Nema komentara

Imate manje od 45 godina i kupujete prvu nekretninu? Stižu dobre vijesti za vas

Javna rasprava o mogućem oslobođenju od poreza pokazat će može li se time spriječiti iseljavanje mladih.

Iz niza mjera Nacionalne demografske strategije revitalizacije RH, prema prijedlozima skupine stručnjaka koju je oformilo Ministarstvo za demografiju, ističu se one koje zadiru u tržišne odnose, a državu praktički koštaju nula kuna. Tako bi se u korist ciljane skupine mlade populacije, kroz uvođenje ograničenja za poslodavce, interveniralo u tržište rada, a novim poreznim poticajima utjecalo i na tržište nekretnina. U prvom slučaju posrijedi je otvaranje gorućeg pitanja koje mlade već duže tangira jer čine najveću skupinu obuhvaćenu radom na određeno.

Rješenja se pokušavaju pronaći i kroz mogućnost uvođenja ograničenja poslodavcima, pa se po prvi put spominje i uvođenje ‘kvote’ od 5 posto za potpisane ugovore o radu na određeno vrijeme po poslodavcu. Međutim, u prvim se ocjenama može čuti da će pravnici trebati testirati ovaj prijedlog s ustavnopravnog aspekta. Druga moguća mjera intervencije tiče se povratka ukinutog oslobođenja poreza na promet nekretnina na kupnju prve nekretnine za mlade, odnosno kupce ispod 45 godina.

Što će polučiti?
Slično rješenje je postojalo do 2016., a sam porez je smanjen i iznosi 3%. Kod nastalih novih činjenica kakve su oporavak tržišta koje jako dobro radi te se ostvaruje i znatan rast prosječne cijene nekretnina (10%), izgleda da  unatoč poreznom smanjenju fiskus nije na gubitku. Utoliko je i novi prijedlog lako moguće tek manje opterećenje za proračun, a više je stvar što će polučiti.

Povratak oslobođenja poreza kupcima prve nekretnine poticajna je mjera za tržište nekretnina jer je svako smanjenje poreza dobrodošlo, no javna rasprava koja će uslijediti pokazat će koliko to može “držati vodu” u cilju sprječavanja iseljavanja mladih. Prema općim ocjenama s tržišta, najviše se iseljavaju oni koji nemaju posao, potplaćeni su ili rade na određeno vrijeme te stoga nisu kreditno sposobni za kupnju nekretnine.  Boro Vujović, vlasnik Operete, potvrđuje da djelovanje na ove faktore može više utjecati na sprječavanje iseljavanja, jer bi to imalo veći učinak nego samo porezno rasterećenje pri kupnji prve nekretnine.

Brojni kontraprijedlozi
Tako se mogu čuti i razni kontraprijedlozi, među kojima i onaj da bi se u slučaju mladih koji rade na određeno, država trebala aktivnije postaviti, tj. u funkciji jamca prema bankama, kako bi se pronašla efikasna rješenja za premošćivanje eventualne krize.  Novijeg datuma su zanimljivi prijedlozi kako bismo trebali slijediti primjere Mađarske i Slovenija koje su snizile PDV na dio novogradnji.

U Sloveniji on iznosi 9,5% za stanove do 120 m2 i kuće do 250 m2, a sve preko toga smatra se luksuzom te se i plaća puni iznos PDV-a. Čini se da i 30% današnjih transakcija u RH čine novi stanovi, što znači da kroz 25% PDV-a upravo država, koja nema nikakav rizik, najviše zarađuje na novogradnjama. Stoga su iz pojedenih poslovnih udruženja građevinara već isticani prijedlozi da se poput Slovenije u dijelu novogradnji stvari na sličan način i kod nas urede.

izvor: poslovni.hr

Nema komentara

Cijene stanova na vrhuncu: ‘Ljudi koji prodaju trebali bi biti objektivniji u procjeni vrijednosti svojih nekretnina.’

Prema najnovijem istraživanju portala Njuškalo, provedenom na uzorku od čak 156.000 nekretnina, cijene stanova i kuća u proteklih godinu dana porasle su više od osam i pol posto. Prosječne tražene cijene stanova rasle su gotovo deset posto, a kuća šest i pol posto. Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u travnju je probila razinu od 2000 eura po kvadratu, no rastu cijena stambenih nekretnina ipak se bliži kraj, kaže nam stručnjak.

 

Rast cijena stanova u Hrvatskoj traje 40 mjeseci zaredom, točnije od početka 2016. Cijene stanova u Zagrebu samo unazad godinu dana porasle su 11 posto: u travnju je u glavnom gradu prosječna tražena cijena kvadrata stana iznosila 2025 eura, čak 200 eura više nego u istom mjesecu lani.

