Nema komentara

Nemoguća misija: Unajmiti stan u Zagrebu! ‘Studente i radnike primam, a djecu ne…’

Dok živi u stanu, obitelj ima posjed nad njime. Stanodavci ne mogu jednostavno na silu deložirati svoje stanare, već ih moraju tužiti, a to zna trajati godinama. Ljudima se ne da riskirati takve pothvate pa zato radije odbijaju obitelji s djecom – objašnjava Boro Vujović

Jeftin, moderno opremljen, smješten u prirodi i samo deset minuta autobusom od centra grada, Kvatrića ili Maksimira. Stan od 60 kvadrata koji se u Remetama iznajmljuje za samo 350 eura od ponedjeljka je, kad je oglas na internetu objavljen, pregledan više od 2100 puta. Iz dobrog razloga, jer ovaj komforan stan u kući ima i veliku terasu, suđericu, špajzu, gleda ravno u šumu…

Djeca? Oprostite, ne može

Djeca u ovom stanu, naime, nisu dobrodošla. Ista se stvar dogodila i s dvadesetak drugih internetskih oglasa , a na pitanje zašto ne žele djecu odgovori su bili raznorazni. Stan je bolje prilagođen studentima i radnicima, škola i vrtić nisu dovoljno blizu, susjedi su uglavnom bez djece pa bi im bilo dosadno, a pojedini stanodavci djecu ne želi jer rade štetu. Stanodavci su mišljenja kako ne bi trebalo primiti obitelj s djecom u novouređen stan, jedino ako se radi o nekom skromnijem i da nije renoviran.

Da je situacija zaista takva da obitelji teško pronalaze stanove, potvrdio nam je i Boro Vujović, direktor agencije Opereta nekretnine. Ipak, dodaje, razlog zašto stanodavci odbijaju obitelji više je praktične nego emotivne naravi.

Dok živi u stanu, obitelj ima posjed nad njime. Stanodavci ne mogu jednostavno na silu deložirati svoje stanare, već ih moraju tužiti, a to zna trajati godinama. Ljudima se ne da riskirati takve pothvate pa zato radije odbijaju obitelji s djecom – objašnjava.

Obiteljima u pronalasku stana ne pomažu ni cijene najma. Prosječna najamnina stana od 60 kvadrata, koliko je potrebno obitelji s dvoje djece, na Njuškalovu je oglasniku otprilike 600 eura ili malo manje od 4500 kuna. Najveća je renta na Donjem i Gornjem gradu i Ravnicama te u Maksimiru i oko Kvatrića, gdje se traži i do 800 eura mjesečno, dok su najjeftiniji oni u Sesvetama, Dubravi i Gajnicama gdje 60 kvadrata košta oko 400 eura. Daleko je to od brojki prije pet godina, kada je prosječna cijena najma stan od 60 kvadrata bila oko 350 do 400 eura. Razlog tome je, objašnjava Vujović, nedostatak stanova za najam zbog rasta onih za dnevni najam. No bolji dani, ističe, ipak dolaze.

Došlo je do hiperinflacije stanova za dnevni najam. Uskoro će ljudi shvatiti da im se to ne isplati i ponovno će iznajmljivati dugoročno, a time će pasti i opća cijena najma nekretnina – objašnjava.

izvor: vecernji.hr

Nema komentara

Što se više isplati – najam ili kupnja stana?

Rast cijena stanova prate i sve skuplje najamnine, što je samo zaoštrilo vječnu dilemu isplati li se više kupiti stan ili biti podstanar.

Prošla godina na tržištu nekretnina će se pamtiti prije svega po rastu cijena stambenih nekretnina, pogotovo u zadnjem kvartalu. Na porast cijena stanova utjecalo je nekoliko faktora, među ostalim državne subvencije i nedostatak kvalitetnih novih nekretnina. Na skok najamnina utječe pak turizam, davanje stanova u kratkoročni najam, zbog čega je na tržištu sve manje stanova za podstanare u dugoročnom, “klasičnom” najmu.

Rast cijena stanova prate i sve skuplje najamnine, što je samo zaoštrilo vječnu dilemu isplati li se više kupiti stan ili biti podstanar.

Veliki rast i cijena stanova i najma

Prema istraživanju Njuškala u 2018. cijene stanova su rasle za gotovo osam posto. Najveća potražnja za stanovima je na obali i u Zagrebu, gdje je došlo i do najvećeg skoka cijena. Rekorder je Dubrovnik u kojem se cijene stanova lani skočile 16 posto i gdje prosječna tražena cijena iznosi 3.773 eura. U Zadru se prosječna tražena cijena kvadrata stana kreće oko 2.116 eura, u Splitu oko 2.800 eura po kvadratu, dok prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu iznosi oko 1.960 eura.

