Nema komentara

Počele prijave za subvencionirane kredite, manje ih je nego lani

Počele su prijave za subvencionirane kredite, traju dva tjedna, a mogu se prijaviti mlađi od 45 godina koji u vlasništvu nemaju kuću ili stan, ili imaju stan koji žele prodati kako bi kupili veći. Ovogodišnja novost je ta da natječaj neće ići po principu – tko prvi, njegova subvencija!

Ove su godine za subvencioniranje stambenih kredita osigurana 42 milijuna kuna, a ministar graditeljstva Predrag Štromar jamči da će subvencije dobiti svi koji zadovoljavaju uvjete. Jedna od takvih je i Ivana Prstec, koja je trenutačno u potrazi za stanom. Subvencija bi joj svakako dobrodošla.

”Kada ideš u nešto novo, onda stvarno tih prvih par godina, dok se čovjek uopće navikne da daje nekakav novac koju prije nije davao – definitivno ima svoju težinu”, rekla nam je Ivana Prstec.

Razdoblje subvencije ove godine produljeno je s četiri na pet godina, kredit se može podići u 12 banaka, a novost je i da će visina subvencije koja je od 30 do 51 posto ovisiti o razvijenosti mjesta u kojem se nekretnina kupuje. Ministar Štromar ističe demografsku komponentu ove mjere.

”I dalje se subvencija produljuje za dvije godine za svako rođeno dijete. Tako, ako netko ima kredit na 15 godina, a rodi mu se troje djece, ima 11 godina subvencije”, rekao je Štromar.

Prošle godine realizirano je 2320 zahtjeva ukupne vrijednosti 17,5 milijuna kuna, 41 zahtjev je odbijen, a 38 podnositelja povuklo je zahtjev. Statistika je pokazala i da je u obiteljima koje su dobile subvencinirane kredite rođeno 239 djece.

”Glavna stvar je da ti ljudi nisu otišli iz Hrvatske, ovdje rade i pridonose rastu BDP-a i kvaliteti gospodarstva i življenja u Hrvatskoj”, rekao je Štromar.

Ipak, Zakon o subvecioniranju stambenih kredita za neke je stručnjake diskutabilan. Najveći problem je kratak rok za prijave, ističe direktor Operete, Boro Vujović.  ”Ono što je ministar rekao, ‘tko preda u dva tjedna, taj će sigurno dobiti’, na tržištu stvara pomutnju. Kupci nemaju vremena gledati, tražiti i pregovarati, nego moraju pristati na uvjete koje prodavatelji traže.”

Prijava je mnogo manje nego lani, a ministar Štromar to opravdava boljom organiziranošću.

Izvor: prvi.hr
Nema komentara

Studenti na mukama: Najamnine lete u nebo, gazde u sivoj zoni, što učiniti?

Kako kreće još jedna akademska godina, jača potražnja za stanovima jer studenti koji nisu ostvarili pravo na studentski dom moraju potražiti privatan smještaj. No to nije nimalo jednostavno jer su cijene dosta visoke, a neke nekretnine u lošem stanju. Stoga se susreću s raznim problemima.

Jedna od onih koja je naišla na probleme jest studentica radiološke tehnologije koja je mislila kako je imala sreće jer je pronašla stan blizu fakulteta i po donekle povoljnoj cijeni, ali njezini problemi počeli su s dolaskom zime.

‘Problem je bilo grijanje jer radijator nije dovoljno grijao, pa nam je bilo dosta hladno. Kada smo to rekle vlasniku, rekao je da on tu ne može ništa i da je i njima isto hladno, pa smo nosile svoje grijalice’, ispričala je studentica (podaci poznati redakciji) svoje iskustvo s prvim stanom u kojem je živjela devet mjeseci s cimericom te dodala kako je cijena zimi zbog grijanja bila nešto viša.

Dvosoban stan od 30 kvadrata plaćala je 150 eura mjesečno, a u cijenu su bile uključene režije. Nalazio se u kući, pa su ona i cimerica živjele u prizemlju, a na katu su bili supružnici koji su iznajmljivali taj prostor. Stan je tražila putem oglasa te ga je otišla pogledati prije uzimanja, a s vlasnicima je potpisala i ugovor.

‘Glavni kriteriji su mi blizina faksa, dobra prometna povezanost i to da stan donekle dobro izgleda’, ističe studentica.