Istovremeno Split bilježi čak 40 posto više tražene cijene od Zagreba. U travnju je tamo prosječna cijena stana po kvadratu iznosila 2859 eura. I ostatak najvećih hrvatskih gradova bilježi rast. Tako su tražene cijena stanova u Osijeku u godinu dana skočile za četiri posto te u ovom trenutku iznose 979 eura po kvadratu, dok Rijeka bilježi godišnji skok od pet posto. Ondje je prosječna tražena cijena kvadrata stana u prošlom mjesecu iznosila 1554 eura.

Rast traženih cijena stanova u Zagrebu prati i rast mjesečnih cijena najmova.Tako je, primjerice za stan veličine 50 kvadrata u posljednjih 12 mjeseci zabilježen skok od šest i pol posto. Tako je u travnju prosječna tražena cijena mjesečnog najma stana te veličine u glavnom gradu iznosila 473 eura, dok je u istom mjesecu lani ona iznosila 444 eura.

Od 2015. na ovamo najam stana od 50 kvadrata u Zagrebu je porastao 38 posto.

Direktor i osnivač nekretnine agencije OperetaBoro Vujović, kaže nam kako je od prosječne cijene važniji podatak o prosječnoj realiziranoj cijeni koja iznosi oko 1800 eura po kvadratu. ‘Tražena cijena je jedno, realizirana drugo. Cijene su visoke i zbog značajnog broja novogradnji na tržištu koje utječu na visoku traženu cijenu, ali realna cijena je ipak niža od one koja se traži, a vidljivo je i da se bazen potencijalnih kupaca pomalo prazni’, kaže nam Vujović.

Prema njemu, na tržištu, pogotovo zagrebačkom, ima jako puno novogradnji koji će dovesti do stabilizacije cijene, zbog čega se ne očekuje daljnji rast.‘Mogući su kratki poremećaji zbog državnih subvencija, ali investitori su već smanjili svoja očekivanja jer se ne prodaje više tako lako i brzo kao što se prodavalo prije godinu dana. Moguća je mala korekcija naviše upravo zbog novogradnji‘, rekao nam je Vujović.

Naš sugovornik zaključuje mišlju kako se mnogi prodavatelji ponašaju kao ‘pijani milijarderi‘, slično kao što su se ponašali i 2008., kada su bili nerealni po pitanju vrijednosti svojih nekretnina koje su prodavali: ‘Ljudi koji prodaju trebali bi biti objektivniji u procjeni vrijednosti svojih nekretnina.’

Izvor: tportal.hr

 

 

 

Nema komentara

Podaci pokazuju razliku cijena nekretnina u usporedbi sa 2007. godinom

Prema posljednjim podacima HNB-a o kretanju indeksa cijena stambenih nekretnina za posljednje prošlogodišnje tromjesečje zaokružena je statistika za cijelu prošlu godinu čime je potvrđen njihov rast treću godinu za redom, ističe se u analizi RBA Istraživanja. Tako je indeks cijena stambenih nekretnina u posljednjem tromjesečju prošle godine zabilježio rast u odnosu na tromjesečje ranije od 1,1 posto dok je na godišnjoj razini rast iznosio 4,7 posto. Rast cijena podržan je višim cijenama novih i postojećih stambenih objekata.

Snažnije stope rasta u četvrtom tromjesečju prošle godine pridonijele su ukupnom rastu cijena stambenih nekretnina na godišnjoj razini. Naime, stoji u analizi, u prošloj godini su cijene stambenih nekretnina nakon skromnijeg rasta u 2016. i 2017. (0,9 posto, odnosno 3,8 posto) zabilježile prosječni godišnji rast od 6,1 posto.

Navedena godišnja stopa rasta najviša je od 2007. kada je godišnja stopa rasta iznosila 13,9 posto. Pri tome je godišnji rast podržan višim cijenama novih i postojećih objekata (3,6 posto odnosno 6,6 posto). Rast cijena, promatrano u prosjeku, zabilježen je i u Gradu Zagrebu (10,8 posto), Jadranu (5,4 posto), te na ostalim područjima (0,6 posto). Stopa rasta cijena u Zagrebu najviša je od 2007. Ubrzavanjem stopa rasta u prošloj godini u Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u prosjeku rasle po višim stopama u odnosu na prosjek EU (4,4 posto godišnje). Isto tako, navode analitiari RBA, promotrimo li zemlje u okruženju jedino je u Italiji zabilježen nastavak pada cijena stambenih nekretnina sedmu godinu za redom (-0,6 posto), dok sve ostale zemlje i dalje bilježe snažniji rast u odnosu na Hrvatsku.

