Nema komentara

APN dosad zaprimio 3.260 zahtjeva za stambene subvencije

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) izvijestila je u ponedjeljak da je u sklopu šestog po redu natječaja do 26. travnja zaprimila 3.260 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita.

Do petka, 23. travnja, APN je obradio 1.170 zahtjeva, od čega ih je 1.123 odobreno, pet zahtjeva je odbijeno, dva podnositelja zahtjeva su odustala, dok je za 40 zahtjeva APN zatražio dopunu dokumentacije.

Zaprimanje zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita u ovom krugu započelo je 29. ožujka, a kako je već ranije izvijestilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zahtjevi će se razmatrati prema vremenu zaprimanja u APN-u te odobravati do utroška planiranih sredstava, koja ove godine iznose 50 milijuna kuna.

Iz APN-a su na upit Hine odgovorili da će sam datum do kojeg u ovom krugu planiraju zaprimati zahtjeve za subvencionirane kredite biti određen u srijedu, 28. travnja.

Podsjetimo, APN je 26. veljače sklopio ugovore s 14 banaka o davanju subvencioniranih stambenih kredita, pri čemu se najviše efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kreću od 2,09 do 3,50 posto za kune, odnosno od 2,15 do 3,50 posto za kredite u eurima.

Na poziv se, kako je već poznato iz ranijih natječaja, mogu prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.

Od početka realizacije ove mjere, ne računajući ovaj krug, odobreno je ili u realizaciji ukupno 17.510 subvencioniranih stambenih kredita, a iz državnog je proračuna za mjeru dosad isplaćeno oko 430 milijuna kuna.

Inače, Hrvatski sabor je krajem prošle godine izmijenio Zakon o subvencioniranju stambenih kredita, a njima je do kraja 2023. produljen rok u kojem će APN objavljivati javne pozive za subvencije.

Izmjenama je regulirano i da će kandidati za te kredite morati imati prijavljeno prebivalište na adresi kupljene ili izgrađene nekretnine najmanje dvije godine nakon završetka subvencioniranja kredita. Također je regulirano i da će subvencije biti odbijene podnositeljima koji su ih već ranije dobili, te da uplaćena sredstva neće trebati vraćati ako se subvencionirani stan ili kuća prodaju radi kupnje većeg stana, kuće ili izgradnje kuće.

Izvor: tportal/Hina

Nema komentara

DZS: U siječnju i veljači izdano devet posto više građevinskih dozvola nego u isto vrijeme lani

Predviđena vrijednost radova prema izdanim građevinskim dozvolama u prva dva mjeseca ove godine doseže 4,37 milijarde kuna, što je 6,8 posto više nego u istom razdoblju 2020. godine.

U prva dva mjeseca ove godine u Hrvatskoj je zdano ukupno 1586 građevinskih dozvola što je 9 posto više u usporedbi s istim razdobljem 2020. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U veljači ove godine u Hrvatskoj je izdano 820 građevinskih dozvola što je 6,3 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Prema vrstama građevina, 82,3 posto odnosno 675 dozvola u veljači izdano je za zgrade, a 17,7 posto, odnosno 145 za ostale građevine.

Na godišnjoj razini broj građevinskih dozvola izdanih u veljači za zgrade povećan za 5,6 posto, a za ostale građevine za 9,8 posto, pokazuje statistika.

Dozvolama izdanim u veljači predviđena je vrijednost radova od 2,37 milijardi kuna, što je 17 posto više nego u veljači 2020. kada je vrijednost radova iznosila dvije milijarde kuna.

Dozvolama izdanima za zgrade predviđena je vrijednost radova od 1,76 milijardi kuna, što je 17,5 posto više nego u veljači 2020., kada je ta vrijednost iznosila 1,49 milijardi kuna, dok je vrijednost radova kod ostalih građevina porasla 15,4 posto, na 613 milijuna kuna.
Prema vrstama radova, u veljači je 74,5 posto ili 611 dozvola izdano za novogradnju, a 25,5 posto ili 209 za rekonstrukcije.

Prema izdanim građevinskim dozvolama u veljači predviđena je gradnja 1427 stanova od čega 1321 u novogradnji, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

U siječnju i veljači izdano je ukupno 1.586 građevinskih dozvola, što predstavlja rast od devet posto u odnosu na isto razdoblje 2020., dok predviđena vrijednost radova doseže 4,37 milijarde kuna, ili 6,8 posto više nego u istom razdoblju 2020.. godine.