Studenti uglavnom počinju tražiti stan u rujnu, prije početka godine, jer inače moraju plaćati određeni ili puni iznos najamnine za ‘čuvanje stana’ dok se ne usele. Ipak, što se duže čeka, izbor je sve manji. Stoga smo provjerili kakva je ponuda stanova na portalu Njuškalo.hr za gradove u kojima se nalaze sveučilišta u Hrvatskoj, odnosno gradove u kojima studenti traže smještaj i kako se kreću cijene.

Najviše oglasa ima u Rijeci, 2224, i Splitu, 1765, a najmanje u Dubrovniku, 11, Puli, 31, Varaždinu, 45, i Osijeku, 69, dok je u Zadru 130 oglasa, a u Zagrebu 878, prema kriterijima cijene od 130 do 550 eura. Cijene za stanove od 20 do 30 metara kvadratnih kreću se od 200 do 300 eura, a za veće stanove idu i preko 500 eura.

Dosta stanova iznajmljuje se na crno jer vlasnici ne žele plaćati porez, pa tako studenti ne mogu ostvariti pravo na subvenciju za stanarinu koju dodjeljuje Ministarstvo obrazovanja. Također, ako se dogodi neka šteta, a vlasnik stana je ne želi popraviti o svom trošku, najmoprimac ne može učiniti ništa jer nema ugovora.

‘Bez ugovora i bez prijave poreza dolazi do problema. Tako postoji rizik za sve te je teško odlučiti tko je u pravu, a tko u krivu’, objašnjava Boro Vujović iz agencije Opereta te dodaje da je, kada ugovor postoji, situacija vrlo jasna i ako dođe do neslaganja, jedino rješenje je sud.

Vlasnik stana mora pokrivati troškove redovnog održavanja opreme i instalacija, nužnih popravaka i zamjene kućanskih aparata, osim ako je za štetu kriva osoba koja je iznajmila stan.

Kako stoji u Zakonu o najmu stanova, ‘najmodavac je dužan održavati stan koji se daje u najam u stanju pogodnom za stanovanje’. Također, najmoprimac je dužan obavijestiti najmodavca o nužnim popravcima u stanu i na zajedničkim dijelovima zgrade, koje je dužan snositi najmodavac.

Isto je navedeno i u Zakonu o obveznim odnosima: ‘Radovi održavanja stvari u stanju podobnom za ugovorenu upotrebu – najmodavac je dužan o svom trošku pravodobno izvršiti potrebne popravke, a najmoprimac je to dužan dopustiti.’ Ako se to ne dogodi, najmoprimac ima pravo na sniženje najamnine ili na raskidanje ugovora.

No u ovom zakonu je navedeno kako se za troškove sitnih popravaka i troškove redovite uporabe treba pobrinuti najmoprimac, ali nije navedeno na što se to točno odnosi, pa često dolazi do neslaganja, što se može riješiti sudskim postupkom ili uz pomoć stručne osobe odrediti tko se treba pobrinuti za nastalu štetu ako postoji ugovor koji je ovjeren u Poreznoj upravi.

U slučaju otkazivanja ugovora vlasnik ima pravo, kako kaže Vujović, tražiti ostatak najamnine. Isto tako, najmoprimac ima pravo na odštetu ako vlasnik prijevremeno otkaže ugovor.

‘Kako bi se izbjegli nesporazumi, važno je sklopiti ugovor u kojem će se sve odrediti i predvidjeti. Važno je navesti koje troškove snosi najmodavac, a koje najmoprimac te kakav je postupak ako jedna strana raskine ugovor i slično’, naglašava Vujović te dodaje kako je najbolje tražiti stan putem agencija jer postoji određena sigurnost.

Stoga prije uzimanja stana dobro ga pregledajte kako biste utvrdili moguće nedostatke i štete, pogotovo kada su u pitanju instalacije, uređaji i namještaj. Sklopite ugovor u kojem će točno biti navedeno sve što ste se dogovorili s vlasnikom. Svakako tijekom plaćanja spremite uplatnice ili neku drugu potvrdu kao dokaz kako vas vlasnik ne bi mogao optužiti da ne plaćate najamninu, a isto tako tražite uvid u račune za vodu, struju i grijanje.

izvor: tportal.hr

 

 

Nema komentara

Mogu li se subvencioniranim kreditima zadržati mladi?

