Slijedi pregled četiri samo naizgled nepovezane statistike. Uzete zajedno, ipak šalju kratku i jasnu poruku o stanju društva.
Logično i očekivano: Hrvatska u cijeloj EU ima najmanji udjel stranih studenata u ukupnoj studentskoj populaciji. Mogli smo odabrati i neki drugi strukturni pokazatelj, ali ovaj je upravo objavljen pa se dobro uklopio u podsjećanje o strukturnim slabostima koje nas vječno prate, osobito u obrazovnom visokoškolskom sektoru:
Za razliku od strukturnih slabosti čija tektonika uvijek podsjeća na to gdje se zapravo nalazimo, neke statistike povremeno pokažu kako se u gospodarstvu nešto pozitivno zbiva. Cijene nekretnina su ambivalentan pokazatelj. Njihov rast s jedne strane pokazuje da je potražnja snažna i da postoji rast. S druge strane, rast cijena nekretnina otvara pitanje priuštivosti nekretnina i rizika održanja rasta cijena s motrišta vlasnika. Stoga je zanimljivo zabilježiti da je Hrvatska uz Portugal imala najbrži rast cijena nekretnina u cijeloj EU u prvom tromjesečju. Kada se gleda rast kroz godinu dana, nekoliko zemalja u srednjoj i istočnoj Europi imalo je brži rast od Hrvatske. Naravno, uvijek treba podsjećati da je ovaj rast koncentriran u Zagrebu i na obali.
Izvor: Eurostat
Živost cijena nekretnina povezana je s pojačanom potrošnjom i investicijama, što je statistika BDP-a pokazala još pred nekoliko tjedana. Hrvatska je očito u fazi kada uslužni sektor i investicije izoliraju gospodarstvo od usporavanja u EU , koje je glavna ekonomska tema u Europi. Još uvijek nema znakova recesije, a zadnje statističko očitanje industrijske proizvodnje ukazuje na blagi oporavak u svibnju (+0,9% nakon sezonske prilagodbe). To naravno ne znači da su rizici povezani s globalnim usporavanjem, trgovačkim ratom i neizvjesnim Brexitom prošli. Jasnija slika će se vidjeti tek na jesen.
HNB je upravo objavila financijske račune – cjelovitu statistiku financijske imovine i obaveze po sektorima. Uvijek je najzanimljivije promatrati podatak za sektor stanovništva. Vrijednost financijske imovine kontinuirano raste, najviše zbog rasta depozita i sredstava u mirovinskim fondovima, dok financijske obaveze unatoč blagom oporavku (oporavak zaduživanja) dugoročno stagniraju. Obaveze se pretežno sastoje od kreditnih obaveza. Razlika između te dvije veličine pokazuje neto financijsku imovinu ili neto financijsku vrijednost s kojom raspolaže sektor stanovništva. Ta veličina je u kontinuiranom porastu i na kraju prvog tromjesečja nalazila se na čak 70% višoj razini od razine na kojoj je bila u prvom tromjesečju 2012.
izvor:arhivanalitika.hr