Nema komentara

Posljednji podsjetnik za sve one koji planiraju kupiti dom subvencioniranim kreditima

Cijena kvadrata kuće može biti veća od 1500 eura, ali se u tom slučaju njezina razlika neće subvencionirati

Zahtjev za subvencioniranje kredita sa zahtjevom za stambeni kredit podnosi se odabranoj kreditnoj instituciji.

Odluku kojom se utvrđuje da podnositelj zahtjeva ispunjava uvjete za davanje kredita po odredbama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, s potrebnim dokumentima, odabrana kreditna institucija, bez odgađanja, dostavlja APN-u. Zahtjevi zaprimljeni od dana početka subvencioniranja kredita razmatrat će se prema vremenu zaprimanja potpunih zahtjeva u APN-u, a odobravat će se do utroška planiranih sredstava. Prijaviti se mogu hrvatski državljani koji nisu stariji od 45 godina, koji ispunjavaju uvjete za dobivanje stambenog kredita koje utvrđuje kreditna institucija te koji, isto kao i njihovi izvanbračni partneri, supružnici i neformalni životni partneri, u vlasništvu nemaju stan, odnosno kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život ili koji u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život, a koju prodaje radi kupnje većeg stana ili kuće, odnosno gradnje kuće zbog potreba vlastitog stanovanja.

Osim za kupnju prve kuće ili stana, subvencija se može dobiti i za kupnju većeg stana. Manji stan mora biti jedina nekretnina i mora se prodati u roku od dvije godine. Efektivna kamatna stopa na stambeni kredit prvih pet godina njegove otplate ne može biti veća od 3,75%  godišnje te po proteku prvih pet godina otplate kredita u daljnje dvije godine može biti uvećana za 10%. Zahtjev za subvencioniranje kredita mora sadržavati ime, prezime, prebivalište i osobni identifikacijski broj korisnika kredita te iznos kredita koji se traži i rok njegove otplate

izvor: living.vecernji.hr

Nema komentara

STRUČNJAK OBJAŠNJAVA: Zašto cijene stanova rastu, gdje su cijene kvadrata najviše te što napraviti ako imate 100.000 viška

S Borom Vujovićem, poznatim stručnjakom za tržište nekretnina, razgovarali smo o subvencijama za stanove i cijenama koje rastu nebu pod oblake

Kada je ministar graditeljstva,Predrag Štromar, najavio novi rujanski val subvencija za stambene kredite kojima Vlada nastoji pomoći mladim građanima u stambenom zbrinjavaju i “namamiti ih” da ostanu u Hrvatskoj –  naglasio je da ne smatra da taj model subvencije uzrokuje ikakve poremećaje na tržištu nekretnina. Odnosno, on već treću godinu zaredom pokušava anulirati sumnje da taj oblik Vladine intervencije uzrokuje dramatično povećanje cijena kvadrata, posebno, malih stanova.

O tom pitanju, ali i o trendovima na hrvatskoj sceni kupoprodaje nekretnina, razgovaramo s Borom Vujovićem, dopredsjednikom udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, vlasnikom agencije za nekretnine “Opereta”, poznatim analitičarem koji je već u prvom valu ovog modela subvencioniranih kredita upozoravao na poremećaje koje će oni prouzročiti.

NET.HR: Kakav je vaš stav danas, tri godine nakon prve serije subvencioniranih kredita po tzv. Štromarovom modelu? Jesu li bitno olakšali rješavanje stambenog pitanja mladima ili su samo kozmetički zahvat?

VUJOVIĆ: Bilo kakva intervencija na tržištu, ako nije dobro analizirana u najmanju je ruku upitna. Sa mnom se u tome slažu i u ministarstvu graditeljstva, ali se ne usuđuju to javno iznijeti. Ovakvi zahvati su možda imali smisla 2011. ili 2012., kad je tržište bilo mrtvo, ali kasnije, 2017. i još kasnije – kada je tržište profunkcioniralo, to nema smisla. Sada, kada imate deficit radne snage, kada su cijene otišle nebu pod oblake, posve je pogrešno forsirati ovakve poticaje.

A očito je da su ovakvi poticaji bili plod čiste improvizacije. Kada je 2016. ukinuta porezna olakšica za prvu nekretninu, pod svaku cijenu željelo se ponuditi nešto novo što se promoviralo kao demografsku mjeru ili potez za sprječavanje iseljavanja mladih. Naša reakcija kao udruženja na to je bila: ok, dajte onda takve mjere za područja gdje se ljudi najviše iseljavaju. Dajte za Slavoniju, dajte za Liku, ali zašto – Zagreb? Odmah smo upozoravali da će to podići cijene u Zagrebu. Naravno da to nije jedini faktor, ali sigurno pridonosi. Predlagali smo da se napravi analiza i utvrdi kako stvarno možemo zaustaviti iseljavanje mladih i ljudi deficitarnih zanimanja.

NET.HR: Ministar Štromar se poziva na istraživanje Ekonomskog instituta i tvrdi da “cijene rastu zbog rasta gospodarstva i turizma”, a ne zbog subvencioniranih kredita.