Prvoga dana prijave za državne subvencije za stambene kredite stiglo je 106 zahtjeva. Gužve u APN-u tako nije bilo, a oni koji žele da im država pomogne s od 30 do 51% otplatiti kredit prvih 5 godina – imaju još dva tjedna za predaju.

Ipak, stručnjaci za nekretnine, ali i demografi, nisu oduševljeni: kažu, ideja dobra, određenom broju mladih će pomoći – ali subvencije uzrokuju i porast cijene nekretnina, a teško da će takvi krediti spriječiti mlade da odlaze.

Podstanarski stan odlučila je zamjeniti svojim i 36-godišnja Iva Novaković i nakon što je, kako kaže, prošla nekoliko krugova pakla dok je u Zagrebu pronašla stan. Uskoro će predati zahtjev za državnu subvenciju za stambeni kredit jer može dobiti 30 posto na pet godina.

Prvog dana predaje zahtjeva za subvencije u APN-u ih je stiglo 106.

Interes tako, kao da je manji nego lani. Nema gužvi za subvencije za kredite koje nudi 12 banaka s kamatama u rasponu od 3,12 do 3,75%

“Nema gužve zato što smo rekli da će natječaj biti otvoren minimalno dva tjedna, da garantiramo da će svatko tko preda valjan zahtjev i ima dokumentaciju sigurno dobiti subvenciju, dobro smo planirali i osigurali dovoljno sredstava”, kaže Predrag Štromar, ministar gradidetljstva i prostornog uređenja.

Mjera koja unosi kaos na tržište nekretnina

Pa, ipak, dva tjedna nije dovoljno dug period i unosi kaos na tržište, kažu stručnjaci za nekretnine. Kupci su, kažu, u opasnosti od preplaćivanja stanova – jer vrijeme je ograničeno, postojećih stanova nema mnogo, potražnja velika pa se dižu i cijene.

Ne slažu se s tvrdnjama ministra da su više cijene nekretnina posljedica rasta BDP-a i plaća. Okidač su lani, tvrde, prije svega bile subvencije.

“Ono što smo imali prije APN-a, imali smo rupu jer su ljudi čekali APN, sada imamo APN – tri, četri sad, i što ćemo nakon toga? Imamo visoke cijene koje je pitanje bi li netko tko ne treba APN platio, u tome je stvar, ovo je kratkoročna mjera , da to traje cijele godine onda nema problema, ali ako nešto traje 15 dana, to je kratkotrajna mjera”, kaže Borislav Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK

Četrdeset milijuna kuna osigurano je za ovogodišnje subvencije čiji iznos ove godine gradiran od 30 do 51 posto. Ovisno o indeksu razvijenosti mjesta u kojem se stan kupuje. Što je mjesto nerazvijenije, veća je subvencija. Uz to, za svako rođeno ili posvojeno djete subvencije će se produžiti za dvije godine.

No demograf Marin Strmota nije impresioniran.

“Ova se mjera po meni čini također jedna nesustavna, izdvojena, mala, više politikanska jer 40 milijuna kuna su prije svega mala sredstva i neće riješiti sustavno problem neuređenog stambenog tržišta”, kaže Strmota.

“Da idemo na regionalan razvoj praktički bi trebali ići na 100 posto subvencija na manje razvijene krajeve, a ovo ostaviti kako je a ne smanjivati postojeće”, kaže Strmota.

 Ministar Štromar, koji ističe da subvencije pomažu brojnim mladima do 45 godina koji nisu vlasnici niti stana niti kuće, očekuje odaziv sličan kao i lani, oko 2.000 zahtjeva.

Izvor: N1

Nema komentara

Istražili smo stanje na tržištu nekretnina ususret raspisivanju natječaja za subvencionirane stambene kredite

Uzevši u obzir činjenicu da je većini mladih ljudi u Hrvatskoj danas gotovo nemoguće kupiti ili pak sagraditi nekretninu bez posezanja za stambenim kreditima, Zakon o subvencioniranju stambenih kredita koji je država 2017. godine, uz određene izmjene u 2018. godini, usvojila uz pomoć Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), mnogi su dočekali oduševljeno i s olakšanjem kad je riječ o tom velikom životnom koraku. Kako na stranicama izvještava Progreso Grupa, u prethodnoj godini odobreno je 2328 subvencioniranih kredita, a ova godina donosi nekoliko promjena u samom Zakonu.

