Nema komentara

Slovenci u sedam godina kupili gotovo deset tisuća nekretnina u Hrvatskoj

I stranci profitiraju na tome što nemamo porez na nekretnine. Otkako smo ušli u EU, kupovali su najviše stanove, apartmane i kuće, osobito na obali.

Prema posljednjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj su bila 249.243 stana za odmor i rekreaciju, a tijekom pandemije doznali smo od Slovenaca da 110 tisuća njihovih državljana ima nekretnine u Hrvatskoj. Zato se ne treba brinuti da će Slovenija zbog koronavirusa zabraniti svojim građanima dolazak u Hrvatsku jer će štititi interese svojih državljana, vlasnika nekretnina u Hrvatskoj. Otkako smo ušli u EU, stranci su, osobito na obali, najviše kupovali stanove i apartmane, zatim različite nekretnine te kuće, a samo su Slovenci od 2013. kupili 9439 nekretnina u Hrvatskoj.

Pokazuju to podaci Porezne uprave Ministarstva financija. Slovenci su još u bivšoj Jugoslaviji, u kojoj stranci nisu mogli kupovati nekretnine, nego samo građani jugoslavenskih republika, pokupovali velik broj vikendica na Krku, a najviše je Slovenaca imalo nekretnine u općini Dobrinj. Nakon Slovenaca, od 2013. do lani najviše nekretnina u Hrvatskoj kupovali su državljani Njemačke, Austrije, Italije, Švedske, Mađarske.

Bez skupnih podataka

Sada nitko na jednom mjestu ne raspolaže podacima koliko točno stranaca danas ima nekretnine u Hrvatskoj jer će popis stanovništva, koji uključuje i popis nekretnina, biti sljedeće godine. No pitanje poreza na nekretnine, koje se u nas izbjegava zbog raznih interesnih skupina, morat će biti otvoreno jer na tome što ne oporezujemo nekretnine profitiraju i stranci, državljani EU, čiji je standard neusporediv s našim pa imaju priliku za njihove prilike jeftino kupovati nekretnine na obali. Državljani Njemačke od 2013. kupili su u Hrvatskoj 4969 nekretnina, najviše stanova i apartmana. Na trećem mjestu su Austrijanci, koji su u Hrvatskoj kupili ukupno 2867 nekretnina, a i oni su, kao i Nijemci, najviše kupovali stanove i apartmane. Zatim slijede Talijani, koji su kupili 1612 nekretnina, a na petom mjestu su Šveđani, koji su od 2013. kupili 1232 nekretnine u Hrvatskoj. Kako nas je Državni zavod za statistiku s pitanjima o tome koliko naši državljani, a koliko strani iz EU posjeduju nekretnina u Hrvatskoj uputio na Poreznu upravu Ministarstva financija, od njih smo dobili sljedeći odgovor: “Porezna uprava nije nadležna za utvrđivanje vlasništva nad nekretninama i ne raspolaže podacima o vlasnicima nekretnina na području Hrvatske. Predlažemo da upit uputite na zemljišno-knjižne odjele nadležnih općinskih sudova”.

No u sređenoj državi takvi podaci morali bi biti dostupni javnosti, i to na jednom mjestu, a ne da se prikupljaju iz više od stotinu zemljišno-knjižnih odjela. Ipak, iz Porezne uprave dostavili su nam podatke o nekretninama koje imaju na temelju svoje obveze da utvrđuju i naplaćuju poreze, doprinose i druga javna davanja. Porezna uprava dostavila nam je pregled broja kupoprodaja nekretnina prema državi stjecatelja nekretnine od 2013. do 2019., napominjući da u tim podacima nisu iskazane sve kupoprodaje nekretnina, nego samo one za koje su proveli postupak utvrđivanja porezne obveze. Prema tim podacima, najviše nekretnina u Hrvatskoj stekli su državljani Slovenije, Njemačke, Austrije, Italije, Švedske i Mađarske. Poznato je da stranci apartmane, stanove i kuće koje su kupili u Hrvatskoj ne koriste samo za odmor nego i za iznajmljivanje u sezoni.

Šveđani kupili više od Mađara

Primjerice, na Braču ima Šveđana i Britanaca koji angažiraju domaće ljude da im dočekuju goste, isto rade i Nijemci koji su vlasnici nekretnina na obali i otocima. Državljani EU imaju pravo postati vlasnici nekretnina u Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani, a to jedino ne vrijedi za poljoprivredno zemljište. A državljani trećih zemalja uz potvrdu Ministarstva pravosuđa mogu postati vlasnici nekretnine u Hrvatskoj ako naši državljani imaju to pravo u njihovoj zemlji. Na pitanje koliko stranaca iz EU iznajmljuje svoje nekretnine u Hrvatskoj,

Porezna uprava odgovara: “Vezano uz upit o broju stranih državljana koji iznajmljuju nekretnine u Hrvatskoj, u evidencijama Porezne uprave na dan 25. lipnja 2020. evidentirano je 3390 nerezidenata, obveznika plaćanja poreza na dohodak od imovine s osnove iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova te 998 nerezidenata, obveznika plaćanja poreza na dohodak od imovine s osnove najma ili zakupa nekretnina i pokretnina”. Napominju i da se podaci odnose na sve strance koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a obveznici su plaćanja poreza na dohodak od imovine, neovisno o tome je li riječ o rezidentima EU. Državljani EU koji su kod nas kupovali nekretnine najviše su kupovali stanove i apartmane. Iznenađuje da je više Šveđana kupilo nekretnine u Hrvatskoj od Mađara, koji su kupili 949 nekretnina.

izvor: vecernji.hr