Nema komentara

Nekretnine u EU skuplje, u Hrvatskoj jeftinije

Cijene stambenih nekretnina u Europskoj uniji i eurozoni u prvom su ovogodišnjem kvartalu porasle u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, dok je u Hrvatskoj zabilježen najveći pad cijena među zemljama članicama, pokazalo je najnovije izvješće Eurostat.

U prvom su tromjesečju 2017. godine cijene mjerene indeksom cijena stambenih nekretnina u 28-članom EU uvećane za 4,5 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, pokazalo je u srijedu objavljeno izvješće statističkog ureda EU-a.

U eurozoni su cijene stambenih nekretnina porasle za četiri posto na godišnjoj razini. Među zemljama članicama čiji su podaci bili dostupni Eurostatu, najizrazitiji rast cijena zabilježen je u Češkoj, od 12,8 posto, a slijede Litva i Latvija, s rastom od 10,2 posto, odnosno 10,1 posto. Najveći pad cijena među zemljama članicama EU-a zabilježen je u Hrvatskoj, gdje su cijene u prvom kvartalu 2017. na godišnjoj razini smanjene za 0,4 posto.

Pad cijena na godišnjoj razini zabilježila je još samo Italija, gdje su cijene skliznule 0,1 posto. Od zemalja u hrvatskom okruženju najveći je rast cijena stambenih nekretnina zabilježila Bugarska, od 8,8 posto, a slijede Mađarska, s rastom cijena od osam posto, te Slovenija, gdje su one uvećane za gotovo šest posto.

U odnosu pak na četvrto tromjesečje 2016., cijene su na razini 28-članog EU porasle za 0,7 posto, pokazalo je izvješće statističkog ureda. Na kvartalnoj su razini najviše porasle cijene također u Češkoj, za 2,9 posto. Slijede Latvija i Švedska, s rastom cijena od 2,8 odnosno 2,5 posto.

U Hrvatskoj su na kvartalnoj razini cijene gotovo stagnirale, s obzirom na tek blagi 0,1-postotni rast u prvom tromjesečju 2017. godine, pokazalo je izvješće Eurostata. U hrvatskom su okruženju cijene najviše porasle u Mađarskoj, za 1,9 posto, te u Bugarskoj, za 1,8 posto, i u Sloveniji za 1,3 posto.

S druge strane, najizrazitiji pad cijena u EU u odnosu na prethodno tromjesečje imala je Malta, od 5,4 posto. Slijede Slovačka, s 2,4-postotnim padom cijena, te Cipar, s padom za 1,4 posto.

Na razini 19-člane eurozone rast cijena stambenih nekretnina posustao je na kvartalnoj razini, pokazalo je izvješće Eurostata. U prva su tri mjeseca 2017. godine cijene porasle za 0,4 posto u usporedbi sa četvrtim tromjesečjem 2016., kada je njihov rast na kvartalnoj razini iznosio 0,7 posto.

Izvor: tportal.hr

Nema komentara

Želite da vam država plati dio kredita za stan? Provjerite koji su uvjeti i kako do kredita

Svi koji žele da im država plati dio rate kredita za stan – u niskom su startu. Zakon je stupio na snagu, a već sljedeći mjesec kreću poticaji i to za najviše 1500 najbržih.

Sad je trenutak za akciju – novi stan može biti vaš, a da najmanje četiri godine pola kredita plaća država.

Ali, ne smijete biti stariji od 45 godina, ne smijete biti vlasnik druge nekretnine, ni vi ni vaš supružnik ili životni partner. Država subvencionira kredite do 100 000 eura, odnosno maksimalno 1500 eura po kvadratu.

Ako je više od toga, razliku plaćate sami. Osigurano je 17 i pol milijuna kuna što je dovoljno za najviše tisuću i pol kredita. Kada sve kreće otkriva prvi potpredsjednik vlade.

“Najrealnije je da će do 20. kolovoza građani znati sve. U koju banku se mogu javiti da bi mogli dobiti stambeni kredit koji je subvencionira, a onda već će već do 10. ili 15. rujna imati informacije jesu li ga dobili ili nisu”, objasnio je Predrag Štromar, prvi potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva.

