Kad se govori o klimatskim promjenama i njihovu utjecaju na tržište nekretnina, u Hrvatskoj se najčešće i odavno, govori o podizanju razine mora koje bi u nekom trenutku prouzročilo manju potražnju za stambenim i turizmu namijenjenim nekretninama “u prvom redu do mora”
Stoga se nameće pitanje je li se to u protekla dva desetljeća uistinu dogodilo? Istina se možda naslućuje već u činjenici da svakim danom imamo sve više primjera gradnje obiteljskih kuća i vila za najam na samom pomorskom dobru.
– Potražnja za nekretninama u prvom redu do mora ostala je zadnjih 20 godina konstantna, čak se može reći da i raste s vremenom –
rekao nam je u razgovoru na ovu temu Matej Samardžić iz zagrebačke agencije “Opereta”, jedne od najvećih u Hrvatskoj, te obrazložio:
– Sve češće se govori o klimatskim promjenama i podizanju razine mora kao realnim rizicima. Ipak, većina kupaca i investitora u Hrvatskoj i dalje ih ne percipira kao prijetnju. To su dugoročni procesi koji još uvijek ne utječu značajno na život ljudi, dok s druge strane većina ljudi prvi red percipira kao najbolju poziciju za boravak ili turizam.
Kada uzmemo u obzir ograničenost takvih pozicija, kao i potražnju koja je za prvi red do mora uvijek veća od ponude, nije čudno da ljudi žele biti što bliže moru, pa čak i protuzakonito kada pričamo o zalaženju na pomorsko dobro. Protuzakonito ponašanje ima svoje posljedice i u zadnje vrijeme sve češće vidimo da se takva ponašanja ipak prepoznaju i kažnjavaju, a štete saniraju.
VEĆE CIJENE I LAKŠE ‘PUNJENJE‘
Prema kazivanju našeg sugovornika, sukladno tome očekuje se da će potražnja i interes za prvim redom i dalje rasti, kako ove, tako i sljedeće godine.
– Takve nekretnine postižu veće cijene, a kada gledamo turizam lakše se “pune” i postižu veće cijene noćenja. Najveća posjećenost naše obale je ljeti, kada gotovo i nema nikakvih znakova podizanja mora, a na vrućine smo se navikli. Sve dok ljudi traže prvi red, on će se i tržiti i graditi – naglašava Samardžić.
A kad već govorimo o procjenama vezanim za nekretninsko tržište i klimatske promjene, spomenimo i one da će na Floridi i u Kaliforniji nekretnine do 2040. izgubiti do 30 posto svoje vrijednosti zbog sve češćih uragana i požara, što za posljedicu ima njihovu manju podobnost za život. Dakle, potpuno suprotno stanju na jadranskoj obali.
– Cijene stambenih objekata na Jadranu rasle su u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na četvrto tromjesečje prošle godine u prosjeku za 1,8 posto, a u odnosu na prvo tromjesečje 2023. (na godišnjoj razini) 8,9 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku – potvrđuje Samardžić te dodaje:
– Hrvatska obala i dalje je vrlo poželjno mjesto, s obzirom na to da klimatske promjene do sada i za sada ne ugrožavaju sigurnost i kvalitetu života. Toplinske udare je lakše podnijeti kada je blizu more, a ljudima je velika prednost kada su plaža i pristup moru što bliži. Ipak, klimatske promjene se događaju, pa vjerujem da će se tijekom idućih desetljeća i kod nas trebati osigurati prilagodbe. Dobra je stvar što je većina većih obalnih gradova provela istraživanja i procjene ranjivosti u vezi s klimatskim promjenama, pa su donesene i strategije zaštite te se djeluje u tom smjeru. Što se tiče većih negativnih posljedica one nisu zabilježene, osim na rijetkim lokalitetima kao što je Ninska laguna i Vlašići na Pagu, što lokalne vlasti saniraju. Dobro je podsjetiti i na poplavu u Zadru 2017. godine, koja je također dovela dopoboljšavanja sustava zaštite.
Trenutno postoji puno više aktivnog kapitala i želje za investicijama nego transakcija i kvalitetnih prilika za investicije. Veće i brze promjene ne očekujemo ni u bliskoj ni u daljoj budućnosti. Klimatske promjene donose nove izazove, ali i prilike za tržište nekretnina.
Vlasnici nekretnina, investitori i lokalne zajednice moraju biti svjesni ovih promjena i prilagoditi se kako bi zaštitili i povećali vrijednost svojih nekretnina. Pristup zaštitnim mjerama, održiva gradnja i prilagodba infrastrukture ključni su za dugoročnu održivost i vrijednost obalnih nekretnina – ocjena je Mateja Samardžića.
Preuzeto sa: Slobodna Dalmacija