Nema komentara

Što sve otkriva prvi sveobuhvatan pregled tržišta nekretnina u Hrvatskoj i zašto je on toliko važan

Hrvatska javnost dobiva prvi detaljan uvid u stanje i trendove na tržištu nekretnina. Riječ je o godišnjoj publikaciji ‘Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske’, koju je izradio Ekonomski institut Zagreb u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja.

Koristeći izvorne podatke iz kupoprodajnih transakcija evidentiranih u Poreznoj upravi, stručnjaci Ekonomskog instituta Zagreb proanalizirali su prosječne cijene, veličinu i starost različitih tipova nekretnina – stanova i apartmana, obiteljskih kuća, poslovnih nekretnina te građevinskih, poljoprivrednih i šumskih zemljišta u razdoblju od 2012. do 2017. godine.

Za svaki pobrojani tip nekretnine i za svaki pokazatelj prikazani su podaci na nacionalnoj razini, na razini županija i jedinica lokalne samouprave te na razini katastarskih općina Grada Zagreba. Publikacija je namijenjena širokom krugu korisnika.

‘Ona je proizašla iz Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina donesenog 2015. godine i taj pregled tržišta ima nekoliko uloga. S jedne stane prvenstveno je namijenjen procjeniteljima koji rade procjene nekretnina bilo za sudske, bilo za gospodarske postupke, a onda je rađen za posrednike (agencije za nekretnine) i sve one koji se na neki način bave prometom nekretnina. Konačno, publikacija će poslužiti i građanima’, ističe za tportal Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva.

Kako je riječ o prvom takvom dokumentu, on obuhvaća duže razdoblje, a ubuduće će se raditi na godišnjoj razini. Cilj je da se dobije transparentan pregled tržišta nekretnina kako bi se izbjegli ‘tržišni baloni’ i krize koje oni mogu izazvati. Istraživanje pokazuje kako je u promatranom razdoblju od šest godina na hrvatskom tržištu nekretnina ostvareno ukupno 536.811 transakcija.

Zanimljivo je da je najveći broj kupoprodaja realiziran s poljoprivrednim zemljištem, ukupno 220.459, a tek onda slijede stanovi i apartmani koji su ostvarili ukupno 103.193 transakcije te građevinsko zemljište sa 74.378 transakcija. Ukupna vrijednost transakcija u 2012. godini iznosila je 22,4 milijarde kuna, a u 2017. porasla je na 27,8 milijardi kuna.

Nema komentara

Subvencije za stambene kredite – okidač rasta cijena nekretnina

Prvi val povećanja cijena u ovoj godini uslijedio je nakon najave natječaja, a drugi nakon objave natječaja. Prema procjenama agenata za nekretnine cijene su u odnosu na lipanj i srpanj porasle za petinu i tako je potpuno poništen učinak subvencija.

Prvog dana Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) zaprimila je 60, a drugog dana do 11 sati 129 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita. To je znatno manje nego lani, kada je većina zahtjeva predana prvog dana, a dostavljači banaka su već u noći prije početka zaprimanja zahtjeva čekali pred Agencijom.

Ove godine gužve nema. No, odmah se počelo špekulirati je li mjera kojom država nastoji pomoći mladim obiteljima kupiti prvu nekretninu promašena.

Glavni problem je reakcija tržišta: prodavatelji stambenih nekretnina su, prema podacima oglasnika Njuškalo, podigli cijene u odnosu na kolovoz prošle godine za 6,73 posto, a u Zagrebu za punih 16 posto, odnosno 266  eura više po četvornom metru u odnosu na godinu prije uvođenja subvencioniranog kreditiranja.

Prvi jači val povećanja cijena u ovoj godini uslijedio je nakon najave natječaja, a drugi nakon same objave. Prema procjenama agenata za nekretnine, piše Jutarnji list, cijene su u odnosu na lipanj i srpanj porasle za petinu. Naravno da je tako potpuno poništen učinak subvencije.