Za podnošenje zahtjeva potrebna je:

-kopija osobne,

-ugovor o kupoprodaji,

-kopija zemljišno-knjižnog izvatka,

-kopija akta za građenje ili uporabu građevine u kojoj se nalazi stan ili kuća,

– izjava da bračni drug, životni partner nije vlasnik nekretnine

– potvrda o invaliditetu.

“Sad je trenutak, jer u onom trenutku kad poticaji krenu, odnosno kad sve zajedno krene tada će biti kasno. Ono što mi sad sugeriramo kupcima, je da sad kupe ugovore, da se stigne prikupti cijelokupna dokumentacija”, objašnjava Borislav Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.

Interes je već velik, a prvi potpredsjednik objašnjava pola novca namijenjeno je za subvenciju kuća, a pola za stanove. Gdje se pokaže veći interes, moguće je da će se za to i dobiti više kredita.

“Tako da ne znači ako odmah se ne uđe, možda će se ljestvica i podizati…A za dalje mislim da nećemo imati takvu vrstu subvencioniranja kredita, nego ćemo dalje ići s drugim načinima, kao što su POS stanovi, POS najam i ovo što još postoji”, objasnio je Predrag Štromar, prvi potpredsjednik Vlade.

Stručnjaci za nekretnine upozoravaju – mjera je dobra, ali je privremena.

“U ovoj situaciji mislimo da će dovesti do kontraefekta, jer je broj od 1 500 ljudi premali u odnosu na interes koji za subvencijom postoji”, smatra Borislav Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.

Ako podignete kredit od 100 000 eura na 15 godina, u prve četiri godine država će vam otplatiti 17 i pol tisuća eura. To znači da će vam na kraju pokloniti jednu – dječju sobu.

 

Izvor: vijesti.rtl.hr

Nema komentara

Broj oglašenih nekretnina u lipnju veći za 15 tisuća

Najveći broj nekretnina za najam bilježi se u Šibeniku i okolici, a naskulji kvadrati prodaju se u Dubrovniku i Splitu.

Ulaskom u turističku sezonu intenzivirao se i povećao broj stanova i kuća za najam. Na internetskom oglasniku njuskalo.hr bilježe tako čak 15.000 novih oglasa za nekretnine, uglavnom vezanih uz najam. U istraživanju koje su proveli na temelju svoje baze od 166.000 aktivnih nekretninskih oglasa analitičari Njuškala uočili su zanimljiv trend. Nakon punih 48 mjeseci stalnog pada, cijene kuća konačno su se stabilizirale, no svejedno su 25 posto niže u odnosu na cijene iz 2011. godine.

U Gradu Zagrebu prosječna cijena po kvadratu za kuću iznosila je 1232 eura u svibnju, što predstavlja rast od 1 posto u odnosu na lanjski svibanj. Dodatno u prilog rastu cijena kuća govori i podatak o rastu pretraživanja kuća u Zagrebu, odnosno rastu interesa potencijalnih kupaca; u svibnju je zabilježeno više od 600 tisuća detaljnih pretraživanja oglasa za kuće. Većina gradskih četvrti zabilježila je rast cijena, a najskuplje gradske četvrti su Gornji grad – Medveščak, Donji grad, Podsljeme i Maksimir. Iako je zabilježen rast cijena kvadrata kuće u Zagrebu, oni su još uvijek izrazito jeftiniji od svih županija u priobalju i pokazuju cijene kvadrata ispod prosjeka za Hrvatsku. U svibnju je najskuplji kvadrat kuće u Gradu Zagrebu zabilježen na Gupčevoj zvijezdi, gdje je koštao 3263 eura. Gledano pak na razini države, cijene nekretnina u prvih pet mjeseci 2017. bilježe rast od dva posto.

U svibnju 2017. godine po najvećim gradovima u Hrvatskoj, ne uključujući i njihovu okolicu, najviše rastu cijene u gradovima na obali, dok Zagreb bilježi rast cijena nekretnina za 3 posto na godišnjoj razini. Najnižu prosječnu cijenu nekretnine i dalje ima grad Vukovar, u kojemu je cijena kvadrata iz mjeseca u mjesec sve niža, kao i u Bjelovaru koji također bilježi godišnji pad cijena nekretnina od 8 posto. Najveći rast cijena, što je i očekivano, imaju Dubrovnik i Split. Gledano prema podjeli cijene stana i kuća, vidljivo je da je u Dubrovniku prosječna cijena kuće više od visokih 4000 eura po kvadratu.

