Usprkos snažnom padu BDP-a zbog pandemije koronavirusa, koji smo imali prošle godine, cijene nekretnina i dalje rastu. Pokazuju to i danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o cijenama novih stanova u prvih šest mjeseci ove godine.
Prosječna cijena četvornog metra novog stana u prvom polugodištu – u što nisu uračunati POS stanovi – iznosila je 15.550 kuna. To je rast od 5,8 posto u odnosu na drugo polugodište 2020. godine. Što se tiče POS stanova, njihova prosječna cijena je iznosila 7.499 kuna.
Cijene dižu niske kamate na štednju i kredite
Boro Vujović, direktor agencije za nekretnine Opereta, kaže da rast cijena ne treba čuditi s obzirom na okolnosti u kojima se tržište nekretnina nalazi.
“Imamo povijesno niske kamatne stope na kredite, ali i na štednju. Zatim, tu su i povoljni krediti APN-a, koji povremeno povećavaju potražnju. Na području Zagreba je i potres učinio svoje. Dio nekretnina nestao je s tržišta, to se odnosi na starije nekretnine, pa se odmah podigla atraktivnost drugim nekretninama koje su i dalje na tržištu i za kojima postoji potražnja, što naravno, diže cijenu”, kaže Vujović.
Građani u bankama imaju 236 milijardi kuna
Kao što je spomenuto, utjecaj na rast cijena nekretnina imaju i niske kamatne stope na štednju. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti su u srpnju iznosili 350,7 milijardi kuna. Depoziti kućanstava u srpnju su dosegnuli 236 milijardi kuna, što je porast u odnosu na mjesec ranije za 3,6 milijardi kuna.
Na godišnjoj razini depoziti kućanstava porasli su za čak 18,3 milijarde kuna. Dio toga, s obzirom na izuzetno niske kamate, prelijeva se na tržište nekretnina.
Također, došlo je i do snažnog porasta stambenih kredita, koji su krajem srpnja iznosili oko 66 milijardi kuna, što je rast od milijardu kuna u mjesec dana, ali i preko 6 milijardi kuna, na godišnjoj razini.
Poskupio građevinski materijal
I kod same gradnje stanova prisutno je nekoliko faktora koji utječu na rast cijena. “Koronakriza je imala utjecaj na tržište materijala za gradnju. Kako sve poskupljuje tako je poskupio i građevinski materijal. Unazad godinu dana cijena građevinskog materijala porasla je za 30 posto, a to se mora odraziti i na prodajnoj cijeni nekretnine. Ne treba zaboraviti ni nedostatak radne snage, zbog kojeg je došlo do porasta plaća u građevinskom sektoru”, kaže Vujović.
Problem nedostatka radne snage u građevinarstvu eskalirao je posljednjih nekoliko godina, zbog iseljavanja u inozemstvo. Nakon potresa na području Zagreba i Sisačko-moslavačke županije procjenjivalo se da će samo za obnovu biti potrebno oko 100 tisuća radnika, tako da su građevinske firme primorane na uvoz radne snage.
No, radnika više nema ni u susjednim zemljama, poput Bosne i Hercegovine, pa se građevinske firme sve češće pokušavaju privući radnike iz udaljenih zemalja poput Indije, Bangladeša ili Filipina.
Izvor: telegram.hr