Prema izdanim građevinskim dozvolama u prva dva mjeseca ove godine predviđena je gradnja 2.486 stanova, od čega 2.287 u novogradnji.

Izvor: tockanai.hr

Nema komentara

Utjecaj potresa i korone na tržište nekretnina

Kad je o Hrvatskoj riječ, početak osjetnijeg rasta cijena poklopio se s državnim programom poticane stanogradnje, putem kojega je dosad prodano 17,5 tisuća stanova, za što je država izdvojila 1,2 milijarde kuna.

S jačim ili slabijim intenzitetom cijela je Europa prošle godine bila pod brojnim restrikcijama i ograničenjima, što je dovelo do dramatičnog pada gospodarskih aktivnosti, no neovisno o tome cijene nekretnina jedine su nastavile rasti kao u najboljim vremenima. Skok cijena nekretnina u 2020. godini bio je najveći u posljednjih 14 godina, pri čemu su po poskupljenjima u godini korone odskočile države kao što su Luksemburg, Poljska, Danska, Češka, Portugal i Njemačka, gdje su stambeni kvadrati bili skuplji od 8 do 17 posto, a samo su Irska, Španjolska, Italija i Malta na kraju godine imale povećanje manje od dva posto u odnosu na posljednje tromjesečje 2019. godine, piše Večernji list.

Hrvatska je bila iznad europskog prosjeka s godišnjim povećanjem cijena nešto jačim od šest posto. Osim korone, mi smo u godini dana imali i dva snažna potresa, no taj se udar uglavnom odrazio na volumen prodaje: trgovalo se stanovima i kućama manje nego prije, no nekretnine koje su našle put do novog vlasnika prodavale su se skuplje. U samom gradu Zagrebu u pet godina cijene su porasle visokih 41 posto, na Jadranu je taj petogodišnji skok bio nešto skromniji – 27 posto, a u ostatku zemlje kvadrat stana ili kuće u prosjeku je bio viši za 13 posto.

Prema hrvatskom statističkom zavodu, cijene novih kvadrata od 2015. do kraja 2020. u prosjeku su rasle deset posto, a postojeće su nekretnine poskupjele za trećinu!

Kad je o Hrvatskoj riječ, početak osjetnijeg rasta cijena poklopio se s državnim programom poticane stanogradnje, putem kojega je dosad prodano 17,5 tisuća stanova, za što je država izdvojila 1,2 milijarde kuna. Plan je da se taj oblik subvencije nastavi do kraja 2023. godine, tako da bi državne subvencije kojima se pokriva 30 do 51 posto mjesečne rate kredita moglo dobiti još najmanje desetak tisuća novih kupaca! Prvi koji su 2017. godine uzeli takve kredite najbolje su prošli, jer su dobili i subvencije i jeftine kvadrate, a svi oni koji su se kasnije odlučili na kupnju suočili su se s osjetnim poskupljenjima stanova.

No za njih je to zbog niskih kamatnih stopa i petogodišnje državne subvencije i dalje povoljna investicija. Svako rođeno dijete produljuje subvenciju za dodatne dvije godine. Skok cijena izraženiji je bio u većim gradovima, a mnoga manja mjesta i sela uglavnom zjape prazna. Europa sličnih subvencija nema, no cijene i kod njih rastu zbog raznih razloga, što izaziva zabrinutost da će doći do pregrijavanja tržišta i naglog pada. Nakon burzovnog, tržište nekretnina doživljava se kao lakmus-papir u kojem bi smjeru mogla ići cijela ekonomija.

Izvor: Poslovni.hr, Večernji list

Nema komentara

Jedan krug APN-a umjesto dva, dovest će do realnijih cijena nekretnina

Svaki četvrti stan ili kuća prodana u 2020. godini bio je kupljen putem APN-ov programa subvencioniranja stambenih kredita, a udjel kredita vezanih za APN porastao je lani na 35 posto.

S obzirom na veliki značaj koji APN ima na tržištu nekretnina, postavlja se pitanje kako će se na tržište odraziti činjenica da se ovaj program ponovno vraća u ‘režim’ jednom godišnje. Prema podacima iz APN-a u 2020. godini realizirano je 8150 subvencionirah kredita, a kako je za ovu godinu predviđeno 50 milijuna kuna za subvencije, može se očekivati da će na taj način biti kupljeno oko 4,5 tisuća stanova. Dakle, oko 3600 stanova manje nego lani.