Tržište reagiralo suprotno očekivanjima

“Ako ste stan platili 200 eura više po kvadratu nego što biste ga platili u mjesecima prije subvencija, a kroz državne poticaje ste dobili 12.000 eura, završili ste u minusu i cijela priča ne drži vodu”, rekao je Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama, koji je već ranije upozoravao da je tržište na subvencije reagiralo malo drugačije od onoga kako je bilo zamišljeno i kako se očekivalo da će reagirati.

“Kao udruženje i struka smo lani, a i sada, upozoravali da se tržište usporilo. Ljudi čekaju jer ne znaju što će se desiti. Zastoj na tržištu nam šteti. Statistike za prošlu godinu pokazuju da je broj transakcija u Zagrebu bio 30 posto manji nego 2016. To je izravna posljedica subvencioniranja”, rekao je Vujović za Hrvatski radio u lipnju ove godine.

“Veliki broj kupaca je odlučio čekati nakon što su subvencije najavljene za proljeće prošle godine. Odgođene su za ljeto, da bi se realizirale tek na jesen. Na kraju je ostalo dva mjeseca da se sve realizira. Ne možete u dva mjeseca nadoknaditi pola godine ili devet mjeseci tijekom kojih je nastala rupa.Već sada je zamjetan pad aktivnosti i manji broj transakcija nego što je uobičajeno za ovo doba godine. Očekujemo, kao i lani, navalu u kolovozu, rujnu i listopadu”, upozorio je tada Vujović.

Istom je prilikom upozorio da su subvencije 2017. bile izravni okidač rasta cijena. “Do kraja 2016. imali smo oslobođenje od poreza na promet nekretninama pri kupnji prve nekretnine To je bila trajna mjera i ničim nije bila ograničena. Tko je zadovoljavao uvjete, bio je oslobođen poreza. To je bila stabilna dugoročna mjera, dobra za tržište. Umjesto nje uvedena je mjera kojom se dodatno subvencioniraju banke, potiče zaduživanje stanovništva. Sredstva su ograničena, kao i broj kredita.”

APN i dalje očekuje dvije tisuće zahtjeva

Sada upozorava da kupcima na ruku ne ide ni kratak rok (dva tjedna) u kojem mogu predati zahtjev za subvenciju, jer im ograničava prostor za pregovore oko cijene. Prisiljava ih da transakciju dogovore u određenom dijelu godine, a prodavatelji to znaju i iskorištavaju prilikom pregovora.

Vujović također upozorava da je zbog uvjetovanja uporabne dozvole za odobravanje subvencije na tržištu premalo stanova koji su pogodni za subvencioniranu transakciju.

Lani je najveći broj poticaja realiziran u najvećim gradovima, Splitu i Zagrebu, pa je ove godine uvedeno da iznos poticaja ovisi o razvijenosti područja na kojem se nekretnina nalazi. No, čini se  da si ljudi na slabije razvijenim područjima u sadašnjim okolnostima ni uz subvenciju ne mogu priuštiti kupnju nekretnine, što opet dovodi u pitanje efikasnost mjere.

Jutarnji list upozorava i na konzultante koji nude “operativnu-tehničku pomoć” i “spajaju” kupce nekretnina s “najboljim bankovnim ponudama”. Od konzultanata tako možemo čuti da se subvencioniranje “najviše isplati kupcima na području niže razvijenosti, sa što kraćim rokom kreditiranja i maksimalnim iskorištavanjem trajanja subvencije”. Poručuju nam, dakle, uglavnom ono što znamo i sami. No, čini se da i za njih posla ima, bez obzira na slabiji interes za subvencije nego lani.

U APN-u pak vjeruju da će usprkos slabijem tempu zaprimiti oko dvije tisuće zahtjeva.

“Od početka ljeta komunicirali smo da će biti osigurano dovoljno sredstava i građani znaju da će natječaj biti otvoren najmanje dva tjedna te da će svi koji u tom roku predaju valjanu dokumentaciju dobiti subvencije. Stoga gužvu nismo ni očekivali, iako će, prema našim procjenama, biti sigurno 2000 zahtjeva”, odgovara Agencija.

