Hrvatska se još jednom pokazala kao zemlja apsurda. Dok diljem svijeta cijene nekretnina padaju, kod nas rastu. Također, jedna smo od rijetkih zemalja u kojima rast cijena ubrzava, a u posljednjem tromjesečju bili smo apsolutni rekorder u Europi prema rastu cijena.
Brojni analitičari upozoravaju kako nas čeka pucanje nekretninskog balona, koji bi po nekim naznakama mogao biti gori od onog s početka 2010-ih kada su se stanovi u glavnom gradu mogli kupiti i po upola manjim cijenama nego što se prodaju sada.
Podsjetimo, iako je Hrvatska u prošlu krizu ušla nešto kasnije od ostatka Europe i oporavljali smo se duže, tako da je rast nekretnina zabilježen tek 2017. s pojavom APN-ovih kredita.
‘Neće nam se ponoviti 2008.’
O stanju na tržištu i je li pred nama veća kriza od one prošle razgovarali smo s Jelenom Kravoščanec Todorović, članicom uprave u agenciji za nekretnine Opereta, jednom od najvećih agencija za nekretnine u Hrvatskoj.
“Nikako se ne može usporediti ona kriza iz 2008. i ova koju imamo danas. Onda smo osim gospodarske krize imali i krizu Švicarca koji je uvelike diktirao situaciju na tržištu”, objašnjava agentica napominjući kako je Hrvatska manje izložena rizicima od nekih drugih zemalja jer se kod nas oko 60 posto nekretnina kupi gotovinom.
“Oko 40 posto stanova je kupljeno na kredit, a je li određeni dio tih kredita rizičan i hoće li se pojaviti na tržištu, o tome je teško špekulirati”, napominje Kravoščanec Todorović dodajući kako i treba vidjeti što će biti sa stanovima kupljenima APN kreditima.
“Pitanje je hoće li se dio tih stanova, u slučaju eventualnog povećanja kamatnih stopa, u prosjeku za dvije godine možda naći na tržištu. Ipak, u tom slučaju treba znati da je većina banaka u zadnjim tranšama nudila te kredite sa fiksnom kamatnom stopom na 5, 7, pa čak i 10 godina. Hoće li se taj dio pojaviti na tržištu, teško je špekulirati o tome”, kaže.
Potražnja veća od ponude
Što se tiče pada cijena, kaže kako je situacija na tržištu takva da ne treba očekivati drastični pad cijena.
“U ovom trenutku imamo veću potražnju od same ponude i ne očekujemo da će se dogoditi nešto drastično. Sve dok imamo ovakav pritisak na tržištu, dok se traži više dobrih nekretnina nego što ih ima u ponudi, možemo govoriti o eventualnoj stagnaciji cijena, nikako o nekom drastičnom padu”, smatra agentica dodajući kako ipak moramo biti svjesni da postoji razlika u traženim cijenama koje vidimo u oglasnicima i onima postignutima.
“Neki podaci pokazuju kako je razlika između tražene i ostvarene nekih 4,5 posto, ovisno o tome koliko je realno postavljena cijena. Nećete dobiti istu cijenu za stari stan kojemu je potrebna adaptacija, za stan u dobroj zgradi koji možda treba adaptirati i novogradnje. Građani koji prodaju starogradnju moraju biti svjesni toga da ne mogu dobiti jednaku cijenu kao i za novogradnju, osobito na sadašnjem tržištu na kojem nedostaje radne snage za adaptacije”, objašnjava.
Mladi ljudi se sele u okolna mjesta
I dok cijene na moru i u Zagrebu nisu nikad bile više, agentica objašnjava kako je sve više investitora koji u želji za boljim povratom na investiciju kupuju stanove u manjim gradovima.
“Riječ je o gradovima s velikom studentskom populacijom poput Varaždina ili u Karlovcu koji je blizu Zagreba, gdje je povrat puno bolji. Ipak, u Hrvatskoj su najpodcjenjeniji dio tržišta nekretnina zemljišta koja se još uvijek mogu naći po povoljnoj cijeni”, kaže.
Mladim ljudima koji žele riješiti stambeno pitanje, savjetuje potražiti stan ili kuću u rubnim dijelovima grada, iako i tamo rastu cijene.
“Manji gradovi oko Zagreba poput Velike Gorice, Zaprešića, Sesveta su u posljednje vrijeme postali zanimljivi interesantni mladim obiteljima koje u tim zonama mogu sebi priuštiti nekretninu. Isto je i u Splitu u kojem mlade obitelji isto sebi ne mogu pronaći dom pa se okreću Solinu i Kaštelima, gdje ona posljedično opet rastu cijene nekretnina”, zaključuje Kravoščanec Todorović.