Nema komentara

Građevina u Hrvatskoj raste iznad prosjeka Europske unije

Gradilišta u Hrvatskoj nisu zatvarana zbog pandemije, a poticaj rastu građevinskih radova daju infrastrukturni projekti financirani iz fondova Eurospke unije te subvencionirani stambeni kredit. U 2021. neće izostati ni pozitivan utjecaj obnove grada Zagreba.

 

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku obujam građevinskih radova nastavio je s godišnjim stopama rasta i u rujnu, odnosno četvrti mjesec za redom. Prema kalendarski prilagođenim indeksima godišnja stopa rasta u rujnu ubrzala je s 3,5 posto u kolovozu na 5 posto u rujnu.

Na mjesečnoj razini, promatrano prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova porastao je ze 3,5 posto. Rastu na mjesečnoj razini pridonio je veći obujam građevinskih radova na izgradnji zgrada (+3,3%) i ostalih građevina (+4,9%).

S druge strane, nastavku godišnjih stopa rasta obujma građevinskih radova također je pridonijela veća izgradnja zgrada (4,3%) uz još snažniji pozitivan doprinos obujma izgradnje na ostalim građevinama (6,3%).

U prvih devet mjeseci prema strukturi odrađenih sati na gradilištima, 56,7 posto sati odrađeno je na zgradama dok je 43,3 posto odrađeno na ostalim građevinama.

Promatrano kumulativno, prema izvornim indeksima, u prvih devet mjeseci godine u odnosu na isto razdoblje lani obujam građevinskih radova veći je za 3,9 posto. Pri tome je obujam građevinskih radova na zgradama veći za 3,3 posto a na ostalim građevinama za 4,9 posto.

U rujnu izdano više od tisuću odobrenja za građenje

Hrvatska i dalje bilježi snažnije godišnje stope rasta obujma građevinskih radova u odnosu na prosjek Europske unije. Štoviše, prema podacima Eurostata (kalendarski prilagođeni indeksi) u rujnu je u obujam građevinskih radova U europskoj uniji zabilježio prosječan pad od 2,7 posto.

Osim u Hrvatskoj (5,0%), godišnji rast vidljiv je i kod Rumunjske (17,3%) te Slovenije (7,9%), dok pad na godišnjoj razini bilježe Mađarska (-14,7%), Slovačka (-22,8%), Poljska (-11,8%), Češka (-8,2%) te Bugarska (-1,7%).

Po prvi puta od listopada 2018., tijekom rujna izdano je više od tisuću odobrenja za građenje. Ukupno je izdana 1031 građevinska dozvola, što u odnosu na kolovoz predstavlja rast za 39,7 posto. U odnosu na isti mjesec lani rast pak iznosi 13,4 posto. Navedena godišnja stopa rasta najviša je od srpnja prošle godine.

Promatrano prema vrstama građevina, većina odobrenja za građenje izdano je za gradnju zgrada (85,2%) dok je prema vrstama radova većina odobrenja izdano za novogradnju (75,8%).

Građevinski sektor otporan na pandemiju

Analitičari RBA, koji predviđaju početak oporavka gospodarstva u 2021. godini, ističu kako će građevinski sektor biti jedna od rijetkih djelatnosti na koje aktualna kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 neće imati značajniji negativan utjecaj. Uz rast odobrenja za građenje, analitičari RBA očekuju kako će pozitivan doprinos građevinskom sektoru doći od investicija u privatnom i javnom sektoru, pri čemu će veliki infrastrukturni projekti najvećim dijelom biti financirani europskim novcem.

Hrvatska u sklopu višegodišnjeg Europskog financijskog okvira 2021. – 2027. ima mogućnost povući 12,7 milijardi eura iz fondova Europske unije, a dodatnih 9,4 milijarde eura dostupno je kroz instrument oporavka Next Generation EU fond.

Analitičari RBA očekuju i nastavak povoljnih kretanja u segmentu stanogradnje. Visoka razina likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa, a uzimajući u obzir izraženu rentijerski mentalitet, u nedostatku alternativnih prilika za ulaganje kupnja dodatne nekretnine kod određenog dijela stanovništva čini se poželjnom investicijom.

Nadalje, ne treba izostaviti ni pozitivna očekivanja doprinosa obnove Grada Zagreba rastu aktivnosti na tržištu nekretnina, ali i građevinskog sektora u cjelini. Osim izravnih učinaka na rast aktivnosti u građevinskom sektoru, obnova Grada Zagreba utjecat će na rast aktivnosti u nizu drugih sektora.

Konačno, povećana potražnja za nekretninama, što podržava i kretanja u građevinarstvu, dijelom je generirana i subvencioniranim stambenim kreditima.

 

izvor: tockanai.hr