Dodaju da se Zakon mijenjao upravo zato kako bi se osiguralo da mjera ne bude jednokratna, nego da se subvencije mogu dobiti svake godine do 2020. godine. “To će zasigurno omogućiti bolje planiranje”, uvjereni su u Agenciji.

izvor: tockanai.hr

Nema komentara

Počele prijave za subvencionirane kredite, manje ih je nego lani

Počele su prijave za subvencionirane kredite, traju dva tjedna, a mogu se prijaviti mlađi od 45 godina koji u vlasništvu nemaju kuću ili stan, ili imaju stan koji žele prodati kako bi kupili veći. Ovogodišnja novost je ta da natječaj neće ići po principu – tko prvi, njegova subvencija!

Ove su godine za subvencioniranje stambenih kredita osigurana 42 milijuna kuna, a ministar graditeljstva Predrag Štromar jamči da će subvencije dobiti svi koji zadovoljavaju uvjete. Jedna od takvih je i Ivana Prstec, koja je trenutačno u potrazi za stanom. Subvencija bi joj svakako dobrodošla.

”Kada ideš u nešto novo, onda stvarno tih prvih par godina, dok se čovjek uopće navikne da daje nekakav novac koju prije nije davao – definitivno ima svoju težinu”, rekla nam je Ivana Prstec.

Razdoblje subvencije ove godine produljeno je s četiri na pet godina, kredit se može podići u 12 banaka, a novost je i da će visina subvencije koja je od 30 do 51 posto ovisiti o razvijenosti mjesta u kojem se nekretnina kupuje. Ministar Štromar ističe demografsku komponentu ove mjere.

”I dalje se subvencija produljuje za dvije godine za svako rođeno dijete. Tako, ako netko ima kredit na 15 godina, a rodi mu se troje djece, ima 11 godina subvencije”, rekao je Štromar.

Prošle godine realizirano je 2320 zahtjeva ukupne vrijednosti 17,5 milijuna kuna, 41 zahtjev je odbijen, a 38 podnositelja povuklo je zahtjev. Statistika je pokazala i da je u obiteljima koje su dobile subvencinirane kredite rođeno 239 djece.

”Glavna stvar je da ti ljudi nisu otišli iz Hrvatske, ovdje rade i pridonose rastu BDP-a i kvaliteti gospodarstva i življenja u Hrvatskoj”, rekao je Štromar.

Ipak, Zakon o subvecioniranju stambenih kredita za neke je stručnjake diskutabilan. Najveći problem je kratak rok za prijave, ističe direktor Operete, Boro Vujović.  ”Ono što je ministar rekao, ‘tko preda u dva tjedna, taj će sigurno dobiti’, na tržištu stvara pomutnju. Kupci nemaju vremena gledati, tražiti i pregovarati, nego moraju pristati na uvjete koje prodavatelji traže.”

Prijava je mnogo manje nego lani, a ministar Štromar to opravdava boljom organiziranošću.

Izvor: prvi.hr
Nema komentara

Studenti na mukama: Najamnine lete u nebo, gazde u sivoj zoni, što učiniti?

Kako kreće još jedna akademska godina, jača potražnja za stanovima jer studenti koji nisu ostvarili pravo na studentski dom moraju potražiti privatan smještaj. No to nije nimalo jednostavno jer su cijene dosta visoke, a neke nekretnine u lošem stanju. Stoga se susreću s raznim problemima.

Jedna od onih koja je naišla na probleme jest studentica radiološke tehnologije koja je mislila kako je imala sreće jer je pronašla stan blizu fakulteta i po donekle povoljnoj cijeni, ali njezini problemi počeli su s dolaskom zime.

‘Problem je bilo grijanje jer radijator nije dovoljno grijao, pa nam je bilo dosta hladno. Kada smo to rekle vlasniku, rekao je da on tu ne može ništa i da je i njima isto hladno, pa smo nosile svoje grijalice’, ispričala je studentica (podaci poznati redakciji) svoje iskustvo s prvim stanom u kojem je živjela devet mjeseci s cimericom te dodala kako je cijena zimi zbog grijanja bila nešto viša.

Dvosoban stan od 30 kvadrata plaćala je 150 eura mjesečno, a u cijenu su bile uključene režije. Nalazio se u kući, pa su ona i cimerica živjele u prizemlju, a na katu su bili supružnici koji su iznajmljivali taj prostor. Stan je tražila putem oglasa te ga je otišla pogledati prije uzimanja, a s vlasnicima je potpisala i ugovor.

