Nema komentara

Ministar otkrio što donose nova pravila o najmu stanova

Dva desetljeća nakon što je Ustavni sud zatražio od Sabora da u roku od šest mjeseci izmijeni Zakon o najmu stanova Vlada se napokon prihvatila tog zadatka. U saborsku proceduru uputila je prijedlog kojim se, nadaju se – rješava spor između vlasnika stanova oduzetih u bivšoj državi i zaštićenih najmoprimaca koji u njima žive. O tome je govorio potpredsjednik vlade i ministar Predrag Štromar.

Na pitanje hoće li vlasnici moći raspolagati svojom imovinom nakon što prođe prijelazno razdoblje od pet godina ministar Štromar je rekao: “Pred nama je prijedlog zakona i ja sam siguran da će biti donesen u nekom sličnom obliku pošto je ovo tek prvo čitanje do početka ljeta. Tako bi ti vlasnici koji su stvarni vlasnici mogli raspolagati svojim stanovima točno za pet godina, sredinom 2023. godine.”

Kazao je i da će zaštićeni najmoprimci morati izaći iz stanova, no da će tada država stati iza njih i morati im pronaći adekvatni smještaj. “Oni će imati pravo prvenstva na stanove iz POS-a, jedinica lokalne samouprave, državne stanove. A onda će im država još pet godina omogućiti subvencioniranje ukoliko oni neće moći plaćati tržišnu najamninu. Mi ćemo morati uložiti 47,5 milijuna kuna iz državnog proračuna za to”, najavio je.

Dodao je da ne strahuje od ružnih scena poput deložacija jer će “sve biti na temelju zakona i dogovora te će država stati iza zaštićenih najmoprimaca”.

Bilo je riječi i o prijedlogu Zakona o komunalnom gospodarstvu, koji se u saborskoj raspravi ocjenjivalo krovnim zakonom za obavljanje komunalne djelatnosti jer obuhvaća “srž poslova kojima se bave jedinice lokalne samouprave”, a na koji je saborska oporba imala niz zamjerki.

“Ovo je tek prvo čitanje, i sve konstruktivne ideje će biti prihvaćene. Razgovarat ćemo sa svima, imamo vremena i ja mislim da moramo donijeti taj zakon i uskladiti ga sa svim direktivama i zakonodavstvom u Hrvatskoj”, istaknuo je ministar Štromar.

 

Izvor: tportal.hr

Nema komentara

Interes kupaca za zagrebačke stanove veći nego za kuće

Podaci oglasnika Crozilla.com pokazali su kako siječanjske cijene stanova u Zagrebu bilježe godišnji porast vrijednosti, dok cijene kuća istovremeno bilježe pad.

Prosječna oglašavana cijena stana u Zagrebu je tijekom siječnja iznosila 1765 eura po kvadratnome metru što je oko 7 posto više no u istom mjesecu lani, te 8,8 posto više nego 2016. godine.
Za „kvadrat“ kuće, s uključenom cijenom okućnice, u Zagrebu se tijekom siječnja u prosjeku tražilo 1209 eura što je čak 556 eura manje nego za kvadratni metar stana.

Prosječne oglašavane cijene zagrebačkih kuća tijekom siječnja su na godišnjoj razini zabilježile pad vrijednosti u visini od čak 3,3 posto, dok su u odnosu na isti mjesec 2016. godine bile za 5,5 posto niže,

Unatoč višim cijenama, stanovi na zagrebačkom području pronalaze svoje kupce mnogo lakše nego kuće. Najviše cijene moguće je pronaći u središtu, a najniže na rubnim dijelovima grada.

Prosječna oglašavana cijena kvadrata stana u visini od gotovo 2100 eura učinila je Centar najskupljim dijelom Zagreba. Navedeni je iznos, prema podacima oglasnika Crozilla.com, u prosjeku bio 7,4 posto viši nego lani, te 8,7 posto viši no u siječnju 2016. godine.

Najveći godišnji porast zabilježen je na zapadnom dijelu grada gdje su cijene stanova porasle za 7,7 posto, te su ujedno bile i 8,3 posto više nego u prvom mjesecu 2016. godine, a za jedan se četvorni metar u prosjeku tražilo 1581 euro.

U usporedbi s prvim mjesecom 2016. godine najmanji porast cijena stanova iznosi 1,6 posto, a zabilježen je na istočnom dijelu Zagreba gdje je prosječna oglašavana cijena iznosila 1610 eura po kvadratnome metru, što je, pak, 6,6 posto više nego lani u istom mjesecu.