VUJOVIĆ: Naravno da se rast cijena dogodio i zbog rasta ekonomije, i zbog apartmanizacije. Točno je da je mnogo ljudi kupovalo stanove i objekte – da bi ih iznajmljivali. Točno je da je utjecalo i smanjenje kamata u bankama za stanove. Dokle god je jeftino zaduživanje za koje se može kupiti nekretnina, jasno je da to utječe na potražnju. Također, ako su niske kamate za štednju – naravno da će ljudi kupovati nekretnine kao oblik štednje. Reći ću vam primjer iz iskustva iz vlastite agencije: više od 50 posto kupaca kupuje za gotovinu. To su oni koji ne žele držati štednju u banci nego radije kupuju nekretninu koju iznajmljuju i imaju prinos od 4-5 posto. Sve su to faktori koji pozitivno djeluju na tržište nekretnina, ali onda dođe taj rujan sa subvencioniranim kreditima i tu se ipak događa pravi potres. Najveći problem te mjere je – kratkoročnost. Sjećate se onih izjava ministra Štromara da će biti sigurni oni koji predaju zahtjev u prvom tjednu? Onda se ipak malo sve to skupa produžilo. Ali radilo se o kratkom roku i velikom pritisku na tržište u kratkom intervalu.

NET.HR: Kako je to izgledalo u praksi?

VUJOVIĆ: Brzalo se. Skupljalo se hitno dokumentaciju. Prodavatelj je znao da kupac želi dobiti subvenciju i naravno – držao je cijenu. A što je kupac, pritisnut rokom, mogao učiniti? Morao je pristati. Nije bilo vremena za pregovore. Kupac je pristao, da bi još stigao dobiti uporabnu dozvolu, da bi stigao u banku…I tako dalje. To je taj čin udara na tržište i zbilja od prvog trenutka upozoravamo da to nije dobro. Ministar nas proglašava špekulantima, ali to je doista neprimjereno. Koji bi bio naš interes u cijeloj ovoj situaciji? Samo želimo upozoriti na efekte.  Da ne postoji ovakav kratki rok, efekt bi bio blaži. Dobro je što se sada najavilo da će se naredne godine krenuti već u ožujku s procesom. To je sigurno bolje od ovih rujanskih udara. No, svejedno ne smatram te mjere učinkovitima na način kako su zamišljeni.

NET.HR: I sami ste spomenuli mjeru koja je trajala do 2016. – oslobađanje od poreza za prvu nekretninu. Je li to bila bolja mjera?

VUJOVIĆ: Da. Bila je trajna, trajala je cijele godine. I bila je pravednija. Ja bih čak rekao: ustavno ispravnija. Nikoga nije diskriminirala. Ovom mjerom sada se prije svega pogoduje kupcima koji kupuju kreditom, a diskriminirate one koji su štedjeli, uštedjeli, ili naslijedili. Sjećam se kada sam bio u Otvorenom s bivšim ministrom Kuščevićem i on je najavljivao da će naručiti od splitskog Ekonomskog fakulteta analizu svih dosadašnjih POS-ovih mjera i utvrditi što je najbolje. Ali izgleda da ta analiza još nije napravljena. A doista ju je trebalo napraviti. Za ovaj model nema pokazatelja da je postignut efekt demografskog poticaja.

Daje se kredit onome tko je ionako kreditno sposoban. Naravno, lijepo je da država pomaže pet godina otplaćivati kredit, ali to su ionako osobe koje ovdje već rade, koje su se već situirale u Hrvatskoj. Onima koji su u problemu, koji odlaze u inozemstvo u potrazi za poslom, ova mjera ni na koji način ne pomaže.  Ako se mene pita, ja bih se uvijek založio da se ti milijuni  potroše na izgradnju tvornice. Da, primjerice, u Županji izgrade tvornicu, ostali bi ljudi tamo i bez ovakvog modela subvencioniranja stambenih kredita. Naravno, ne mislim doslovno, da država intervenira i gradi tvornice. Radi se samo o metafori, o tome da bi otvaranjem radnih mjesta ljudi ostajali ovdje.

NET.HR: Tko je najviše profitirao na ovom modelu? Gdje se najviše prodavalo, kupovalo?

VUJOVIĆ: Najviše u Zagrebu, Rijeci, Splitu. Ljudi koji bi ovako i onako dobili kredite i kupovali stanove.

NET.HR:  A što kažete na ovo najnovije obrazloženje da su banke snižavanjem kamata anulirale ovo povećanje cijena?

VUJOVIĆ: Cijene stanova su narasle iznad svih očekivanja i to ne treba ničim prikrivati. Neke novogradnje još nemaju uporabnu dozvolu i ne može se izvaditi ZK izvadak i ne mogu konkurirati za ovaj natječaj subvencioniranja. Zbog toga se dogodilo da se stari stanovi prodaju po nevjerojatnim cijenama, koje apsolutno ne zaslužuju. Tu mora doći do korekcije. Novi stanovi će doći na tržište i stari stanovi više neće moći držati tu cijenu. A bazen kupaca se lagano prazni i nivelacija je neizbježna. Ako mene pitate: kupci su odgovorni što pristaju na takve cijene.