Cijene najma stanova skočile su, međutim, čak i više nego kupovne cijene. Prema podacima oglasnika za nekretnine Crozilla.com prosječna tražena cijena najma stanova površine između 20 i 100 kvadratnih metara u Zagrebu je tijekom 2018. porasla za 8,4 posto i popela se na 634 eura.

U Rijeci su njihove najamnine u prosjeku porasle za 7,7 posto i iznosile 433 eura. Porast od 3,4 posto zabilježen je lani u Splitu gdje su prosječne oglašavane cijene najma stanova do 100 kvadratnih metara iznosile oko 590 eura te u Zadru u kojem su bile 100 eura niže.

Kamate na stambene kredite pale ispod četiri posto

Ove godine se očekuje nastavak rasta cijena stanova zbog nedostatne ponude na tržištu i mogućnosti povoljnog financiranja njihove kupnje. Velik broj banaka nudi, naime, stambene kredite s efektivnom kamatnom stopom nižom od četiri posto (na eurske kredite). Najnižu kamatu ima Erste banka, 2,94 posto, ali riječ je o varijabilnoj stopi. S obzirom na to da su stambeni krediti dugoročni, postoji velik rizik rasta kamata u budućnosti, što u konačnici može značajno poskupiti kredit.

Nešto sigurniji su krediti s kombiniranim stopama, ali su onda i kamate nešto više. Trenutačno najnižu, 3,42 posto, nudi Addiko Bank, dok je najviša kamata (4,94 posto) kod HPB-a. Većina ostalih velikih banaka nudi kamate u rasponu od 3,51 do 3,87 posto. Krediti s fiksnim stopama su najskuplji, a kamate na te kredite kreću se iznad četiri posto.

Što kaže računica

Kao primjer izračuna uzeli smo stan od 50 kvadrata u Zagrebu. Ako bi se za njegovu kupnju uzeo kredit s kombiniranim kamatnim stopama po trenutno najnižoj kamati na tu vrstu kredita (3,42 posto), s rokom otplate od 30 godina, morao bi se uzeti kredit u iznosu od 98.000 eura, pod pretpostavkom prosječne cijene od 1.960 eura. Nakon otplate, ukupna cifra otplaćenog kredita bi se popela na 156.852 eura jer bi na ime kamate banci trebalo platiti 58.852 eura. Mjesečni anuitet po tom kreditu iznosi 436 eura.

Kada bi isti takav stan uzeli u najam, po aktualnim cijenama (634 eura mjesečno), godišnje bi trebali platiti 7.608 eura, što za razdoblje od 30 godina iznosi 228.240 eura. No, cijena najma nije jedini trošak. Podstanari moraju računati i na depozit, kojeg traži sve više iznajmljivača, najčešće u iznosu još jedne najamnine te na agencijsku proviziju također u iznosu mjesečne najamnine, uvećane za PDV.

Najam ili kredit?

Upravo zbog velikog pada kamata na stambene kredite, mnogi računaju da im je isplativije kupiti stan, pogotovo kada uspoređuju visinu najamnine i kreditnog anuiteta. Iz iskustva agenata za nekretnine, većina najmoprimaca unajmljuje stanove za koje su spremni izdvojiti oko 500 eura mjesečno. Iznad te granice ljudi češće počinju razmišljati o kupnji vlastite nekretnine, računajući da taj novac nije bačen u vjetar i da će vrijednost nekretnine za deset ili 20 godina biti daleko veća nego u trenutku kupnje.

S druge strane, najam stana ima niz prednosti. Jedna od najvećih je da se sprječava budući rizik prezaduženosti ukoliko pad prihoda ugrozi mogućnost otplate kredita ili zbog rasta mjesečnih anuiteta otplate kredita (zbog promjene kamatnih stopa, deviznog tečaja i sl.), prihodi postanu nedovoljni za urednu otplatu.

Odgovor na pitanje – najam ili kredit – stoga nije jednostavan niti jednoznačan. Puno toga ovisi o životnim navikama i sigurnosti zaposlenja. Valja imati na umu i da je zaduživanje kod banaka dugoročna obveza i da je vlasnik stana, sve dok se kredit ne otplati, ipak banka.