IZMJENE

Jedna od važnih izmjena svakako je odluka o ukidanju jednoročne mjere, odnosno njezinoj prenamjeni u srednjoročnu, što bi značilo da se svake jeseni do 2020. godine mladi mogu prijaviti za subvencije. Ta će odluka uvelike olakšati konfuziju i niz neprovjerenih informacija o tome kad će i hoće li natječaj biti otvoren pa će kandidati moći planirati kupnju nekretnine tri godine unaprijed, i u slučaju da se ne prijave za subvencije ove jeseni. Osim toga, subvencije se više neće davati na četiri godine, nego na pet.

Nadalje, lani je više od 60 posto stanova i kuća kupljeno u najrazvijenijim sredinama, a sada će se sredstva bolje rasporediti, i to prema indeksu razvijenosti u razmjeru od 30 do 51 posto. Primjerice, subvencija u skupini I. pokriva 51 posto mjesečnog obroka ili anuiteta, u skupini II. 48 posto, skupini V. 39 posto, a posljednjoj skupini, VIII., 30 posto mjesečnog obroka ili anuiteta. Time je određeno da će pojedinci koji žele kupiti ili sagraditi kuću u, primjerice, Borovu, Glini, Cisti Provo ili Okučanima dobiti subvencije od 51 posto mjesečne rate kredita, a u velikim gradovima, poput Zagreba, Splita, Zadra i Rijeke, subvencija će iznositi 30 posto.

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama 17. kolovoza 2018. objavila je u javnim glasilima Oglas o početku subvencioniranja stambenih kredita za koje se zahtjevi zaprimaju od 3. rujna 2018. godine zaključno s nedefiniranim datumom, odnosno, kako su nam odgovorili u APNu, dok se ne potroše predviđena sredstva.

Potaknuti spomenutom izmjenom u zakonu koja se tiče raspoređivanja sredstava prema indeksu razvijenosti, u lokalnim agencijama za nekretnine raspitali smo se o trenutačnoj potražnji za stanovima i nekretninama i pritom dobili uvid u posve drukčije stanje diljem zemlje. Primjerice, na području Osijeka u protekla dva mjeseca znatno se povećala potražnja za stanovima. Denis Vukoja, vlasnik osječkih Devuks nekretnina, otkrio nam je da se, grubo govoreći, čak osam od deset realizacija ove agencije trenutačno ostvaruje po principu subvencioniranih kredita. Odnosi se to, dodaje Vukoja, kako na stanove, tako i na kuće.

– Mladi najčešće traže trosobne stanove u gradu, sagrađene u posljednjih 15-ak godina, veličine od 60 do 80 četvornih metara, a kad govorimo o kućama, primijetili smo da se i za njima povećala potražnja, i to ne samo u Osijeku, nego i okolnim mjestima, poput Antunovca, Višnjevca i Čepina, priča Vukoja.

I dok u Osijeku stopa subvencioniranog mjesečnog anuiteta iznosi 33%, a primjerice u Čepinu 42%, u ruralnijim mjestima je čak 51%, čime ulaze u prvu skupina jedinica lokalne samouprave koje su prema vrijednosti indeksa u posljednjoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica. Ipak, do zaključenja ove teme nismo doznali ni za jedan agencijski upit za mjesta iz navedene kategorije. Naš sugovornik pita se i zašto su poticaji svedeni samo na taj jedan tjedan u godini.

KRATAK ROK

– Mjera bi bila puno poticajnija kad bi mladi ljudi mogli kupovati stanove i na ovaj način se kućiti tijekom cijele godine, a ne čekati taj jedan, dosad nepredvidljivi tjedan u godini. Uostalom, tad se kod nas stvara takav pritisak na postojeće nekretnine da njih jednostavno u tom trenutku nema dovoljno, što je i ekonomski i logički besmisleno – zaključuje naš sugovornik Denis Vukoja.

I dok se u Osječko-baranjskoj županiji posljednjih tjedana, ali i mjeseci, itekako priča o poticajnim stambenim mjerama, u agencijama u Zadarskoj županiji otkrili su nam da nisu primijetili veće zanimanje građana. Štoviše, kažu da tijekom cijele godine imaju stabilan broj upita za nekretninama u Zadru i okolici. Slično stanje je i Splitu, gdje nam je vlasnik CIO Nekretnina Srđan Javorčić pojasnio da je u odnosu na standardnu potražnju posljednjih tjedana uoči otvaranja natječaja zanimanje kod njih nezamjetno povećano.