Južno od rijeke Save siječanjske cijene stanova bile su niže no lanjske. Naime, u Novom Zagrebu je, prema podacima oglasnika Crozilla.com, na godišnjoj razini zabilježen pad cijena. Prosječna tražena cijena kvadrata stana u tom je dijelu Zagreba tijekom siječnja iznosila 1382 eura što je 0,9 posto manje nego u istom mjesecu lani, no u usporedbi s prvim mjesecom 2016. godine upravo taj dio grada bilježi najveći porast cijena koji iznosi 8,8 posto.

Stanovi u Centru – najskuplji i najatraktivniji

Centar Zagreba je, prema podacima oglasnika Crozilla.com, tijekom siječnja bio najatraktivniji dio grada za kupnju stana, nakon njega je velika potražnja vladala i za stanovima na području Trešnjevke, Maksimira, Dubrave i Jaruna.

 

Izvor: crozilla.com

Nema komentara

Država prodaje stanove na atraktivnim lokacijama: Pogledajte što se nudi i po kojim cijenama

Ministarstvo državne imovine objavilo je poziv za podnošenje ponuda za kupnju ukupno 33 nekretnine u vlasništvu RH.

Ministarstvo državne imovine na svojim je stranicama objavilo poziv za podnošenje ponuda za kupnju stanova u vlasništvu Republike Hrvatske. Radi se o ukupno 33 nekretnine koje se nalaze na vrlo atraktivnim lokacijama, a uz svaki stan objavljena je i početna cijena, kao i iznos jamčevine.

Pristigle ponude za stanove otvarat će se 28. ožujka, kada istječe i rok za podnošenje ponuda, a najboljim ponuditeljima smatrat će se oni koji su, naravno, ponudili najvišu cijenu. Svi stanovi prodaju se u zatečenom stanju “Viđeno-kupljeno”, objasnili su u Ministarstvu.

Ako razmišljate o predavanju ponude za neku od nekretnina u centru Zagreba, detalje možete pročitati na stranicama Ministarstva, ali dobro je znati da se radi o nekretninama koje su uglavnom u poprilično lošem stanju.

Tako se primjerice na adresi Vrbanićeva 58 prodaje stan od 29,64 metara kvadratnih. Početna cijena je 251.000,00 kuna, dok jamčevina iznosi 25.100,00.

Radi se o stanu na prvom katu zgrade koji se sastoji od sobe, kupaonice i predsoblja. U opisu nekretnine piše da je zapuštena i da se ne održava. “U sklopu kupaonice je i prostor za pripremu hrane”, navedeno je kao nedostatak nekretnine.

I dok se ovaj stan nalazi u širem centru grada, nude se i nekretnine u samom centru. Tako se na adresi Ilica 31 prodaje stan od 41,42 metara kvadratnih s početnom cijenom od 319 tisuća kuna. Sastoji se od dvije sobe, kuhinje i hodnika. Na četvrtom je katu ulične zgrade, a u opisu nekretnine navodi se da je u trošnom stanju i da je potrebna adaptacija. Naglašena je i mala visina.

Prvi na popisu nekretnina je stan od 86,90 metara kvadratnih na adresi Antuna Bauera 28 čija je početna cijena 760 tisuća kuna. Navodi se da je stan u izuzetno derutnom stanju te da je potrebno izmijeniti svu stolariju, instalacije, podne i zidne obloge.

“Vlaga od oborina i puknutih instalacija je napravila veliku štetu. Grijanja nema. Dizalo je u fazi ugradnje. Od instalacija ima vodu, struju kanalizaciju i plin. Ugrađuje se toplinska fasada”, stoji u opisu nekretnine.

Razgledavanje stanova bit će moguće 9. ožujka od 13 do 14 sati i 16. ožujka u istom terminu.

Izvor: Dnevnik.hr

 

Nema komentara

Nije porez na nekretnine, nego komunalna naknada – procurili i prvi podaci kako će se obračunavati, neće svi plaćati jednako

Program subvencioniranja stambenih kredita koji mladima omogućuje otplaćivati rate u periodu od četiri godine, a prošle je jeseni izazvao velik interes javnosti, ponovit će se i ove godine u nešto izmijenjenom obliku. Najavio je to jučer potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar.

– Program je lani pokazao neke manjkavosti koje upravo analiziramo i koje želimo promijeniti. Kad dovršimo analizu i vidimo što bi valjalo promijeniti, ići ćemo u poboljšanje i izmjenu zakona. Što ćemo konkretno mijenjati, definirat ćemo nakon analize i kad usuglasimo s premijerom i ministrom financija – potvrdio je Štromar i dodao kako je prošlogodišnja akcija bila uspješna; većina od 2339 zahtjeva mladih za subvencioniranjem kredita, što ih je zaprimila Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, pozitivno je razriješena.