NET.HR: Krivite kupce? Dio ljudi je sigurno primoran kupovati stan u ovom trenutku…

VUJOVIĆ: Ne govorim o njima. Uvijek ima onih koji su iz nekih razloga prisiljeni kupovati u određenom trenutku, pa i nepovoljnom. Ali njih nema dovoljno da bi trasirali trend. Govorimo o onima koji kupuju – jer kupuju i drugi, ili jer je “in”, jer ih je uhvatila psihologija krda. Krenut ću od svog primjera. Do prije šest mjeseci sam bio podstanar, neovisno o tome kojim se poslom bavim. Jer sam smatrao da je to povoljnije nego da kupujem nekretninu.

NET.HR: Hm, kakva neobična situacija? Vlasnik agencije za nekretnine nas “nagovara” da ne kupujemo nekretnine?!

VUJOVIĆ: Da ne kupujete bilo što po bilo kakvoj cijeni. Osobito ne po bezobraznoj cijeni. A takvih je sada previše na tržištu, osobito u Zagrebu. Naravno da svakom podstanaru sugeriram da napravi računicu: je li njihova podstanarska renta u rangu rate kredita s kojim bi se mogao kupiti odgovarajući stan. Ali ostali, nemojte brzati. Prodavatelji su se pokondirili, očekuju čuda. Drže bizarno visoke cijene. Podsjetit ću ih na 2009., bilo je onih koji su držali visoke cijene, a onda se dogodio pad pa je bilo i jadikovki u smjeru: Da sam barem onda prodao. Nekima bi se to moglo dogoditi i danas. Ne možemo Zagreb uspoređivati s Bečom ili Münchenom!

Apsolutno je pretjerano uvjerenje da cijena kvadrata u Zagrebu može biti jednako visoka kao u Beču. Iz Hrvatske se ljudi iseljavaju, a u Austriju se useljavaju. Prognoze kažu da će u Hrvatskoj do 2030. biti tri milijuna ljudi. Pa o čemu mi onda pričamo? Tko to živi u uvjerenju da će cijene kvadrata u Zagrebu i dalje rasti nebu pod oblake? Recesija je krenula u Njemačkoj, a svi znamo da će se to nužno osjetiti i u Hrvatskoj. Jučer sam razgovarao s kolegom iz Dubrovnika, kupaca je manje nego u ovo vrijeme prošle godine.

NET.HR: Što se najviše traži u Zagrebu?

VUJOVIĆ: I dalje stanovi do 50 kvadrata, u tramvajskoj zoni.

NET.HR: Ima li među kupcima takvih stanova više onih koji bi željeli živjeti u takvim stanovima ili rentijera koji bi ih kupili da ih iznajmljuju?

VUJOVIĆ: Ima svega. I dalje je prisutan trend da “svaki Hrvat” želi imati stan u Zagrebu, i to po mogućnosti u centru, neovisno iz kojeg je dijela Hrvatske. Prije svega zato jer su ovdje bolnice, škole i fakulteti itd. Vrlo često i dalje imućniji roditelji iz udaljenih dijelova Hrvatske kupuju stan koji prvo žele iznajmljivati a kasnije ga namjenjuju za stanovanje za vlastitu djecu. To je na neki način statusni simbol.

NET.HR: To su, pretpostavljam, kupci koji traže stanove u centru grada?

VUJOVIĆ: U centru Zagreba su enormno porasle cijene kvadrata. Do prije dvije godine kupovalo se mnogo jer ih se željelo nuditi za iznajmljivanje turistima. To je bila prava eksplozija. Ali taj trend prolazi. Sada više kupuju ljudi koji žele živjeti u tim stanovima. No, cijene su toliko visoke da se ne prodaje baš mnogo u strogom centru. Što se tiče ovih subvencioniranih kredita, njima se više “lovi” u širem centru, u rubnim dijelovima grada. Najmanje ih je u centru, više u prstenu Maksimir, Trešnjevka, Črnomerec i sl., a najviše ih je u Dubravi, Novom Zagrebu, Španskom.

NET.HR: Je li se otkrio neki novi posebno popularan kvart?

VUJOVIĆ: Sada je posebno “in” – Središće, kvart u Novom Zagrebu, i to zbog američke škole, blizine Bundeka, Avenue Malla itd. Sada u rujnu će biti završene neke zgrade, ali već sve je prodano. Potkraj 2016., kada je počela prodaja, kvadrat je bio oko dvije tisuće eura, a sada je već dvije i pol tisuće.

NET.HR: Je li to doista vrijedi toliko?