 

izvor: prviplan.hr

Nema komentara

Zagreb: Oko Doma sportova gradi se 500-tinjak novih stanova

Snažan rast cijena nekretnina lani, što je potvrdio i Državni zavod za statistiku, poklapa se s rastom stambenih kredita u portfeljima banaka koji je uzrokovan i oporavkom gospodarstva, ali i Vladinim mjerama subvencije za kupnju prvog stana.

Nekretninski analitičar Boro Vujović izjavio je u emisiji Hrvatskog radija “Poslovni tjedan” da je apartmanizacija jedan od razloga zašto su u Zagrebu narasle cijene stanova u centra grada.

– Puno stanova je pretvoreno u apartmane, kazao je i dodao da on više voli stanje krize nego trenutačnu situaciju, jer u krizi, kako kaže, opstaju samo oni koji dobro rade.

Puno faktora nije bilo pozitivno u zadnjih par godina, kazala je članica Vijeća Udruženja posrednika pri HGK i predsjednica zagrebačkog Udruženja posrednika Komora Zagreb Lana Mihaljinac Knežević.

– Fali stanova srednje kategorije na rubnim lokacijama grada za stanovništvo srednje platežne moći. Prepozitivna atmosfera nije osnovana i trebamo biti oprezni. Sumnjam da će nam se dogoditi ono iz 2008., dakle nagli krah i pad. Sve je to sada bitno mirnije, dodaje Mihaljinac Knežević i naglašava da se već sada vidi stabilizacija na tržištu.

Vujović napominje da se ljudi danas puno pametnije zadužuju.

– Imali ste 2006. ili 2007. situaciju da su ljudi dizali 120% kredita. Danas je zaduživanje uglavnom do 50%. Danas nema niti tog rizika koji je bio vezan uz švicarsku valutu. Bila je i velika nezaposlenost, a danas ako želite raditi možete raditi. Možda nećete dobiti posao iz snova, ali ćete raditi. To su sve faktori koji govore u prilog tome da se neće dogoditi slom tržišta kakav se dogodio prije, kazao je Vujović.

Istaknuo je i da se u krugu oko Doma sportova gradi oko 500 novih stanova. Naglašava da će ponuda i potražnja dovesti do stabilizacije cijena i do situacije koja je održiva.

Željko Vučemil, član Uprave HUP-a, kaže da je ukidanje kamata na štednju bio glavni motor koji je ljude okrenuo tržištu nekretnina.

– Dok su ljudi imali mogućnost dobiti i do 4 ili 5 posto na vezanu štednju, s druge strane govorilo se da će još padati cijene i da još ima neprodanih stanova. Onoga trenutka kada su uočili da na njihov novac, koji je u banci, ne mogu dobiti nikakve prinose, ljudi su odlučili u nešto investirati, kazao je.

Nema komentara

Najam ‘pojeo’ povećanje plaća, a poskupljenja tek stižu: ‘Bez reformi čeka nas desetljeće stagnacije’

Cijena hrane trebala je padati zbog nižeg PDV-a, ali pojeftinili su samo meso i voće

Gradi li se u Hrvatskoj jeftinija budućnost?  Mnogi joj se nadaju jer životni troškovi u sadašnjosti nekima izazivaju prave muke.

“Ovdje je sve skuplje nego vani, sad sam se uvjerila, sve je skuplje”, kazala je Ivanka iz Zagreba. “Dobro je, da se preživjeti, mislim da to ide prema nekom boljitku”, kaže Zagrepčanin Ivan.

“Sramota je uopće reći da mi pitamo u Hrvatskoj kolike su plaće, omjer plaće i radnika prosječnog čovjeka koji živi”, kaže Zagrepčanin Ante. “Ja sam maturantica i džeparac mi je bio prije godinu dana i sad isti. Ali nekako mislim da sam mogla kupiti prije više stvari za isti novac nego danas”, rekla je Zagrepčanka Matea.

Poskupjet će plin, smeće, stuja…

A i njezini će roditelji ove godine za režije izdvojiti više nego lani. Poskupjet će plin, smeće, stuja. Gorivo je poskupilo tri puta u mjesec dana. Oni koji kupuju stan platit će ga 100 eura više po kvadratu, a poskupljenje nije zaobišlo ni iznajmljivače. Mnogi su najmodavci svojim stanarima već povisili cijene.