– Prema sadašnjim podacima, prošle godine smo imali puno više upita koji su bili usmjereni na potražnju nekretnina koje bi se osiguravale uz pomoć APN kredita – govori Javorčić dodajući da se prošlogodišnji, ali i ovogodišnji upiti odnose na stanove novije gradnje, i to u području oko grada, gdje su stanovi jeftiniji. Kao i njegov osječki kolega, i Javorčić smatra da je rok od samo nekoliko dana za pronalazak odgovarajuće nekretnine, isplaćivanje kapare, prikupljanje potrebne dokumentacije i predaju zahtjeva vrlo ograničavajuć.

Kad govorimo o ruralnijim područjima iz I. skupine sa 51% mjesečnog anuiteta, ni u Splitsko-dalmatinskoj županiji nismo doznali optimistične informacije. U CIO nekretninama to objašnjavaju činjenicom da u tim predjelima županije žive stanovnici manje platežne moći pa ako se i odlučuju za novu nekretninu u svom mjestu, ne traže pomoć agencije. Slična je situacija i u Sisku, gdje smo razgovarali sa Slavišom Miljušem, vlasnikom agencije Aurora. U Glini koja ima subvencije od 51 posto mjesečne rate kredita do zaključenja teme nije bilo nijednog upita, a za nekretnine u Sisku u tjednima prije otvaranja natječaja ipak se pokazuje veće zanimanje no što je uobičajeno. U Zagrebu je stanje očekivano – stalna ponuda za stanovima posljednjih se dana intenzivirala.

MANJE ZA ZAGREB

– Situacija na tržištu nekretnina na području Grada Zagreba i više je no živa, govori Boro Vujović iz Operete, dodajući kako je razlog tome svakako i završetak godišnjih odmora. Ipak, vlasnik jedne od najvećih zagrebačkih agencija otkriva i kako je protekle godine bilo puno više kupaca koji su željeli iskoristiti subvencije, a kao razlog navodi ovogodišnji smanjen anuitet koji sada za Zagreb iznosi 30%.

Vlasnik agencije Opereta navodi kako je situacija na zagrebačkom tržištu uvijek itekako živa, no ove godine primjećuje se pad interesa za subvencionirane kredite. Kao razlog, Vujović vidi smanjeni anuitet koji sada iznosi 30%.

– Oko euforije nastale zbog iznenadnih i kratkih rokova za predaju dokumentacije, prošle godine mnogi su se “opekli” i smatraju da su nekretnine preplatili. Naime, lani su subvencije bile direktan okidač za rast cijena, no ove godine ne očekujemo da će se situacija ponoviti, govori Vujović i napominje da su, sa subvencijama ili bez njih, u metropoli uvijek jednako atraktivni stanovi u tramvajskoj zoni koji se cijene unutar 120000 eura. Ususret raspisivanju natječaja provjerili smo stanje i među kvarnerskim agencijama. Tamo, stekli smo dojam, vlada svojevrsna opuštenost.

izvor: jutarnji.hr

Nema komentara

Trikovi poreznika: Koja je razlika između konačnog i privremenog poreznog rješenja

Kupili ste stan pa nakon nekoliko mjeseci na kućnu adresu primili čestitku Porezne uprave – rješenje o porezu na promet nekretninama? Ako ste među sretnijima, marljivi poreznici poslali su vam konačno rješenje po kojem ćete platiti svoj porezni danak, papir baciti u smeće te bezbrižno leći u mukom stečeni novi krevet. No, šanse da ste među njima su pola – pola s obzirom na to da Porezna uprava, na godišnjoj razini, na adrese novih vlasnika nekretnina pošalje otprilike jednaku količinu konačnih, ali i privremenih poreznih rješenja. Točnije, prema podacima koje su nam proslijedili iz Porezne uprave, u 2017. godini poreznici su za kupljene nekretnine odaslali 78.797 konačnih poreznih rješenja, a brojka onih privremenih iznosila je 77.587, dakle samo 1210 manje nego onih finalnih. A razlika – kao nebo i zemlja.

Kako je to u praksi

Malo poreznih obveznika zna da preuzimanje privremenog poreznog rješenja, kao i plaćanje poreza navedenog u njemu, u stvarnosti uopće ne mora značiti da ste prema državi podmirili svoju poreznu obvezu jer vam ona ima pravo u narednih šest godina od izdavanja privremenog rješenja naknadno provjeriti vjerodostojnost podataka koje ste im poslali pa ako joj se vrijednost vaše imovine učini nešto većom od one iz ugovora, slobodna vam je “odrapiti” novo porezno rješenje koje ćete bez ikakvog odlaganja biti dužni platiti u roku od 15 dana.