Najskuplji kvadrat kuće u Dubrovniku je u povijesnoj jezgri grada, gdje je cijena veća od 6000 eura po kvadratu. Radi se o luksuznim i potpuno renoviranim kućama u centru Dubrovnika. Cijene kvadrata u Dubrovniku narasle su za 13 posto u odnosu na prošlu godinu. U Splitu najskuplji kvadrat kuće je zabilježen u naselju Spinut gdje je cijena viša od 5000 eura po kvadratu.

Izvor: living.vecernji.hr

 

Nema komentara

Sve što trebate znati o subvencioniranju stambenih kredita

  • Omogućit će se građanima Republike Hrvatske koji nisu stariji od 45 godina te koji, odnosno čiji bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner, u vlasništvu nema stan, odnosno kuću ili koji u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koju prodaje radi kupnje većeg stana ili kuće, odnosno gradnje kuće zbog potreba vlastitog stanovanja da po povoljnijim uvjetima riješe svoje stambeno pitanje.
  • Olakšava se otplaćivanje stambenog kredita prve četiri godine, tako da pola iznosa ukupnog obroka odnosno anuiteta plaća Republika Hrvatska putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) kreditnoj instituciji i to unaprijed za tekuću kalendarsku godinu.
  • Daje mogućnost dodatnog produženja roka za subvencioniranje kredita, u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta najmanje 50%, za godinu dana, odnosno za dvije godine za svako živorođeno, odnosno posvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita.
  • Daju se ograničenja iznosa kredita koji će se subvencionirati i to najvećeg iznosa od 1.500,00 €/m2, odnosno do najvećeg ukupnog iznosa cijene stana ili kuće od 100.000,00 €, u što je uključen i porez na dodanu vrijednost, i čiji rok otplate nije kraći od 15 godina (što u prosjeku daje veličinu kuće ili stana od 66 m2). Stambeni kredit i cijena po m² neto korisne površine stana ili kuće može biti veća, ali se u tom slučaju njegova razlika ne subvencionira.
  •  Također, zakonom se propisuje da efektivna kamatna stopa (EKS) na stambeni kredit prve četiri godine njegove otplate ne može biti veća od 3,75% godišnje, te po proteku prve četiri godine otplate kredita, a u daljnje dvije godine može biti uvećana najviše za 10% od efektivne kamatne stope određene za prve četiri godine otplate.
  • Subvencioniranje kredita ne odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće koja je izgrađena u okviru programa društveno poticane stanogradnje za čiju gradnju Republika Hrvatska daje zajam javnih sredstava.

 

S obzirom da su sredstva ograničena, očekuje se da će biti realizirano maksimalno 1500 kredita, zbog toga svi koji razmišljaju o realizaciji poticaja, trebaju reagirati odmah, kako bi početkom realizacije programa koji se očekuje oko 20. 8. 2017. bili spremni.

Ako ste zainteresirani za ovu poticajnu mjeru javite nam se odmah i pomoći ćemo vam u realizaciji!





Nema komentara

U saboru složni oko subvencioniranja stambenih kredita

Država će četiri godine plaćati pola rate za prvu nekretninu.

Intencija je dobra, ali sredstva će biti nedostatna, kaže Tomislav Panenić (Most) koji također tvrdi da je država “zaradila”, s obzirom da su smanjene stavke za razne oblike poticanja stanogradnje, pogotovo one namijenjene nerazvijenim područjima.

Konačan prijedlog Vladina zakona o subvencioniranju stambenih kredita u srijedu su u Hrvatskom saboru podržali i pozicija i opozicija, koja pritom tvrdi da su predložene mjere ograničenog dosega i da treba osmisliti i druge programe kako bi se mladima pomoglo u stjecanju prve nekretnine. Prema tom zakonu, država bi četiri godine plaćala pola rate kredita, s tim da bi se rok za subvencioniranje produžio za godinu dana u slučaju da podnositelj zahtjeva u obitelji ima osobu s invaliditetom većim od 50 posto, a za dvije ako u tom razdoblju dobije ili usvoji dijete.

