Nema komentara

New York Times donosi pregled hrvatskog tržišta

Pregled tržišta

Hrvatska je bila jedna od rijetkih europskih zemalja koja je brzo reagirala na koronavirus, sredinom ožujka naredila je potpunu karantenu koja je uspješno zaustavila širenje virusa. Karantena je ukinuta u svibnju, a u lipnju se more turista i kupaca ulilo u zemlju pokrenuvši drugi val virusa koji se nastavio i na jesen. Od 13. listopada Hrvatska je prijavila 20.993 slučaja Covid-19 i 330 smrtnih slučajeva, prema koronavirus karti New York Timesa.

Kroz sve to, tržište nekretnina u zemlji – koje je uživalo u nekoliko godina stalnog rasta – uspjelo je ostati stabilno. “Tržište zapravo nikada nije stalo”, rekla je gospođa Mičetić. “Moj je osjećaj da je to pomaknuto za dva do tri mjeseca.” Tijekom karantene sa potencijalnim kupcima je prakticirala virtualne obilaske nekretnina, dok su onima koji su planirali doći fizički na proljeće odgođeni za srpanj, kolovoz i rujan.

Elena Nevskaya, vodeća savjetnica u Adrionika Consultancy and Coordination, rekla je da turizam najčešće diktira zahtjeve za nekretninama duž hrvatske jadranske obale. U svibnju i lipnju bilo je dvostruko više zahtjeva stranih državljana u odnosu na isto razdoblje 2019., navodi se u izvješću Adrionike. Mnogi su bili za samostalne vile s bazenima na području Istre za oko 300.000 do 350.000 eura (355.000 do 415.000 dolara), a vile uz dalmatinsku obalu za oko 1,5 do 2 milijuna eura (1,8 do 2,4 milijuna dolara). (Hrvatska valuta je kuna u kojoj i posluje, iako se mnoge transakcije provode u eurima.)

Gospođa Nevskaya rekla je kako je pandemija, zajedno s posljedicama potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka, uzrokovao pad cijena u cijeloj zemlji, potpomognut niskim kamatnim stopama na zajmove, sada na oko 2,5 posto.

S druge strane, posljednje kvartalno izvješće Hrvatskog zavoda za statistiku pokazalo je da su cijene kuća porasle za 8 posto u usporedbi s drugim kvartalom 2019., uključujući porast od 9 posto u Zagrebu. Potres, koji je oštetio mnoge domove u centru grada, smanjio je zalihe i preusmjerio fokus nekih potencijalnih kupaca.

“Primijetili smo porast broja ljudi koji traže kuće i građevinska zemljišta u odnosu na stanove”, rekao je Boro Vujović, direktor Operete, zagrebačke agencije za nekretnine i potpredsjednik Udruge za posredovanje u prometu nekretninama u Hrvatskoj gospodarskoj komori . “I koronavirus i potres učinili su da se ljudi osjećaju bolje na razini zemlje, sa dijelom vlastite zemlje.”

Na tržištu luksuznih nekretnina Sotheby’s je tijekom posljednjih sedam mjeseci zabilježio lagani pad stranog interesa, rekla je gospođa Mičetić, budući da ljudi nisu mogli posjećivati ​​domove tijekom proljeća. Ali postoji niša klijentele koja nikad ne presuši. Od siječnja do rujna ove godine, tvrtka je popisala 69 nekretnina te prodala 11, što je više od 61 popisane nekretnine i 8 prodanih u istom razdoblju 2019. godine.

Ruralno područje Gorskog Kotara, poput ostalih manje gusto naseljenih područja u Hrvatskoj, ne privlači ogroman interes stranaca, ali interes polako raste, kažu agenti za nekretnine.

Gospodin Vujović rekao je kako je pandemija potaknula interes za kućama za odmor i poljoprivrednim zemljištima u regiji, s klijentima koji traže njezin čist zrak i vodu, kao i blizinu Zagreba i obale. “Nakon pandemije”, rekao je, “vrijednost izolacije, prirode i mira znatno je porasla.”

Tko kupuje u Hrvatskoj?

Prema izvješću Sotheby’s-a, strani kupci u normalnim godinama čine otprilike 15 posto transakcija nekretninama, a Slovenci su obično na vrhu, s obzirom na zajedničku granicu s Hrvatskom.

Gospođa Mičetić rekla je kako je ove godine vidjela zahtjeve austrijskih, slovenskih i njemačkih kupaca. Kao i direktor Hrvatske imovinske službe, koji je primijetio povećan interes Nijemaca za Istru, gdje kupci često traže druge domove uz obalu.

Ovih dana novi kupci obično dolaze iz područja iz kojih se mogu dovesti autom do Hrvatske, posebice zapadne Europe, te se često raspituju o drugim domovima ili investicijskim nekretninama.

Osnove kupnje

Hrvatska, koja se pridružila Europskoj uniji 2013. godine, omogućava europskim građanima lakši pristup nekretninama kroz zakon o uzajamnosti koji Europljanima omogućava kupnju imovine bez ograničenja sve dok Hrvati imaju isto pravo u matičnoj zemlji kupca.

Više od polovice američkih država ima reciprocitet i s Hrvatskom, uključujući New York, New Jersey, Connecticut, Massachusetts i Kaliforniju.

Neeuropski građani moraju dobiti odobrenje Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske kako bi kupili nekretninu. Nadalje će kupac trebati pronaći hrvatskog odvjetnika – obično internog u agenciji za nekretnine – koji će obaviti zaključivanje ugovora. Nakon što ponuda bude prihvaćena, kupac će platiti oko 7 posto ukupne cijene kuće, zajedno s  porezima i naknadama, koje uključuju postotak agenciji i pravnom savjetniku, kao i porez na prometovanje nekretninama.

 

izvor: https://www.nytimes.com/2020/10/14/realestate/house-hunting-in-croatia-mountains.html