Zašto je došlo do velikog rasta cijena novih stanova u Zagrebu? ‘Koliko god bila kriza uvijek postoji određen broj ljudi koji želi kupiti novi stan’

Boom stanogradnje

Procvat stanogradnje u Zagrebu, kakav nije zabilježen od 2008. godine, očitava se i u najnovijim podacima Državnog statističkog zavoda, koji pokazuju da prosječna cijena četvornog metra novog stana u Zagrebu iznosi 12.390 kuna, što je 24,8 posto više nego prije godinu dana. Samo u drugom polugodištu prošle godine u Zagrebu su se prodala 674 stana u novogradnji. Prema neslužbenim procjenama, u posljednjih je godinu dana u Zagrebu rasprodano oko 1000 stanova u novogradnji.

Prosječna cijena četvornog metra novih stanova iznosila je u Hrvatskoj u drugom polugodištu 2017. godine 11.060 kuna, što je 11,7 posto više nego u istom razdoblju 2016., pokazuju podaci DSZ-a. Međutim, pritom je prosječna cijena četvornog metra novog stana u Zagrebu narasla 24,8 posto više nego godinu prije, a u ostalim naseljima ta cijena iznosi 9838 kuna, što je zapravo 0,2 posto manje.

1330 novih stanova

Podaci DZS-a pokazuju i da je samo u drugom polugodištu 2017. u Hrvatskoj prodano 1330 novih stanova, od čega 647 u Zagrebu, a 683 u drugim naseljima. Nedavno je Jutarnji list pisao o tome kako se većina stanova u novogradnjama u Zagrebu proda prije nego što se zgrade završe, a neke već na samom početku gradnje. Grade se deseci stambenih zgrada, namijenjenih raznim kategorijama kupaca, a u gotovo svim kvalitetnijim zgradama na dobrim lokacijama u gradu rasprodani su svi ili većina stanova. Više je razloga ovakvog booma stanogradnje, rasta cijena i potražnje. Većina trgovaca nekretninama slaže se da se radi o akumuliranoj potražnji jer je nakon krize u graditeljstvu nastupio određeni zastoj u stanogradnji i manjak novih stanova.

– Koliko god bila kriza, u gradovima kao što je Zagreb uvijek postoji određen broj stanovnika koji želi kupiti novi stan. Neki nove stanove traže već četiri godine. Ipak ovaj boom potražnje mogao bi biti balon, posljedica akumulirane potražnje, i pitanje je što će biti 2020. godine, hoće li potražnja pasti – rekao je Patrick Franolić, direktor tvrtke Spiller Farmer, konzalting agencije za poslovanje nekretninama.

Dubravko Ranilović, direktor agencije Kastel nekretnine i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama, upozorava da se kvaliteta stanova u novogradnji donekle promijenila u odnosu na prijašnju, što je također povisilo cijenu, a i gradi se na atraktivnijim lokacijama nego prije, što također diktira cijenu.

Kupaca još ima

– Dio novogradnje u Zagrebu već je neko vrijeme A-razred, neke i A plus. Stoga je otvoreno pitanje je li to porast cijene za isti stan. Također, koliko god se radi o povećanju prodaje, ipak govorimo o manjem broju ljudi u Hrvatskoj koji su kupci i da bi se taj rast održao, gospodarstvo ga mora pratiti – naglasio je Dubravko Ranilović.

Neki od građevinara jučer su nam rekli da su im zbog novog zakona o kreditiranju pojedini predugovori za stanove pali, ali da kupaca još ima. Dobri kreditni uvjeti bili su također jedan od razloga dobre potražnje novogradnje prošle godine, a ona je potaknula rast cijene kvadrata.

Faktori koji su potaknuli rast cijena

Borislav Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, pojašnjava zašto su cijene nekretnina u porastu.

– Više je faktora koji na to utječu: oporavak gospodarstva, stambeni krediti s niskim kamatama, slabe kamate na štednju, geopolitička situacija, ali i nedostatak novogradnje. Također, bitan faktor je veliki interes za stanovima na atraktivnim lokacijama koji se pretvaraju u apartmane za kratkoročni najam, kao i niske cijene nekretnina u odnosu na zapadnu Europu. Ono što joj ne ide u prilog su iseljavanje i novi Ovršni zakon – nabraja Vujović, koji kao najvažniji čimbenik koji je izravno utjecao na rast cijena nekretnina izdvaja APN-ove subvencionirane kredite.

Slično se može čuti i od samih agencija za promet nekretninama pa tako Antonija Mikšić iz Operete, licencirana agentica za posredovanje u prometu nekretninama, ističe kako su od ove godine postroženi uvjeti kreditiranja i mnogo donedavno kreditno sposobnih pojedinaca sada ne može uzeti kredit ili može podići kredit znatno manjeg iznosa.

Izvor: jutarnji.hr

 

Compare listings

Compare