Tako je primjerice u Češkoj zabilježen rast od 8,6 posto, Mađarskoj 9,7 posto, Sloveniji 15,1 posto, te Slovačkoj 7,4 posto. S obzirom da je u Češkoj i Mađarskoj opravak cijena stambenih nekretnina započeo ranije (godišnje stope rasta prisutne su od 2014.). te da je u prošloj godini zabilježen njihov zamjetan rast, u odnosu na 2008. one su na višim razinama. U Slovačkoj je rast započeo već 2013. ali uzmemo li u obzir razmjerno snažan pad u 2009. (-12,7 posto godišnje), te blaže godišnje stope rasta proteklih godina tek je u 2018. premašena razina iz 2008. ( plus 5 posto). Unatoč godišnjim stopama rasta u posljednje četiri godine koje su se sa svakom novom godinom intenzivirale cijene stambenih nekretnina u Sloveniji su na oko 0,7 posto nižim razinama u odnosu na 2008.

Kod analize kretanja cijena stambenih nekretnina važno je napomenuti da tržište nekretnina ostaje visoko segmentirano. Unatoč kumulativnim pokazateljima cijene na tržištu i dalje su visokodiferencirane (na pojedinim mikrolokacijama postoje značajne razlike). Naime, tvrdi se u analiti, nekretnine privlačne lokacije, te visoke  kvalitete gradnje uobičajeno  nisu pod značajnijim utjecajem promjena na tržištu (u vrijeme kada su cijene nekretnina u prosjeku bilježile takve  nekretnine nisu bilježile bitnije pomake cijena na niže razine, uglavnom su i bilježile stagnaciju ili blaži rast cijena).

“Unatoč rastu cijena stambenih nekretnina i u 2018. godini one su i dalje na oko 10  posto nižim razinama u odnosu na 2008. Međutim, rast cijena treću godinu za redom može biti dobar indikator koji upućuje na početke oporavka u ovom sektoru (uz pozitivne stope rasta bilježe i fizički pokazatelji u građevinskom sektoru, broj izdanih odobrenja za građenje te indeks obujma građevinskih radova). S obzirom na očekivani nastavak rasta gospodarstva uz pozitivne pomake na tržištu rada i u ovoj godini možemo očekivati nastavak rasta cijena. Pri tome bi zamjetniji rast cijena odnosno potražnje za nekretninama mogao biti ograničen prisutnom averzijom prema riziku koji nosi dugoročno zaduživanje (nesigurnost oko vraćanja preuzetih obveza)”, naglašavaju analitičari RBA.

U odnosu na tromjesečje ranije cijene novih stambenih objekata nastavile su s rastom drugo tromjesečje za redom (0,7 posto), kao i postojeći stambeni objekti koji su zabilježili rast od 1,2 posto. Promatrano na godišnjoj razini, u odnosu na isto tromjesečje 2017., i novi i postojeći stambeni objekti nastavili su s pozitivnim godišnjim stopama rasta (2,8 posto, odnosno pet posto pri čemu su postojeći stambeni objekti nastavili pozitivan niz posljednjih trinaest tromjesečja, a novi sedam. Zamjetan rast na godišnjoj razini zabilježen je u Gradu Zagrebu (8,5 posto), te Jadranu (4,4 posto), dok je u ostalim dijelovima Hrvatske zabilježen pad (-0,3 posto).

izvor: novac.jutarnji.hr

Nema komentara

Subvencioniranje kupnje prvog stana dovelo je do nereda na tržištu

Mnogima je imati svoj stan – neostvareni san. S obzirom na trend rasta cijena četvornih metara – još je teže dostižan. Zašto cijene rastu, stvara li se “nekretninski balon” te kakav zapravo utjecaj ima državno subvencioniranje stambenih kredita na tržište nekretnina.

U Temi dana govorili su dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Boro Vujović i predsjednik Udruge developera pri HUP-u Denis Ćupić.

Vujović je naglasio kako cijene stanova ovise o ponudi i potražnji, a ono što je razvidno od 2017. godine cijene stanova su u porastu.

Ćupić je istaknuo kako kvalitetnih stanova na tržištu praktički nema, zato što se oni prodaju već u gradnji.

– Hrvatski građani su naučeni živjeti u vlasništvu, oni ne žele živjeti u najamnim stanovima. Jedan od razloga je i taj što su ljudi mogli po vrlo povoljnim uvjetima otkupiti društvene stanove, rekao je.

Vujović smatra kako su cijene stanova u Hrvatskoj u europskom prosijeku i kako je situacije puno drukčija od one koja je bila prije krize.