VUJOVIĆ: Po mom mišljenju, ništa u Novom Zagrebu ne vrijedi više od 2200 eura po kvadratnom metru, ali tržište diktira cijene. Ja sam dijete Novog Zagreba, volim ga, i ovo nije nikakav snobizam. Središće je sigurno jedan od najljepših novozagrebačkih kvartova, ali dvije i pol tisuće eura za stan u Središću je definitivno puno. Drugi kvart koji je iskočio je Knežija. Isto zbog internacionalne škole. Porasla je i kupnja i potražnja za iznajmljivanjem.

NET.HR: Je li se trend kupnje apartmana na Jadranu ispuhao? Ili se još uvijek traže, prodaju?

VUJOVIĆ: Prošlo je to vrijeme. Sve više stanova koji su bili za iznajmljivanje sada ide u prodaju. Prošlo je to vrijeme fascinacije iznajmljivanjem svega i svačega. Na Jadranu je narasla ponuda, broj apartmana je narastao, broj turista ne raste, i to će se nužno reflektirati i na tržište nekretninama. Oni koji su se zadužili, digli kredite da bi ih otplaćivali iznajmljivanjem, ako ne uspijevaju puniti turiste prema planu, ubrzo će se naći u problemima, pokušat će prodavati apartmane, a to znači i da cijene više neće moći biti tako visoke.

NET.HR: Ako netko ima slobodnih sto tisuća eura u ovom trenutku, što biste mu vi savjetovali, kako da ih uloži? Mali stan u Zagrebu, imanje u Slavoniji ili – apartman na moru?

VUJOVIĆ: Još uvijek je odgovor: manji stan u Zagrebu u tramvajskoj zoni. Sigurno ćete ga moći iznajmljivati i sigurno ćete imati siguran prihod. A moći ćete ga i prodati. Za istu, ili čak i za malo veću cijenu.

NET.HR: I sami ste spomenuli da ste dugo bili podstanar. Ima li kod nas pozitivnih pomaka u uređenju tržišta najma?

VUJOVIĆ: Nije uređeno tržište. A to je područje gdje se može uključiti država. U inozemstvu se grade cijele zgrade za najam, a kod nas se na podstanarstvo još uvijek gleda kao na drugorazredno stambeno rješenje. U Zagrebu u ovom trenutku imamo jednu jedinu zgradu izgrađenu za najam. Naravno, kod nas je to i pitanje mentaliteta. Kod nas ljudi još uvijek štede u nekretninama, kupnja vlastite nekretnine se gleda kao ulaganje u budućnost, kao osiguranje za stare dane. Kod nas je problem i u visokom PDV-u.

Kada se izgrade stambene zgrade, 25 posto ide za PDV. Ako ne prodate stanove, nego ih dajete u najam, vi morate odmah platiti tih 25 posto. U Sloveniji je PDV devet posto za stanove do 120 kvadrata. Preko 120 kvadrata je luksuz, ali sve ovo manje je mnogo lakše dohvatljivo. To je prava mjera i šteta što netko od naših političara ne pogleda što se već radi u prvom susjedstvu.

NET.HR: Što vi kažete na činjenicu da se opet diskutira o prodaji državne imovine? Da još uvijek postoje državni stanovi i nekretnine koji niti 29 godina nakon napuštanja socijalizma nisu privatizirani, da smo formirali specijalizirano ministarstvo za to područje…

VUJOVIĆ: Postoje veliki investicijski sajmovi u Europi, jedan doista impresivan održava se svake godine u Cannesu, u Francuskoj. S jedne strane su investitori iz cijelog svijeta, a s druge strane: države, gradovi itd. Primjerice, London na impresivno napravljenoj maketi grada precizno označi pozicije gdje su moguće investicije.  Kao predstavnici Udruženja agencija za nekretnine pri HGK išli smo na taj sajam i predlagali smo i Gradu Zagrebu i državni da napravimo dobar izložbeni prostor, da i mi napravimo makete i jasno pokažemo gdje što nudimo i privlačimo investitore. Ali nije bilo sluha. Slovenija je prije dvije godine imala izvanredan štand i sigurno je ubrala i ozbiljne rezultate. Ali ne i Hrvatska. Ne može to prezentirati udruženje agencija, to se mora napraviti na puno višem nivou.

NET.HR: Gdje vi vidite prostor mogućeg širenja stambenog prostora u Zagrebu? Na sjever više ne može…

VUJOVIĆ: Ako naprave tramvajsku prugu prema aerodromu, to bi mogao biti novi prostor za stambenu izgradnju.

NET.HR: Što je s naseljima poput Sopnice-Jelkovac? Ima li nade da ozbiljnije zažive?

VUJOVIĆ: Konkretno, u tom naselju ističe moratorij na prodaju, dolazi do smjene stanara. Čini mi se da se tamo stvara sve bolja atmosfera. S obzirom na svu logistiku, mislim da nema razloga da to naselje postane geto.

NET.HR: Što ste najskuplje prodali u posljednje vrijeme u Zagrebu?

VUJOVIĆ: Recimo, imali smo u centru grada, u Kačićevoj ulici, novogradnju. Kvadrat je bio tri i pol tisuće eura. Dvadeset stanova. I svih dvadeset je prodano u rekordnom roku. Ali to je pravi centar grada, tik do Britanskog trga, sve nadohvat ruke, a vrhunska kvaliteta novogradnje, garaže, lift…To je doista planulo, mada su bile relativno visoke cijene.

