Zašto cijene nekretnina nisu pale iako su mnogi to očekivali?

Tržište nekretnina i dalje nastavlja s trendom s kraja prošle i početka ove godine – na krilima APN kredita, niskim kamatnim stopama na stambene kredite, uskoro negativnom kamatom na štednju i potresima koji ne prestaju. Cijene nekretnina su i dalje u uzlaznom trendu, a promet pada. Statistike iz prošle godine pokazuju da su cijene
narasle za 6 %, a promet je pao za 11,5 %. Iz podataka koje smo dobili od porezne uprave, baze E-nekretnina te Burze nekretnina, jasno se vide trendovi.

Ovogodišnji APN jasno pokazuje da interes klijenata za kupnjom nekretnina i dalje postoji, ali nema dovoljno nekretnina na tržištu koji bi zadovoljili njihove financijske mogućnosti. U našem uredu, koji se bavi kreditnim posredovanjem, jasno se vidi veliki interes, ali manja realizacija nego prethodnih godina u istom vremenskom
periodu. Jedan od glavnih razloga rasta cijena jest činjenica da je dobar dio stanova “nestao“ s tržišta nakon potresa.

Promet u 2020. u centru grada je pao skoro 50%. Radi se o zgradama koje nemaju armirano-betonsku konstrukciju i koje su trenutno izvan tržišta, tako da je kupcima smanjena ponuda u odnosu razdoblja prije potresa. U isto vrijeme dobar dio stanovnika takvih zgrada se odlučio na promjenu nekretnine u kojoj žive i dodatno potaknuo pritisak na kupnju. Veća potražnja – manja ponuda dovodi do rasta cijena. Iako statistike govore da nismo dostigli cjenovni vrhunac koji je bio 2008. godine, kada je prosječna cijena m2 u Zagrebu bila nekih 2.000€, a 2018. je bila 1.800€/m2. Primjetan je rast cijena od početka godine, ali još nismo preskočili 2.000€/m2. Uz napomenu da je prosječna plaća danas veća za nekih 30% nego što je bila 2008. godine. Inflacija, kao posljedica korona-krize i velike količine novca na tržištu, mora ostaviti posljedice i na tržište nekretnina. Dobar dio štediša mijenja svoje niske kamate u banci za konkretnu vrijednost kao što je nekretnina. Značajan promet nekretnina otpada na strance, uglavnom građane EU koji su prošle godine kupili 13% manje nekretnina nego godinu ranije, ali i dalje se radi o značajnih 30% u odnosu na ukupan broj kupoprodaja. Treba napomenuti da je cijena željeza od početka godine narasla 30%, nema radne snage, materijali se čekaju po nekoliko mjeseci jer je zbog korone zastoj u proizvodnji, a to su sve faktori koji guraju cijene nekretnina prema gore.

Jasna je ovisnost naše ekonomije i turizma koji čini 20% BRP-a, tako da će uspješnost sezone imati utjecaja na tržište nekretnina. Već sada su primjetni trendovi klijenata s mora koji prodaju stanove u Zagrebu, kako bi sačuvali biznise na obali. Banke su prošle godine dale moratorije na kredite, koji polako istječu. Ukoliko sezona ne bude uspješna, dio klijenata će biti primoran na prodaju svojih nekretnina. Zanimljivo razdoblje na tržištu nekretnina je pred nama.

Piše: Boro Vujović

Compare listings

Compare