– Ljudi su se zaduživali, bio je u igri švicarac koji je tu odigrao veliku ulogu i bila je nezaposlenost. Danas su kupci oprezniji, nema nezaposlenosti ni švicaraca, rekao je i dodao kako se jako puno gradi i to je način da tržište korigira cijene.

Ćupić je istaknuo kako je trošak kapitala u Hrvatskoj velik, PDV na stanove je visok, komunalna naknada po metru kvadratnom je 250 do 280 kuna i sve to rezultira višim bazičnim parametrima u cijeni stana.

– Slovenija ima PDV na stanove do 120 kvadrata 9 posto. Postoji inicijativa HUP-a da se takav model uvede i u Hrvatskoj, istaknuo je.

Vujović je rekao kako državno subvencioniranje kupnje prvog stana je unijelo nered na tržište zato što je ograničenog trajanja.

– Ideja je dobra, ali kada bi trajala cijele godine bila bi izuzetna. Imamo ograničena sredstva. U 8 mjesecu je velika potražnja, ali stanova nema dovoljno i cijene rastu. Druga stvar je da se daje novac ljudima koji su kreditno sposobni. Smatram da bi se taj novac mogao drugačije distribuirati, govori.

Ćupić je rekao kako poticajima djelujemo na poremećaj tržišta.

– Trebali bismo razvijati tržište najamnih stanova i kao država poticati  investiranje stanova za najam. Naša država još nije prepoznala to kao mjeru, zaključio je.

izvor: vijesti.hrt.hr

Nema komentara

Nemoguća misija: Unajmiti stan u Zagrebu! ‘Studente i radnike primam, a djecu ne…’

Dok živi u stanu, obitelj ima posjed nad njime. Stanodavci ne mogu jednostavno na silu deložirati svoje stanare, već ih moraju tužiti, a to zna trajati godinama. Ljudima se ne da riskirati takve pothvate pa zato radije odbijaju obitelji s djecom – objašnjava Boro Vujović

Jeftin, moderno opremljen, smješten u prirodi i samo deset minuta autobusom od centra grada, Kvatrića ili Maksimira. Stan od 60 kvadrata koji se u Remetama iznajmljuje za samo 350 eura od ponedjeljka je, kad je oglas na internetu objavljen, pregledan više od 2100 puta. Iz dobrog razloga, jer ovaj komforan stan u kući ima i veliku terasu, suđericu, špajzu, gleda ravno u šumu…

Djeca? Oprostite, ne može

Djeca u ovom stanu, naime, nisu dobrodošla. Ista se stvar dogodila i s dvadesetak drugih internetskih oglasa , a na pitanje zašto ne žele djecu odgovori su bili raznorazni. Stan je bolje prilagođen studentima i radnicima, škola i vrtić nisu dovoljno blizu, susjedi su uglavnom bez djece pa bi im bilo dosadno, a pojedini stanodavci djecu ne želi jer rade štetu. Stanodavci su mišljenja kako ne bi trebalo primiti obitelj s djecom u novouređen stan, jedino ako se radi o nekom skromnijem i da nije renoviran.

Da je situacija zaista takva da obitelji teško pronalaze stanove, potvrdio nam je i Boro Vujović, direktor agencije Opereta nekretnine. Ipak, dodaje, razlog zašto stanodavci odbijaju obitelji više je praktične nego emotivne naravi.

Dok živi u stanu, obitelj ima posjed nad njime. Stanodavci ne mogu jednostavno na silu deložirati svoje stanare, već ih moraju tužiti, a to zna trajati godinama. Ljudima se ne da riskirati takve pothvate pa zato radije odbijaju obitelji s djecom – objašnjava.

Obiteljima u pronalasku stana ne pomažu ni cijene najma. Prosječna najamnina stana od 60 kvadrata, koliko je potrebno obitelji s dvoje djece, na Njuškalovu je oglasniku otprilike 600 eura ili malo manje od 4500 kuna. Najveća je renta na Donjem i Gornjem gradu i Ravnicama te u Maksimiru i oko Kvatrića, gdje se traži i do 800 eura mjesečno, dok su najjeftiniji oni u Sesvetama, Dubravi i Gajnicama gdje 60 kvadrata košta oko 400 eura. Daleko je to od brojki prije pet godina, kada je prosječna cijena najma stan od 60 kvadrata bila oko 350 do 400 eura. Razlog tome je, objašnjava Vujović, nedostatak stanova za najam zbog rasta onih za dnevni najam. No bolji dani, ističe, ipak dolaze.

Došlo je do hiperinflacije stanova za dnevni najam. Uskoro će ljudi shvatiti da im se to ne isplati i ponovno će iznajmljivati dugoročno, a time će pasti i opća cijena najma nekretnina – objašnjava.

izvor: vecernji.hr