NET.HR: Tko su bili kupci? Tko si to danas može priuštiti u Hrvatskoj?

VUJOVIĆ: Bilo je nešto Zagrepčana, ali bilo je kupaca i iz inozemstva. Neki su kupili za stanovanje, a drugi kao investiciju. Različit profil ljudi.

NET.HR: A prije nekoliko godina su kružile glasine da Ban centar (stambeno-poslovni objekt na Europskom trgu) ne uspijeva prodati stanove zbog visoke cijene?

VUJOVIĆ: Oni koji su kupili u Ban centru prije dvije-tri godine po četiri tisuće eura kvadrat zapravo su dobro uložili. Mislim da bi oni danas mogli dobiti sedam, a možda i osam tisuća eura po kvadratu…

NET.HR: Šalite se? Osam tisuća eura po četvornom metru? Navečer uglavnom nisu rasvijetljeni prozori. Živi li uopće itko u tim stanovima?

VUJOVIĆ: To su kupili ljudi s jako puno novca, od kojih mnogi ne žive u Zagrebu. Oni su to kupili da “im se nađe” kad dođu u grad. No, nemojte imati predrasude. To nije klasična nekretnina. To je za odlikaše. Za one koji si mogu priuštiti unikatni pogled na Katedralu. To su relacije u kojima je teško razmišljati običnim smrtnicima.

izvor: net.hr

Nema komentara

Mladi u Hrvatskoj: Kako do prve nekretnine?!

U samo godinu dana cijene stanova u Hrvatskoj porasle su za vrtoglavih 7,4 posto.

Ministarstvo graditeljstva i Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) najavili su novi, treći u nizu natječaj za subvencionirane stambene kredite za mlađe od 45 godina. No, iako ministar Štromar tu mjeru reklamira kao povoljniji način za osiguravanje krova nad glavom, agenti za nekretnine tvrde da su subvencionirani krediti bili okidač za porast cijena stanova.

Od 56 milijardi metara četvornih Republike Hrvatske otprilike 2,2 milijuna metara četvornih prekriveno je stambenim zgradama. Cijene tih komadića lijepe naše vrednuju se tisućama eura. Prema podacima državnog zavoda za statistiku u samo godinu dana cijene stanova u Hrvatskoj porasle su za 7,4 posto. Novi stanovi skuplji su za 10 posto, a najveći porast cijena bilježi se na obali i u glavnom gradu.

“Cijene nekretnina rastu identično kao što raste broj noćenja po pojedinim destinacijama”, kaže ministar graditeljstva Predrag Štromar.

Zato Štromar već treću godinu mladima nudi subvencionirane kredite kao način da si povoljnije osiguraju krov nad glavom. No, upravo dio mladih kritizira tu mjeru.

“Smatramo neodgovornim da se kao stambena mjera nudi isključivo kreditno zaduživanje mladih. Smatram da bi se u Vladi trebali zapitati jesu li većina mladih u dobi od 18 do 30 godina uopće kreditno sposobni i imaju li sigurnost dugotrajnog zaposlenja.”

Od uvođenja ove mjere kritiziraju je i posrednici pri trgovanju nekretninama. Smatraju da su upravo subvencionirani krediti utjecali na rast cijena.

“Okidač od prošle godine su subvencije od strane države koje su utjecale na to da je u kratkom vremenu bilo potrebno reagirati, kupiti stan da se iskoriste poticaji i to je bilo ono što je dovelo do naglog rasta cijena”, ističe Borislav Vujović, direktor agencije za promet nekretninama.

Ministar se tada branio dobrim gospodarskim rezultatima Vlade.

“Plaće su porasle za 5,7 posto. Povećala se potražnja i potražnjom, normalno je da se povećavaju cijene nekretnina”, govori Štromar.

A struka kaže – u pravu su i jedni i drugi, ali razloga ima još.

“Jedan uzrok je iznimno velika potražnja za stanovima za kratkoročni najam. Drugi razlog je za hrvatske prilike iznimno povoljno financiranje koje možete dobiti za kupnju, odnosno za stambeni kredit. Treći potencijalni razlog je opet povoljni gospodarski ciklus hrvatskog rasta”, smatra Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb.

Vizek je jedna od autorica studije Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske od 2012. do 2017. u kojoj je evidentiran umjeren rast cijena stanova. Brojke kažu da se 2012. za metar četvorni plaćalo se prosječno 1063 eura. Do 2016. cijena je porasla za gotovo 400 eura. Taj trend je nastavljen 2017. i 18., a trenutna prosječna ostvarena cijena prodaje stanova na razini države je 1620 eura po metru četvornom.

No, pregled oglasnika sugerira da su u odabranim regijama cijene višestruko veće. U Zagrebu prosječna cijena kvadrata kreće se oko 2000 eura, a na atraktivnim lokacijama traži se i do 6000 eura. No, to je još i povoljno prema splitskom rekorderu. Za 160 metara četvornih luksuznog stana s ovim pogledom traži se 1 200 000 eura, ili astronomskih 7,5 tisuća eura po kvadratu. Prosjek je ipak nešto umjereniji.