– Koliko god sam protivnik subvencija, one su odigrale značajnu stabilizacijsku ulogu na tržištu prošle godine kada smo imali izvanrednu situaciju zbog potresa i epidemije i pomogle su ublažiti pad potražnje. No, s druge strane, ne mislim da će ove godine biti značajno to što će APN biti samo na proljeće, jer je rečeno da nema krajnjeg roka za subvenciju, već će se prijave primati dok se ne utroše sredstva planirana za ovu godinu. Smatram da veći problem na tržištu predstavlja činjenica da kupci nemaju što kupiti – novogradnje su prodane prije uporabne dozvole i na tržištu nema stanova po prihvatljivim cijenama – kazao je Boro Vujović, vlasnik agencije Opereta.

Jedan krug APN-a umjesto dva, odnosno izostanak jesenskog subvencioniranja, smatra Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, dovest će do toga da će vrijednost nekretnina biti realnija, budući da u kratkom periodu APN-a vlasnici nekretnina redovito dižu cijene.

– Više puta sam govorio o APN-u i problemima koje on nosi. S jedne strane riječ je o poticajnoj mjeri za kupovinu nekretnine, koja mladima sigurno pomaže pri kupnji, no činjenica je da uglavnom subvencije koriste ljudi koji su se ionako odlučili na kupovinu nekretnine. Osim toga, budući da je riječ o vremenski ograničenoj mjeri, ona zbog povećane potražnje u kratkom periodu dovodi do rasta cijena. Smatram da bi mjere trebale biti trajne prirode, bez rokova i kvalitetnije usmjerene prema određenim kategorijama stanovništva – kaže Ranilović.

Iznio je podatak da promet nekretnina pada već dvije godine, a krivce za to treba tražiti u smanjenoj potražnji, pandemiji te visokim cijenama i nerealnim zahtjevima prodavatelja. U Zagrebu je u 2018. godini prodano 11430 stanova, u 2019. godini 9555, a lani 8436.

Smanjenje broja ostvarenih transakcija uz istovremen nastavak rasta cijena, navode iz HNB-a. sugerira kako prodavatelji nisu spremni na pad potražnje odgovoriti smanjenjem cijena već se zasad odlučuju na odgodu prodaje u nadi da je trenutno nepovoljno okruženje privremene naravi (‘wait-and-see’).

– S druge strane, ako se stagnacija ili pad potražnje nastavi, izgledno je kako će se tržište adaptirati na “novu realnost” pa bi i cijene trebale u većoj mjeri početi odražavati slabiju potražnju – kažu u HNB-u.

Prema podacima ‘Burze nekretnina’ razlika između tražene i realizirane cijene na razini Hrvatske u 2019. godini iznosila je 323 eura po metru četvornom, a lani se ta razlika produbila, porastavši na gotovo 400 eura. Naime, prosječnu traženu cijenu stana iznosila je 2016 eura, a realizirana je bila 20 posto manja – 1618 eura.

Unatoč manjoj potražnji, visokom padu BDP-a, padu zaposlenosti i brojnim drugim negativnim pokazateljima, realizirane cijene nekretnina, statistički gledano, lani su rasle. Ovisno o izvoru, riječ je o rastu od 6 do 8 posto. Stručnjaci iz ovog područja ipak naglašavaju da je taj rast uglavnom generirala prodaja novogradnje, odnosno da je ona podigla prosječnu cijenu nekretnina.

Rabljenim nekretninama uglavnom stagnira cijena, a nekima i pada – kaže Ranilović.

Kada je riječ o dugoročnim prognozama cijena, svi ih nerado daju, jer one uvelike ovise o ekonomskoj situaciji koja je s obzirom na stanje s epidemijom teško predvidljiva.

Prognoze cijena stambenih nekretnina i dalje su izrazito neizvjesne. Volumen transakcija te cijene u predstojećem će razdoblju ovisiti i o makroekonomskim kretanjima i očekivanjima potrošača, koji su u proteklim mjesecima bili vrlo kolebljivi, a i dalje su pod utjecajem epidemiološke situacije i mjera kojom se ona drži pod nadzorom. S druge strane, povoljni uvjeti financiranja i nastavak programa subvencioniranja i dalje će podupirati potražnju za nekretninama – navode iz HNB-a.

Jasminka Biliškov, vlasnica agencije Biliškov nekretnine također kaže da je teško prognozirati što će se događati na nekretninskom tržištu jer je puno nepoznanica i neizvjesnosti oko pandemije i predstojeće turističke sezone.