U praksi ta stvar izgleda ovako. Odabrali ste stan, potpisali kupoprodajni ugovor, prodavaču uplatili novac, a javni bilježnik kod kojeg ste ovjerili ovaj posao po automatizmu je Poreznoj upravi proslijedio podatke iz ugovora kako bi vam na tu novu imovinu obračunali porez. Ako su u ispravi koja je proslijeđena poreznicima, navode u Poreznoj upravi, bile istaknute sve informacije bitne za utvrđivanje porezne obveze – dakle, ugovorena vrijednost, površina kao i vrsta nekretnine – onda će poreznik bez provjere detalja o kupljenoj nekretnini donijeti privremeno porezno rješenje s obvezom od četiri posto tržišne vrijednosti nekretnine, što je iznos poreza predviđen legislativom.

Usporedba nekretnina

Tih četiri posto, međutim, zapravo se obračunava na cijenu nekretnine iz kupoprodajnog ugovora pa izdavanje privremenog rješenja poreznicima dopušta jedan trik: da u roku od šest godina od godine u kojoj je nastala porezna obveza naknadno provjere neke detalje o kupljenoj nekretnini – recimo, njenu realnu tržišnu vrijednost – te učini li im se ona znatno većom od cijene koja je iskazana u kupoprodajnom ugovoru, obračunaju još i razliku u porezu te vam na kućnu adresu pošalju novo, konačno rješenje.

Aplikacija o cijenama

“Porezna uprava u posebnoj aplikaciji evidentira sve promete nekretnina prijavljene ispostavi Porezne uprave, a u istoj aplikaciji evidentiraju se i prosječne cijene nekretnina formirane na temelju cijena iz ugovora o kupoprodaji. One se koriste kao usporedba je li porezni obveznik isplatio iznos naknade približno jednak cijenama koje se postižu ili se mogu postići na tržištu za sličnu nekretninu s približno istog područja i u približno isto vrijeme. Ako je u ispravi izražena cijena koja odgovara kretanjima na tržištu prema podacima iz aplikacije, Porezna uprava prihvaća iskazanu cijenu kao poreznu osnovicu. Ako je u ispravi iskazana niža cijena, Porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrditi poreznu osnovicu kao tržišnu vrijednost. U tom slučaju službenik u aplikaciji pronalazi usporedivu nekretninu i postignutu cijenu te izvršava procjenu porezne osnovice, primjenom metode procjene usporedbom tržišne vrijednosti. Ako se radi o nekretnini za koju nema usporedivih podataka, porezna osnovica utvrđuje se vještačenjem imenovane stručne osobe”, stoji u odgovoru iz Porezne uprave.

Statistika koju nam je poslala Uprava pokazuje da su slučajevi naknadnog utvrđivanja porezne obveze ipak rjeđi, ali postoje: u 2017. godini naknadnom je provjerom razlika porezne obveze utvrđena u 5193 slučaja, što čini 6,7 posto ukupnog broja izdanih privremenih rješenja. Izračun možda nije najtočniji jer se naknadno utvrđene porezne obveze najvjerojatnije prije odnose na obveze nastale u godinama prije 2017., ali ipak okvirno pokazuju kolike su šanse da vam na vrata, šest godina nakon što ste se skučili, stigne novo rješenje za porez na nekretninu.

Što kad vam i stigne novo rješenje i kako se na njega žaliti?

Prema odredbama članka 24. Zakona o porezu na promet nekretninama, utvrđivanje porezne razlike smatra se samostalnim poreznim rješenjem na koje se svaki porezni obveznik ima pravo žaliti, ali mu žalba neće odgađati izvršenje novonastale obveze. Odluči li se žaliti, porezni obveznik to je prema zakonu dužan napraviti u roku od 30 dana od datuma primitka poreznog akta, i to drugostupanjskom poreznom tijelu, neposredno ili preporučeno poštom. U žalbi svakako treba navesti porezni akt protiv kojeg se podnosi žalba te razloge zbog kojih se osporava rješenje, nužan je i vlastoručni potpis, kao i uplata 35 kuna na ime upravne pristojbe.

Izvor: novac.jutarnji.hr