“U prosječnim kvartovima, još dok je u gradnji od 2 400 do 2 600. A čim se zgrada izgradi cijena odmah ide više. Ona je od 2 800 pa čak do 3000 eura”, naglašava Jasminka Biliškov, dopredsjednica Udruženja poslovanja nekretninama HGK.

U Dubrovniku je prema nekim analizama prosječna cijena još i veća.

“Po Crozilli, po njihovim statistikama se kreću negdje oko 3700, 3800 eura po kvadratu”, navodi Frano Bezić, direktor agencije za promet nekretninama.

No, analitičari upozoravaju da treba biti oprezan pri čitanju tih brojki jer tražena cijena u oglasniku i ostvarena cijena pri kupoprodaji često nisu iste.

“Kada je ciklus na tržištu nekretnina, kao što je sada, u rastu, onda zapravo razlike između traženih cijena i ostvarenih cijena znaju bit značajne što znači da na osnovi traženih cijena mi ne možemo zapravo zaključiti ništa”, naglašava Vizek.

Oni koji si ne mogu priuštiti kupnju stana, prisiljeni su živjeti u najmu. A cijene dugoročnog najma, pod pritiskom dnevnog, turističkog najma također lete u nebo.

“Pa ono što vam je prije bilo 200, sad vam je 300 eura. Što je bilo 300, sad je 500. Preko ljeta iznajmljuju turistima, a onda zimi iznajmljuju studentima, ali općenito cijene najma su otišle gore i to za nekih tridesetak posto”, rekla je Biliškov.

A to najviše pogađa studente koji nerijetko pred sezonu ostaju na ulici. Zaštitu traže od države, ali tržište diktira uvjete.

“Smatramo da bi Vlada trebala regulirati cijene najma stanova, posebice dugoročnog”, kaže Kruno Topolski iz Mreže mladih Hrvatske.

U posljednje dvije godine u Hrvatskoj je izgrađeno 100 000 novih smještajnih jedinica, a tendenciju rasta sugerira i podatak zavoda za statistku da je u prvih pet mjeseci ove godine izdano više od 7000 novih građevinskih dozvola za stambenu gradnju. Hoće li prast ponude regulirati cijene, pokazat će statistika. No, budući vlasnici stanova svakako trebaju dobro poranalizirati ponude prije nego se odluče na kupnju.

 

izvor: rtl.hr

Nema komentara

Cijene nekretnina divljaju: Stručnjaci objasnili zašto

Cijene nekretnina ponovno divljaju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku stanovi su u godinu dana poskupjeli oko 7,5 posto, u novogradnji za više od 10 posto. Stručnjaci poručuju kako postoji nerazmjer između traženih i realiziranih cijena. Tvrde da se zbog previsokih cijena proda  svaka šesta nekretnina.

Svoju prvu nekretninu, trosobni stan u zgradi staroj 40 godina, Tin Palanović je pronašao u zagrebačkom naselju Travno. Cijena 1950 eura po četvornom metru.

– Potražnja sama je trajala 2 do 2,5 godine i trenutno mogu reći da sam zadovoljan kupac. Napokon smo pronašli stan djevojka i ja – kaže Tin.

Iako je starogradnja povoljnija, nove nekretnine podignule su prosječnu cijenu četvornog metra na više od 2000 eura. Potražnja je, unatoč visokoj cijeni, veća od ponude. Borislav Vujović iz agencije za nekretnine u Zagrebu kaže kako se u zadnje vrijeme primjećuje da se određeni dio stanova koji su bili apartmani za kratkoročno iznajmljivanje vraća na tržište, bilo kroz dugoročni najam ili čak kroz prodaju.

 

Već dulje cijene nekretnina na obali ruše rekorde. Primjerice, u Splitu su najskuplji južni dijelovi grada s pogledom na more, poput Meja gdje četvorni metar stoji i do 4500 eura. Slijede Bačvice, Žnjan. I tu se prosječna cijena kreće od 2800 do 3000 eura za metar četvorni, kaže Srđan Javorčić iz agencije za nekretnine u Splitu.

S druge strane – Slavonija na rasprodaji! Zbog manje platne moći i iseljavanja stanovništva, u Osijeku se za 60 tisuća eura može kupiti kuća.

– Može se dogoditi za 2, 3 godine da ono što su sada kupili počnu prodavati. To neće imati tko kupiti pa će cijene pasti – predviđa Marijan Matijević iz agencije za nekretnine u Osijeku.

Vlasnici svoje nekretnine često precjenjuju. Tako dolazi do nerazmjera traženih i realiziranih cijena.

– Subjektivan stav prodavatelja prema nekretnini može dovesti kupce u zabludu i može raditi na tome da se to povećava, da zapravo napuhujemo taj balon. Onda  vlasnici nekretnina, misleći da mogu dobiti te nerealne cijene, sami povisuju te cijene – kažeDubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama.