‘Glavni kriteriji su mi blizina faksa, dobra prometna povezanost i to da stan donekle dobro izgleda’, ističe studentica.

Studenti uglavnom počinju tražiti stan u rujnu, prije početka godine, jer inače moraju plaćati određeni ili puni iznos najamnine za ‘čuvanje stana’ dok se ne usele. Ipak, što se duže čeka, izbor je sve manji. Stoga smo provjerili kakva je ponuda stanova na portalu Njuškalo.hr za gradove u kojima se nalaze sveučilišta u Hrvatskoj, odnosno gradove u kojima studenti traže smještaj i kako se kreću cijene.

Najviše oglasa ima u Rijeci, 2224, i Splitu, 1765, a najmanje u Dubrovniku, 11, Puli, 31, Varaždinu, 45, i Osijeku, 69, dok je u Zadru 130 oglasa, a u Zagrebu 878, prema kriterijima cijene od 130 do 550 eura. Cijene za stanove od 20 do 30 metara kvadratnih kreću se od 200 do 300 eura, a za veće stanove idu i preko 500 eura.

Dosta stanova iznajmljuje se na crno jer vlasnici ne žele plaćati porez, pa tako studenti ne mogu ostvariti pravo na subvenciju za stanarinu koju dodjeljuje Ministarstvo obrazovanja. Također, ako se dogodi neka šteta, a vlasnik stana je ne želi popraviti o svom trošku, najmoprimac ne može učiniti ništa jer nema ugovora.

‘Bez ugovora i bez prijave poreza dolazi do problema. Tako postoji rizik za sve te je teško odlučiti tko je u pravu, a tko u krivu’, objašnjava Boro Vujović iz agencije Opereta te dodaje da je, kada ugovor postoji, situacija vrlo jasna i ako dođe do neslaganja, jedino rješenje je sud.

Vlasnik stana mora pokrivati troškove redovnog održavanja opreme i instalacija, nužnih popravaka i zamjene kućanskih aparata, osim ako je za štetu kriva osoba koja je iznajmila stan.

Kako stoji u Zakonu o najmu stanova, ‘najmodavac je dužan održavati stan koji se daje u najam u stanju pogodnom za stanovanje’. Također, najmoprimac je dužan obavijestiti najmodavca o nužnim popravcima u stanu i na zajedničkim dijelovima zgrade, koje je dužan snositi najmodavac.

Isto je navedeno i u Zakonu o obveznim odnosima: ‘Radovi održavanja stvari u stanju podobnom za ugovorenu upotrebu – najmodavac je dužan o svom trošku pravodobno izvršiti potrebne popravke, a najmoprimac je to dužan dopustiti.’ Ako se to ne dogodi, najmoprimac ima pravo na sniženje najamnine ili na raskidanje ugovora.

No u ovom zakonu je navedeno kako se za troškove sitnih popravaka i troškove redovite uporabe treba pobrinuti najmoprimac, ali nije navedeno na što se to točno odnosi, pa često dolazi do neslaganja, što se može riješiti sudskim postupkom ili uz pomoć stručne osobe odrediti tko se treba pobrinuti za nastalu štetu ako postoji ugovor koji je ovjeren u Poreznoj upravi.

U slučaju otkazivanja ugovora vlasnik ima pravo, kako kaže Vujović, tražiti ostatak najamnine. Isto tako, najmoprimac ima pravo na odštetu ako vlasnik prijevremeno otkaže ugovor.

‘Kako bi se izbjegli nesporazumi, važno je sklopiti ugovor u kojem će se sve odrediti i predvidjeti. Važno je navesti koje troškove snosi najmodavac, a koje najmoprimac te kakav je postupak ako jedna strana raskine ugovor i slično’, naglašava Vujović te dodaje kako je najbolje tražiti stan putem agencija jer postoji određena sigurnost.