Zakonom se omogućava kupnja novih, ali i rabljenih stanova i kuća vrijednosti do 1500 eura po četvornom metru, pri čemu država sufinancira kredit koji ne premašuje 100.000 eura. Za provedbu zakona u ovoj je godini osigurano 17, 5 milijuna kuna. Oporba tvrdi da će zakon više koristiti bankama nego mladim obiteljima, te da će i državni proračun više zaraditi od ukinute porezne olakšice na kupnju prvog stana nego što će izdvojiti za subvencije.

 

Đujić: Država će biti u plusu

Država će nakon subvencije biti u plusu, tvrdi Saša Đujić (SDP) i iznosi svoju računicu po kojoj bi mladoj obitelji koja digne kredit od 100.000 eura na 30 godina mjesečna rata bila oko 3500 kuna s državnom subvencijom od 1700 kuna. Ali, ta obitelj kupi stan od 100.000 eura i odmah plati porez na nekretninu od 30.000 kuna, pa kad to podijelite na 12 mjeseci, to je 2500 kuna mjesečno, kaže Đujić.

Intencija je dobra, ali sredstva će biti nedostatna, kaže Tomislav Panenić (Most) koji također tvrdi da je država “zaradila”, s obzirom da su smanjene stavke za razne oblike poticanja stanogradnje, pogotovo one namijenjene nerazvijenim područjima. Stavku za iduću godinu smanjujete s 220 milijuna na 115 milijuna kuna, dakle za 65 milijuna, a kroz predloženi zakon vraćate 35 milijuna, izračunao je Panenić.

Goranu Aleksiću (SNAGA) smeta što nema nikakvih kriterija, pa bi se, kaže, moglo dogoditi da se krediti dobivaju po načelu “tko brži, njemu djevojka”. Traži da se obvežu banke da kod ponude kredita moraju ponuditi i otplatu u ratama i anuitetima, a dužnik bi odlučio koji mu način otplate više odgovara.

 

Zaposleni na određeno bez subvencija

Kriterije za dobivanje kredita trebalo bi proširiti nekim socijalnim komponentama, kako brzina kojom će netko reagirati na natječaj ne bi bila jedini uvjet, smatra i Mile Horvat (SDSS) koji upozorava da na subvencije neće moći računati zaposleni na određeno vrijeme, a takvih je danas puno. Kad će biti natječaj, pita i SDP-ov Gordan Maras. U Hrvatskoj desetine tisuća mladih obitelji ima problema sa stambenim pitanjem, a nudi se subvencioniranje za njih nekoliko stotina najbržih, kaže Branimir Bunjac (ŽZ) problematizirajući tvrdnje da predloženi zakon ima prije svega demografski karakter.

Branko Bačić (HDZ) u obranu zakona kaže da on nije napisan da rješava, niti može riješiti sve demografske probleme. Ipak, na ovaj se način najbrže i najlakše omogućava mladom čovjeku da riješi stambeno pitanje uz nemali iznos državne potpore, ističe zastupnik i odbacuje tvrdnje o zaradi države.

Za trajanja zakona država će izdvojiti 160 milijuna kuna, ove godine 17,5 milijuna , iduće 35 milijuna, pa još 35 itd., kaže Bačić koji se ne slaže ni s tvrdnjama da zakon ne vodi računa o ravnomjernom razvoju države, da će mlade okrenuti gradovima. Obrnuto, zakon ide za tim da građanin kreće u gradnju nove nekretnine ili da kupi rabljenu od Korčule do Iloka, tvrdi Bačić.

SDP-ovu Marasu zasmetalo je što za rasprave o predloženom zakonu u sabornici nema novog resornog ministra HNS-ova Predraga Štromara. “Znači, trgovca Štromara nema”, rekao je Maras pitajući se zašto nije došao, boji li se zastupničkih kritika “jer je trgovac”.

Izvor: jutarnji.hr