Stručnjaci ističu da će cijene rasti još godinu dana, ali ni približno po trenutačnim stopama. Usporavanje rasta očekuje se do kraja ove godine.

izvor: vijesti.hrt.hr

Nema komentara

Kriju li kvadrati novu krizu? Opet je postalo ‘normalno’ da se cijena kvadrata stana u Zagrebu prodaje iznad 2000 eura

Zagrijavanje tržišta posebno je očito gledaju li se promjene na godišnjoj razini. Na razini Hrvatske rast je iznosio 7,4%, s tim da najviše godišnje stope bilježi Zagreb – čak 11,4 posto.

Nakon što se s krizom prije čitavog desetljeća nekretninski balon rasprsnuo, cijene potonule i potegle ka dnu građevinski sektor, trebalo je punih šest godina da bi se trend okrenuo. Blagi rast odnedavno je ubrzao, sve je češća bojazan da cijene izmiču kontroli i da se na tržištu ponovno stvara balon.

Gotovo preko noći opet je postalo “normalno” da se cijena kvadrata stana u Zagrebu prodaje iznad 2000 eura, a na pojedinim ekskluzivnim lokacijama, poput Bundeka gdje se smjestila Američka škola, bude i iznad 3000 eura. Iskustva agenata za nekretnine, koji najbolje “opipavaju bilo” interakcije ponude i potražnje, govore da se stanovi veličine do 40 kvadrata nerijetko prodaju u roku nekoliko sati, oni do 55 kvadrata u roku nekoliko tjedana, a sve iznad toga čeka dogovor kupca i prodavatelja značajno dulje.

Indeks cijena
Indeks cijena stambenih objekata na razini Hrvatske porastao je u prva tri mjeseca ove godine 3,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, a na godišnjoj razini 7,4 posto, najnovije su brojke državnih statističara. Rast u ovoj godini dogodio se isključivo u Zagrebu i na obali, dok je u ostatku zemlje zabilježen pad cijena (-1,4%). Do kraja ožujka zagrebačke cijene kvadrata porasle su 4,3 posto, a jadranske 4,6 posto na kvartalnoj razini – najbrže od početka velike krize, primjećuju analitičari Raiffeisen banke.

“Više tromjesečne stope rasta u Gradu Zagrebu zabilježene su krajem 2006., a na Jadranu tijekom drugog tromjesečja 2007.”, kažu. Da je oporavak iznimno selektivan ilustrira to što ovisi o lokaciji i kvaliteti objekta. Nove građevine zabilježile su razmjerno snažnih 7,4 posto rasta, najviše otkad je dostupna statistika. I postojećim objektima već treći uzastopni kvartal rastu cijene, no ipak umjerenijih 3 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca.

 

Vujović

U smislu asocijacije da će balon pući i sa sobom povući druge, smatram da to nije realno. Kada je riječ o cijenama nekretnina mislim da smo blizu ili već dosegli plafon.

 

Zagrijavanje tržišta posebno je očito gledaju li se promjene na godišnjoj razini.  Na razini cijele Hrvatske rast je iznosio 7,4 posto, s tim da najviše godišnje stope rasta bilježi Zagreb s dvoznamenkastim plusem, čak 11,4 posto. Dakle, ako je kvadrat prošlog proljeća stajao 2000 eura, prije tri mjeseca njegova je cijena u prosjeku bila 228 eura viša, a prosječni stan od 50 kvadrata skuplji 11.400 eura, gotovo 85.000 kuna. Cijene na Jadranu porasle su usporedo s porastom na razini cijele Hrvatske, dok su u ostalim dijelovima Hrvatske u 365 dana rast dosegao jedva jedan posto.

“Rast cijena stambenih objekata posljedica je povratka optimizma među potrošačima i povećane potražnje unatoč činjenici da je 90 posto hrvatskih kućanstava živi u objektima koji su njihovo vlasništvo”, smatraju u RBA. Osim optimizma i “povijesne sklonosti” nekretninama, u toj banci skok potražnje vide u razmjerno visokoj sklonosti kućanstava k iznajmljivanju s ciljem povećanja raspoloživog dohotka. Sklonosti rentnoj ekonomiji, da pristojno nazovemo stvari pravim imenom, pogoduje povijesno jeftin novac što s jedne strane motivira na nova zaduženja, a s druge na čuvanje novca u bankama čije kamatne stope na štednju u ovom trenutku nisu dovoljne ni da pokriju ono što nagrize inflacija. Stoga je očekivano da se dio novca slije u kupnju stambenih nekretnina.

Troškovi i plaće
Boro Vujović, vlasnik Opereta nekretnina i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK smatra da je teško jednoznačno reći stvara li se na tržištu balon ili ne.  “U smislu asocijacije da će balon pući i sa sobom povući druge, mislim da to nije realno. Kad gledamo neke cijene su na razinama iz 2007. i 2008., ali su danas visine plaća i troškovi gradnje drugačiji pa ove cijene nisu ni približno na onim razinama”, kaže. Oko 60 posto njihovih kupaca plaća ‘kešom’, seleći novac iz štednje u bankama. Dok se prije desetak godinama kupovalo na dug u punom iznosu, danas se kupci zadužuju u prosjeku 50 do 60 posto potrebnog iznosa, a ostatak podmiruju iz vlastita sredstava.