Stoga prije uzimanja stana dobro ga pregledajte kako biste utvrdili moguće nedostatke i štete, pogotovo kada su u pitanju instalacije, uređaji i namještaj. Sklopite ugovor u kojem će točno biti navedeno sve što ste se dogovorili s vlasnikom. Svakako tijekom plaćanja spremite uplatnice ili neku drugu potvrdu kao dokaz kako vas vlasnik ne bi mogao optužiti da ne plaćate najamninu, a isto tako tražite uvid u račune za vodu, struju i grijanje.

izvor: tportal.hr

 

 

Nema komentara

Mogu li se subvencioniranim kreditima zadržati mladi?

Prvoga dana prijave za državne subvencije za stambene kredite stiglo je 106 zahtjeva. Gužve u APN-u tako nije bilo, a oni koji žele da im država pomogne s od 30 do 51% otplatiti kredit prvih 5 godina – imaju još dva tjedna za predaju.

Ipak, stručnjaci za nekretnine, ali i demografi, nisu oduševljeni: kažu, ideja dobra, određenom broju mladih će pomoći – ali subvencije uzrokuju i porast cijene nekretnina, a teško da će takvi krediti spriječiti mlade da odlaze.

Podstanarski stan odlučila je zamjeniti svojim i 36-godišnja Iva Novaković i nakon što je, kako kaže, prošla nekoliko krugova pakla dok je u Zagrebu pronašla stan. Uskoro će predati zahtjev za državnu subvenciju za stambeni kredit jer može dobiti 30 posto na pet godina.

Prvog dana predaje zahtjeva za subvencije u APN-u ih je stiglo 106.

Interes tako, kao da je manji nego lani. Nema gužvi za subvencije za kredite koje nudi 12 banaka s kamatama u rasponu od 3,12 do 3,75%

“Nema gužve zato što smo rekli da će natječaj biti otvoren minimalno dva tjedna, da garantiramo da će svatko tko preda valjan zahtjev i ima dokumentaciju sigurno dobiti subvenciju, dobro smo planirali i osigurali dovoljno sredstava”, kaže Predrag Štromar, ministar gradidetljstva i prostornog uređenja.

Mjera koja unosi kaos na tržište nekretnina

Pa, ipak, dva tjedna nije dovoljno dug period i unosi kaos na tržište, kažu stručnjaci za nekretnine. Kupci su, kažu, u opasnosti od preplaćivanja stanova – jer vrijeme je ograničeno, postojećih stanova nema mnogo, potražnja velika pa se dižu i cijene.

Ne slažu se s tvrdnjama ministra da su više cijene nekretnina posljedica rasta BDP-a i plaća. Okidač su lani, tvrde, prije svega bile subvencije.

“Ono što smo imali prije APN-a, imali smo rupu jer su ljudi čekali APN, sada imamo APN – tri, četri sad, i što ćemo nakon toga? Imamo visoke cijene koje je pitanje bi li netko tko ne treba APN platio, u tome je stvar, ovo je kratkoročna mjera , da to traje cijele godine onda nema problema, ali ako nešto traje 15 dana, to je kratkotrajna mjera”, kaže Borislav Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK

Četrdeset milijuna kuna osigurano je za ovogodišnje subvencije čiji iznos ove godine gradiran od 30 do 51 posto. Ovisno o indeksu razvijenosti mjesta u kojem se stan kupuje. Što je mjesto nerazvijenije, veća je subvencija. Uz to, za svako rođeno ili posvojeno djete subvencije će se produžiti za dvije godine.

No demograf Marin Strmota nije impresioniran.

“Ova se mjera po meni čini također jedna nesustavna, izdvojena, mala, više politikanska jer 40 milijuna kuna su prije svega mala sredstva i neće riješiti sustavno problem neuređenog stambenog tržišta”, kaže Strmota.

“Da idemo na regionalan razvoj praktički bi trebali ići na 100 posto subvencija na manje razvijene krajeve, a ovo ostaviti kako je a ne smanjivati postojeće”, kaže Strmota.

 Ministar Štromar, koji ističe da subvencije pomažu brojnim mladima do 45 godina koji nisu vlasnici niti stana niti kuće, očekuje odaziv sličan kao i lani, oko 2.000 zahtjeva.

Izvor: N1