– Svakome tko je imao potpunu dokumentaciju odobren je zahtjev za subvencioniranjem, a nije tek nekolicini onih koji nisu imali uvjete, poput uporabne dozvole za kuće ili se pokazalo da nisu kreditno sposobni, ali taj je broj neznatan – rekao je potpredsjednik Vlade.

Ministarstvo priprema i izmjene zakona o komunalnoj naknadi koja neće biti, kako napominje Štromar, porez na nekretnine, nego samo “komunalna naknada koja bi se trebala vratiti kroz bolje uvjete za kvalitetniji život u zajednici. Ideja je, najavio je, da se iznosi komunalne naknade obračunavaju ovisno o starosti i lokaciji objekta:

– Te bi izmjene zakona trebale omogućiti gradovima i općinama da u izračunu koeficijenta kao ključni kriterij uzmu godine i zonu. Oni koji žive u novijim i kvalitetnijim nekretninama ipak će plaćati više komunalne naknade od onih koji žive u starijima, recimo starijima će koeficijent biti 0,8 ili 0,9, a novijima 1,1 posto. Nismo još utvrdili godine starosti nekretnina za izradu koeficijenta, ali ideja je da siromašniji s lošijim nekretninama plaćaju manje, a bogatiji više.

Ta pravila planiraju razraditi do ljeta.

Izvor: jutarnji.hr

Nema komentara

Banke postrožile uvjete za kredite: Na udaru mladi i oni s prosječnom plaćom

Nova pravila za sve koji namjeravaju podignuti stambeni kredit – banke su od ove godine zaoštrile kriterije, a građanima s prosječnim plaćama u pravilu će se odobravati manji iznosi kredita. Stručnjaci upozoravaju da će građani morati uzimati kredit na dulje rokove otplate, i na taj način bankama zbog kamata plaćati više.

U aktivnoj potrazi za stanom, Krunoslav bi uskoro mogao naići na prepreku. Zbog direktive HNB-a, banke su od ove godine postrožile izdavanje stambenih kredita. “S jedne strane je dobro, jer će zaštiti ljude da se previše ne zadužuju, ako ne razmišljaju možda pretjerano o financijama, ili iz nekog razloga, možda im padne plaća, upadnu u neke probleme, a s druge strane, puno teže će doći do stana, kuće, ili što već žele kupiti, puno duže će ostat u najmu”, kaže Krunoslav Šarić, budući korisnik kredita.

Zbog izmjena Ovršnog zakona, kojima se umjesto dvije trećine, od ovrhe moraju zaštititi tri četvrtine plaće, HNB je bankama naložio da stanu na kočnicu i pripaze kome i kolike kredite daju.

Najviše pogođeni oni s prosječnom plaćom

“Najviše će zapravo biti pogođeni građani koji imaju srednju, odnosno blizu prosječne plaće u Republici Hrvatskoj. Oni će moć dići puno manje kredita, do 30 posto manji kredit”, kaže financijski savjetnik Vjeko Peretić.

Uzmimo za primjer supružnike koji zajedno imaju 12 tisuća kuna prihoda. Za stambeni kredit na rok otplate od 30 godina, uz prosječnu kamatu od 3,8 %, prošle godine mogli su podignuti maksimalno 187 tisuća eura kredita, uz ratu od 6 i pol tisuća kuna. Od ove godine, banka im ne smije dati više od 103 tisuće eura kredita, a rata im ne smije biti veća od 3 600 kuna.

“Posljedično građani će morati ići nažalost na najdulje rokove, što znači da će više kamata platiti banci, odnosno, poskupiti svoje financiranje svojih nekretnina. Veliki dio građana će morati uključiti sudužnike da bi uopće realizirali kredit, koji su do malo prije mogli realizirati samostalno”, objašnjava Peretić.

 

Stroži uvjeti utjecat će na prodaju stanova

Stroži uvjeti kreditiranja loše će se, smatraju u Gospodarskoj komori, odraziti i na prodaju stanova.

“Svatko bi se htio što prije riješiti kredita, i što ga duže otplaćuje, njega nekretnina više košta, tako da sasvim sigurno, to će biti još nešto što će odvratiti neke kupce od kupovine. To nije dobra situacija koja će stimulirati tržište i uz sve druge neizvjesnosti koje ljudi imaju, ovo bi moglo pridonijeti još više toj psihologiji u kojoj se ljudi ne odlučuju na kupnju”, poručuje Lana Mihaljinec Knežević, Udruženje poslovanja nekretninama pri HGK.

Od ukupnog broja stambenih kredita u Hrvatskoj, tek 6,5 posto dužnika ne podmiruje uredno svoje obveze. Ipak, država je odlučila pooštriti pravila. Prema procjenama bankara, plasiranje stambenih kredita zbog toga će se u ovoj godini smanjiti za trećinu.

Izvor: dnevnik.hr