“Ne možemo generalizirati, ali možemo reći da su cijene narasle negdje između 10, 15 pa možda čak i do 20 posto u odnosu na 2017. Prosječna cijena, sad ovisi, ali neki stanovi koji su prije bili 500 eura, sad su recimo 600 eura”, rekao je Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.

Cijena hrane trebala je padati zbog nižeg PDV-a, ali pojeftinili su samo meso i voće. Zabrinjavajuć je i demografski aspekt potrošačke košarice. Ona više ne broji četiri člana, nego se izračuni rade za tročlanu obitelj!

“Već jedno dulje vrijeme imamo tu jednu silaznu brojku. Čak mi se čini da se predugo vremena računalo s tom četveročlanom obitelji. Činjenica je i da na demografsku sliku u zemlji i na iseljavanje mladih da se to samo neprekidno pojačava”, kazao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Gospodarstvo u Hrvatskoj raste

S druge strane, činjenica je da gospodarstvo u Hrvatskoj raste. Europska komisija prošli mjesec zaključila je kako u Hrvatskoj više nema prekomjerne ekonomske neravnoteže, ali to ne znači da je i dalje nema. Najviše se to možda vidi na plaćama, koje su od 2017. do sad rasle više od 5 posto.

“Prosječna plaća u RH je rasla par stotina kuna. Dakle, govorimo o prosjeku, u Zagrebu je to nešto više od 6 posto. Dok u jednoj od naših vodećih industrija turizmu je rasla  12 posto”, kazao je Emir Fetahović, voditelj marketinga portala Moj posao.

A kada već plaće rastu, mnogi se građani pitaju zašto im i standard nije bolji? “Pomoćni radnici u turizmu, ugostiteljstvu, graditeljstvu. Radnike se u trgovini traži i tu je upravo odgovor na ovo vaše pitanje. Ti poslovi imaju nisku dodanu vrijednost, iz toga proizlaze male plaće to u konačnici rezultira malim mirovinama, sve su svemu to drastično smanjuje kupovnu moć”, kaže Sever.

Gospodarski rast za sobom je povukao i cijene koje su u konačnici postale više nego plaće.

“Sve počinje i završava na Vladinim reformama”

Gostujući u RTL-u Danas ekonomski stručnjak Damir Novotny je rekao da moramo očekivati rast cijena komunalnih usluga jer su one godinama ispod razine troškova održavanja komunalnog sustava. “Komunalni sustav se u cjelini mora modernizirati, posebno u velikim gradovima. Građani se moraju pripremiti za taj rast cijena”, kazao je Novotny te dodao kako rast plaća neće pratiti rast troškova jer nije došlo do rasta produktivnosti.

Ističe kako se jedino Vladinim reformama može povećati produktivnost. “Sve počinje i završava na Vladinim reformama, kao što je to učinila susjedna Slovenija. Ukoliko ne budemo modernizirali gospodarski sektor u cjelini, posebno industrijski sektor i stvorili nova, kvalitetnija, više plaćena radna mjesta, neće biti rasta plaća”, rekao je Novotny te dodao kako kroz godinu ili dvije plaće mogu rasti na temelju fiskalnih poticaja. Smatra da u ovom trenutku država ne poduzima dovoljne reforme koje bi omogućile rast produktivnosti i rast plaća.

Desetljeće stagnacije?

Na pitanje što nas čeka u budućnosti kaže da ili će Vlada pokrenuti ozbiljne reforme i stvoriti preduvjete za rast produktivnosti i plaća ili nas čeka “desetljeće stagnacije”. “U velikim gradovima je teško ili gotovo nemoguće živjeti, a baš se u velikim gradovima, poput Zagreba, stvaraju radna mjesta u državnom sektoru i servisnim sektorima poput bankarskog. U malim mjestima su troškovi niži, ali nema ni radnih mjesta pa ni plaća”, zaključio je Novotny.

 

izvor: vijesti.rtl.hr

 

Nema komentara

TRŽIŠTE NEKRETNINA U SIJEČNJU: Zbog broja novogradnji cijene osciliraju

Najviše vrijednosti stanova i dalje drži Dubrovnik u kojem se četvorni metar tijekom siječnja oglašavao za 3931 euro

Podaci oglasnika Crozilla.com pokazali su kako su prosječne oglašavane, odnosno od prodavatelja tražene cijene stanova, tijekom siječnja bile za 1,1 posto više no mjesec ranije, dok su u odnosu na isti mjesec prošle godine porasle za 8,4 posto.