– Mislim da je trenutno teško iznositi bilo kakve prognoze jer ne znamo kakva će biti sezona. U Dalmaciji puno ljudi živi od turizma, a turizam čin i značajan dio BDP-a tako da ćemo vjerojatno tek na jesen znati kakva situacija nas očekuje u narednom razdoblju. Trenutno je na tržištu prilično dinamično i ima dosta transakcija s obzirom na ekonomsku situaciju. Promet je u odnosu na razdoblje prije pandemije manji 10 do 15 posto, a cijene su dosegle plafon i ne očekujem da će više rasti – kazala je Biliškov te dodala da jedan od razloga zašto unatoč nepovoljnim ekonomskim okolnostima nije došlo do pada cijena nekretnina treba tražiti i u činjenici da je štednja u bankama trenutno prilično neisplativa, pa se jedan dio Hrvata odlučuje ‘štediti’ ulažući u nekretnine, videći u tome način da sačuvaju vrijednost novca.

I dok niske kamate na štednju, rast štednje kućanstava, niske kamatne stope na stambene kredite i APN-ove subvencije potiču potražnju za nekretninama, pad ekonomske aktivnosti, neizvjesnost zbog epidemije, smanjena zaposlenosti te brojne tvrtke i pojedinci koji su se zbog Covida-19 našli u financijskim problemima, vuku jezičac na vagi na drugu stranu. Zbog epidemije je manje vjenčanja, razvoda, rođenja djece, što su inače najčešći razlozi prodaje, odnosno kupovine stana. Naravno, pitanje od milijun dolara je na koju će stranu taj jezičac prevagnuti.

Iako je mnogo nepoznanica, poznavatelji tržišta uglavnom trenutno ne očekuju daljnji rast cijena nekretnina jer se ne naziru faktori koji bi takav smjer poduprli. Osim toga, prema HNB-ovim analizama, cijene nekretnina još su 2019. godine bile malo precijenjene u odnosu na omjer cijena i troška najma nekretnine i omjer cijena nekretnina i neto raspoloživog dohotka. Gotovo svi takvi pojedinačni omjeri koje HNB koristi pri izradi kompozitnog indikatora kojim se pokazuje eventualno odstupanje cijena stambenih nekretnina od ravnotežne razine trenutno su iznad svog dugoročnog trenda, što, uzimajući u obzir i nepovoljna ekonomska kretanja, može signalizirati određenu precijenjenost cijena stambenih nekretnina od njihove ‘ravnotežne razine’.

Piše: Antonija Knežević (Lider)

Nema komentara

APN je zaprimio 1.154 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita

APN je u ponedjeljak, 29. ožujka započeo sa zaprimanjem zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita. Prvo jutro banke su predale više od 600 zahtjeva svojih klijenata, a do danas ih je pristiglo 1.154, ističu iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Zaprimljeni zahtjevi će se razmatrati prema vremenu zaprimanja u APN-u, a poziv će trajati do utroška 50 milijuna kuna.

Građani su i ove godine prepoznali priliku da iskoriste povoljnije uvjete stambenog kreditiranja i subvenciju obročne otplate koja se kreće od 30 do 51 posto. Povoljniji uvjeti subvencioniranog stambenog kreditiranja iskazani su u nižim efektivnim kamatnim stopama banaka koje se kreću od 2,09 do 3,50 posto te nominalnim kamatnim stopama od 1,99 do 3 posto.

Usporedili smo iznose anuiteta za stambeni kredit od 100.000 EUR na rok otplate od 15 godina, gdje je:

– 700 EUR mjesečni anuitet u redovnoj ponudi, uz prosječnu kamatnu stopu 3,20% godišnje

– 643 EUR mjesečni anuitet subvencioniranog kredita uz kamatnu stopu 1,99% godišnje

Kako subvencija obročne otplate za Grad Zagreb iznosi 30%, iznos anuiteta od 643 EUR smo umanjili za iznos subvencije od 192,90 EUR. U našem primjeru, korisnik subvencioniranog kredita plaća mjesečnu obvezu u visini 450 EUR (za vrijeme trajanja subvencije). U usporedbi s iznosom anuiteta u redovnoj ponudi, mjesečna razlika je značajna.

Naš izračun je napravljen kao primjer i ne predstavlja niti jednu banku. Svakako bi bilo dobro da se posavjetujete s bankarom ili s kreditnim posrednikom koji će u konkretnom primjeru izračunati pogodnosti za Vas.

Piše: Martina Mataić Škugor