvornog metra novih stanova, koje su u prvom polugodištu prodavale pravne osobe u Hrvatskoj, bez programa društveno poticajne stanogradnje (POS), iznosila je 11.024 kune, što je 1,3 ili 141 kunu više u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Po podacima DZS-a, prosječna cijena kvadrata novog stana u Zagrebu u prvom je polugodištu iznosila 11.770 kuna ili 3,4 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je četvorni metar novog stana u ostalim naseljima stajao 10.315 kuna, što je 0,4 posto više.

Kada se uključe podaci o cijenama iz programa društveno poticane stanogradnje (POS), prosječna cijena prodanih novih stanova u prvom je polugodištu bila 10.338 kuna po kvadratu ili 1,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prosječna cijena četvornog metra stanova POS-a u prvom je polugodištu iznosila 8.118 kuna i bila je 4,7 posto viša nego u prvom polugodištu 2016.

Podaci DZS-a pokazuju da je u prvom polugodištu u Hrvatskoj prodano 1.099 novih stanova, od čega 439 u Zagrebu i 660 u drugim naseljima. Od ukupnog broja prodanih novih stanova, 240 su stanovi POS-a, a ostatak, njih 859, prodala su trgovačka društva i druge pravne osobe.

Usporedbe radi, u prvom polugodištu 2016. u Hrvatskoj je bilo ukupno prodano 1.348 novih stanova, od čega 630 u Zagrebu i 718 u drugim naseljima.

Izvor: poslovni.hr

Nema komentara

Država povećava kvote za subvencionirane kredite

Država povećava kvote za subvencionirane kredite: “Ima se vremena, idite u banke, ne odustajte ako vam fali koji dokument”. Predrag Štromar, ministar graditeljstva i prostornog uređenja, rekao je da je dosad stiglo 1477 prijava za subvencioniranje stambenih kredita te da se planira dati više od 1900 kredita. APN je dosad odobrio 130 subvencioniranih kredita.

Do utorka je zaprimljeno 1477 zahtjeva za subvencionirane stambene kredite za mlađe od 45 godina, a država planira dati više od 1900 kredita, rekao je Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja. Dodao je da je APN dosad odobrio 130 kredita, dok je 40 zahtjeva komisija vratila na dopunu dokumentacije.

“Prema ovim anuitetima prosjek je 3100 kuna i imamo osigurana sredstva za više od 1900 kredita. Pozivam građane koji još uvijek imaju neke probleme administrativne naravi, a koje mogu popraviti, neka ne brinu. Imaju vremena nadopuniti svoje prijave jer smo i u zakonu predvidjeli da se nepotpuna prijava ne odbija nego se traži upotpunjavanje sve dokumentacije. Nemojte brinuti o tome, samo se potrudite u odjelima koji izdaju te dozvole da vam se izdaju na vrijeme, a mi smo im dali požurnice baš za ove kredite”, rekao je Štromar.

Dodao je da se ova kreditna linija neće zatvarati sve dok ne dobiju više od dvije tisuće zahtjeva, odnosno dok ne stigne 2100 zahtjeva.

“To znači da će natječaj biti otvoren još sigurno dva tjedna. Ima se vremena, idite u banke, tražite, pitajte preko interneta, naših stranica, stranica APN-a, možete dobiti svaki odgovor”, rekao je Štromar, dodajući da svakodnevno stiže pedesetak zahtjeva.

Komisija koja odobrava kredite sastaje se svaki drugi dan, a Štromar je rekao da očekuje da će sve zahtjeve obraditi u roku dva i pol tjedna.

Energetska obnova EU novcem za privatne kuće

Pohvalio se i projektima za energetsku obnovu zgrada, rekavši da na raspolaganju imaju 2,3 milijarde za subvencije, dok će ukupno za intervencije u građevinskom sektoru u narednim godinama biti ukupno pet milijardi.

“Sad se priprema natječaj vrijedan 380 milijuna kuna za energetsku obnovu svih ostalih javnih zgrada, ne samo odgojno-obrazovnih, a očekujemo kontinuirani otvoreni natječaj sve dok se ne potroše sva sredstva”, rekao je Štromar.

Dodao je i da još pregovaraju s Europskom komisijom o tome da se i fizičkim osobama može dodijeliti novac za energetsku obnovu vlastite kuće. “Htjeli bismo 220 milijuna uložiti iz fonda EU-a. Nadam se da ćemo do kraja godine dobiti to odobrenje, pa bi na proljeće krenula ta mjera”, rekao je Štromar.