Za kvadratni se metar stana u Bjelovaru tijekom siječnja u prosjeku tražilo 692 eura, nešto skuplji bio je Slavonski Brod sa 794 eura, te Osijek sa 952 eura. Rijetki su gradovi u unutrašnjosti čije su prosječne tražene cijene kvadratnog metra prelazile 1000 eura, a u siječnju su to bili tek Zagreb s 1929 eura i Varaždin u kojem se tražilo 1177 eura.

NIJE KONAČNO

Tražena cijena stana u Rijeci je tijekom siječnja iznosila 1467 eura po metru kvadratnom, što je 0,2 posto više no mjesec ranije. U jednakom je postotku zabilježen pad u Senju u kojem se za kvadrat u prosjeku tražilo 1594 eura.

Po prosječnoj cijeni metra kvadratnog od 1687 eura oglašavani su stanovi na području Pule, a njihove su vrijednosti na mjesečnoj razini pale za 0,5 posto. U Poreču se za kvadratni metar stana tijekom siječnja tražilo 1884 eura što je 0,8 posto više no mjesec ranije, pokazuju podaci oglasnika Crozilla.com

Neki prodavatelji izgubili su kompas pa traže primjerice 3000 eura za stan u Kikićevoj na Srednjacima, što nema veze s realnim stanjem, ali zato značajno diže prosjek traženih cijena, rekao je B. Vujović iz Operete.

U brojnim su gradovima uz more i u siječnju cijene stanova bile više od prosječnih, pa je iznos veći od 2000 eura za kvadratni metar postao učestala pojava. Prosječna tražena cijena kvadrata stana tijekom siječnja je na oglasniku za nekretnine Crozilla.com u Umagu iznosila 2088 eura, u Šibeniku 2109 eura, a u Zadru 2551 euro. Mala razlika zabilježena je u Splitu u kojem se za kvadrat tražilo 2938 eura i Opatiji u kojoj je cijena u prosjeku iznosila 2979 eura po kvadratnome metru.

Najviše vrijednosti stanova na Crozilla.com i dalje drži Dubrovnik u kojem je kvadratni metar tijekom siječnja oglašavan po prosječnoj cijeni od 3931 euro.

Trenutno, za njih povoljno stanje na tržištu pokušavaju “iskoristiti” i sami prodavatelji dodatnim podizanjem vrijednosti stanova, no valja računati kako oglašavane cijene ipak nisu one konačne, te kako se gotovo uvijek javlja razlika između traženih cijena i onih po kojima se stanovi doista i prodaju.

MANJE ILI NOVO

– Po našoj statistici cijene stanova u 2018. godini su više za nekih 6 do 7 posto u odnosu na 2017. godinu. Cijene jesu narasle, ali najviše zahvaljujući većem broju novogradnji koje su podigle taj prosjek. Nisu cijene toliko porasle koliko to govore statistike, a time se stvara i kriva slika kod sudionika na tržištu nekretnina. Neki prodavatelji su izgubili kompas pa traže primjerice 3000 eura po kvadratu za stan u Kikićevoj na Srednjacima, što nema veze s realnim stanjem, ali diže prosjek traženih cijena – rekao je Borislav Vujović, vlasnik agencije za nekretnine Opereta d.o.o. za Crozilla.com.

Zagreb, Pula, Split, Osijek i Zadar gradovi su u kojima se tijekom siječnja najviše pretraživala ponuda stanova za prodaju. Među stranim posjetiteljima oglasnika Crozilla.com koji pokazuju interes za stanovima tijekom siječnja su prednjačili oni iz BiH, Njemačke, Slovenije i Srbije, a najviše su ih zanimali stanovi na području Zagreba, Poreča, Pule i Umaga.

Borislav Vujović kaže kako su najprodavaniji manji, novi ili noviji stanovi u širem centru, zoni tramvaja, do 80.000 eura.

PROGNOZA

Dolazi li kriza?

Ponovni dolazak ekonomske krize tema je o kojoj se sve češće govori, no njezine najave, prema riječima B. Vujovića, još uvijek nemaju značajan utjecaj na kupce, za razliku od investitora koji su već sada na oprezu.

– Za sada takve izjave nisu utjecale na kupce stanova, ali imaju utjecaja na investitore koji su oprezni kad su projekcije budućih cijena u pitanju, jer je pitanje po kojoj će se cijeni prodavati stanovi koji će biti gotovi za dvije godine ako se obistine prognoze o nadolazećoj krizi – rekao je Vujović za Crozilla.com

izvor: jutarnji.hr