Vujović ističe da je izvjesno kako trend ne može trajati unedogled. “Mislim da smo blizu ili već dostigli plafon. Sad se u Zagrebu realizirana cijena kreće oko 1800 do 2000 eura po kvadratu, no to je kod nas u agenciji jer nemamo puno novogradnji. Cijene su posljedica činjenice da se dugo nije gradilo, tržište je bilo gladno novih stanova, a država je pokrenula program subvencioniranja. U međuvremenu se dosta toga izgradilo, a uz to se bazen kupaca, od kojih glavninu čine domaći, lagano prazni”, kaže Vujović.

Na pitanje stvara li se na tržištu nekretnina balon, savjetnik na Ekonomskom institutu Željko Lovrinčević nema dvojbi.  “Da, i to je vrlo opasno. Dok cijene nekretnina rastu zahvaljujući špekulativnoj potražnji, efekti se prelijevaju se na ostatak ekonomije stvarajući nove neravnoteže. Raste cijena najma što otvara  problem mobilnosti radne snage. Zaposlenici čije plaće ne prate rast najamnina, a riječ je o cijelim pojedinim zvanjima, dolaze u situacije da ne mogu plaćati stanove u Zagrebu i većim gradovima. Tu je problem i smještaja studenata u pojedinim gradovima, kao i smještaja starijih osoba u okolnostima nedostatka domova – ukratko; svih građana bez vlastite nekretnine”, kaže Lovrinčević.

Štednja se prelijeva isključivo u nekretnine jer se, za razliku od drugih zemalja, u Hrvatskoj nisu razvile alternative ulaganja ostale klase imovine, poput tržišta kapitala, zlata, poljoprivrednog zemljišta, investicijskih fondova. S tom razlikom da se u odnosu na prethodni balon danas većinom ne kupuje zbog potreba obitelji već je to čista investicijska,  špekulativna priča. Lovrinčević smatra da je država u potpunosti podbacila godinama ne uspjevši ponuditi ijednu kvalitetnu kompaniju za uvrštenje na burzi, a koja bi mogla privući dio slobodne štednje. Uz tržište kapitala, po njemu je nužno razviti ostale klase imovine da jer bi to povećalo diverzifikaciju. To znači suspendirati porez na kapitalnu dobit te porez na kamatu štediša što bi donekle moglo relaksirati transakcijski trošak u ta ulaganja.

“Država mora adresirati pitanje tog balona. Misao vodilja u poreznoj reformi trebalo bi biti kako obeshrabriti priljev kapitala na tržište nekretnina i istodobno ohrabriti priljev na sva ostala tržišta i klase imovine. U poreznom smislu tu je nezaobilazan porez na nekretnine pri čemu nije samo stvar otvaranja prostora da se rastereti rad već alat kako se ne bi stvarao nekretninski balon i poticale špekulacije. Izlišno je smanjivanje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto jer nema strukturne snage ispraviti neravnoteže, to mogu učiniti samo drugi porezi”, zaključuje Lovrinčević.

Niže cijene
“Treba istaknuti da su cijene još u prosjeku 5,3 posto niže u usporedbi s prosječnom razinom iz 2008. Promatrano po lokaciji, jedino je Jadran dosegnuo prosječnu cijenu iz 2018. budući da su cijene u toj regiji više 0,3%. Cijene stanova u Zagrebu niže su za 5,3% dok je u ostatku Hrvatske prosječna cijena stambenih objekata niža za visokih 14,3% u odnosu na prosječne cijene stambenih objekata 2008.”, podcrtavaju u RBA.  Trenutne prognoze iscrtavaju sliku u kojoj se makroekonomske okolnosti pa ni uvjeti na tržištu nekretnina neće bitnije mijenjati, a u kombinaciji s višim troškovima gradnje realno je očekivati nastavak pritiska na rast cijena, čak iznad onog koji se dogodio prošle godine. “Tijekom 2020. očekujemo nastavak rasta, ali uz umjereniju stopu od oko 5 posto”, kažu u RBA, uz ogradu da će to, jasno, ovisiti o lokaciji i kvaliteti objekta.

Državne subvencije

‘Potresli su plitko tržište’
Premda se vladajući hvale s programom državnog subvencioniranja cijena nekretnina, čija najnovija runda kreće u rujnu, kao socijalnom mjerom ona je, smatraju stručnjaci, samo izazvala potrese na plitkom tržištu. “Mi smo kao Udruženje od prvog bili protiv, i dalje držimo da je to glavni okidač za rast cijena jer je program ograničen na kratki period u kojem podigne cijene i jednom kad one dosegnu višu razinu na njoj ostaju zacementirane”, kaže vlasnik Operete.

izvor: poslovni.hr