Gradovi u okolici Zagreba postaju sve atraktivniji za ljude koji žele riješiti stambeno pitanje. Niže cijene kvadrata, jeftinije komunalije, manje prometne gužve i općenito viši životni standard razlozi su za to što su stanovi i kuće u Velikoj Gorici, Zaprešiću, Samoboru, Svetoj Nedjelji, Jastrebarskom i Dugom Selu sve traženiji. Istražili smo koliko su povoljnije nekretnine u tim gradovima od metropole i čime još privlače nove stanovnike

Najveći interes, osobito mladih obitelji, trenutno je za Velikom Goricom jer ima najveći broj novogradnji. Grad je odlično povezan sa Zagrebom pomoću tri brze prometnice. Prema najavama gradskih vlasti, u Gorici uskoro kreće gradnja dva nova vrtića s ukupno 400 mjesta, kao i centra za starije i nemoćne. Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar najavio je da je u planu da gradski vrtići budu potpuno besplatni, a nakon ukidanja prireza od 12 posto od 1. siječnja iduće godine neće povećati porez na dohodak. Prema podacima najveće zagrebačke agencije za nekretnine Operete, prosječna cijena kvadrata novogradnje u Velikoj Gorici iznosi 2400 eura dok je starogradnja na oko 2100 - 2200 eura. U Zagrebu kvadrat u prosjeku košta 2800 eura i to bez novoizgrađenih stanova. Kad se oni uključe u kalkulaciju, tad je prosječna cijena viša od 3000 eura. Na specijaliziranoj tražilici za nekretnine GoHome vidljivo je da se cijena kuća u Velikoj Gorici kreće oko 1600 eura po kvadratu, a na području Zagreba je iznad 2100 eura. Naravno, sve to ovisi o lokaciji i uređenosti. Primjerice kuće u Velikoj Gorici od 120 kvadrata i sa 600 metara kvadratnih okućnice, građene oko 1980. i u solidnom stanju, prodaju se za 250.000 eura (2080 eura po kvadratu). 'S obzirom na općenit nedostatak nekretnina na tržištu, kao i nedostatak priuštivih nekretnina, zona interesa preselila se na gradove u okolici Zagreba jer svojom infrastrukturom zadovoljavaju potrebe mladih obitelji. Velika Gorica je zanimljiva jer nudi najveći broj novogradnji. Hrvatska pošta se nedavno preselila u taj grad, a najavljeno je i veliko širenje tamošnje poslovne zone Meridian 16', izjavio je za tportal Boro Vujović, vlasnik Operete. Dosta toga gradi se i u Zaprešiću - prema dostupnim podacima oko 600 stanova - a on je posebno zanimljiv ljudima iz zapadnog dijela Zagreba. Velika prednost tog grada koji broji nešto više od 24.000 stanovnika dobra je povezanost s metropolom, autobusima ZET-a i prigradskom željeznicom. I gradonačelnik Zaprešića Željko Turk najavio je da nakon ukidanja prireza neće povećati porez na dohodak. Uz to, svi oni koji imaju prijavljeno prebivalište u Zaprešiću i zaposleni su imaju osigurano mjesto za dijete u vrtiću. Prosječna cijena novogradnje u Zaprešiću iznosi 2200 eura po kvadratu dok je starogradnja na 2000 eura. Kuće od 200 kvadrata prodaju se za 200.000 eura, s tim da je prosječna cijena kvadrata u pravilu oko 1200 eura. S obzirom na povećanje gospodarske aktivnosti u Kerestincu, prvenstveno zbog izgradnje kampusa i tvornice Mate Rimca, gdje bi trebalo raditi 2500 ljudi, velik je interes za kupnju nekretnina u Svetoj Nedjelji i Samoboru.

Oba ta grada nemaju prirez, a godinama su na glasu kao jedna od najugodnijih mjesta za život u Hrvatskoj. U Svetoj Nedjelji je tako javni prijevoz besplatan, a Samobor je smanjio komunalni doprinos za gradnju stanova i obiteljskih kuća, što je pojeftinilo gradnju. Komunalna infrastruktura u oba grada je na visokoj razini.

Prosječna cijena novogradnje u Samoboru i Svetoj Nedjelji iznosi 2500 eura po kvadratu, a stanovi u starijim zgradama koštaju oko 2000 eura. Kuće od 200 metra kvadratnih izgrađene oko 1990. u Samoboru se prodaju za od 300.000 do 400.000 tisuća eura. Dugo Selo nalazi se 20 kilometara istočno od centra Zagreba i jedan je od gradova s najboljim prirodnim prirastom u Hrvatskoj. Grade se dva vrtića, planira se nova osnovna škola, a u zadnjoj fazi izgradnje je nova zgrada srednje škole, u kojoj će biti smješten Centar izvrsnosti za robotiku. Grad sufinancira troškove dječjeg vrtića, kao i prijevoz učenika srednjih škola i studenata u Zagreb. Prirez u Dugom Selu iznosi devet posto, a tamošnje vlasti još nisu odlučile hoće li njegovim ukidanjem povećati porez na dohodak. Cijena stambenih kvadrata u Dugom Selu kreće se od 2000 eura za nove stanove, starogradnja prosječno košta 1800 eura, a kuće se prodaju za 1300-1400 eura. Naravno, to su cijene koje su podložne korekcijama s obzirom na stanje kuće, lokaciju i veličinu okućnice. Na 30-ak kilometara jugozapadno od Zagreba nalazi se Jastrebarsko, grad koji također zadnjih godina bilježi lagani porast doseljavanja. Najvažniji razlog su daleko jeftinije nekretnine nego u glavnom gradu. Prosječna cijena stana kreće se oko 1900 eura, a kuća oko 1100 eura po metru kvadratnom.

Direktorica agencije Colliers Hrvatska Vedrana Likan smatra da će se trend sve veće potražnje za nekretninama izvan Zagreba nastaviti i u budućnosti. 'Općenito govoreći, tržište stambenih nekretnina u Hrvatskoj suočava se s visokom potražnjom i nedostatnom ponudom, što je i dovelo do rasta cijena. Zato su alternativne lokacije postale primamljive kupcima, jer je dojam vrijednosti za novac veći izvan velikih gradova. Do viših cijena u Zagrebu i drugim velikim gradovima dolazi zbog nedostatka ponude zemljišta, a istovremeno je velik broj zemljišta trenutno 'zaključan' u vlasništvu gradova i države. Dugo Selo, Samobor, Zaprešić, Jastrebarsko, Velika Gorica i Sveta Nedelja predstavljaju dobru alternativu Zagrebu. U neposrednoj su blizini, dobro prometno povezani, a sadržajem nude sve što je potrebno za život prosječne obitelj', objasnila je Likan. Napominje da su tržište stambenih nekretnina u Zagrebu obilježili zanimljivi trendovi u ovoj godini. Još je ljetos Državni zavod za statistiku objavio da je u prvom kvartalu ove godine došlo i do prvog, manjeg pada cijena kvadrata u Zagrebu. Ovo se dogodilo nakon što je zabilježen pad prodaje stanova od oko 30 posto u zadnjem kvartalu 2022. godine.

Prema podacima Porezne uprave, promet stambenim nekretninama u Zagrebu pao je za 23 posto ako se uspoređuje prvi dio 2023. godine s prvih šest mjeseci 2022. godine. 'Tržište nekretnina ušlo je u fazu hlađenja, a na što je utjecao rast kamatnih stopa. Ovaj pad volumena transakcija vjerojatno će se nastaviti i u budućnosti, pogotovo kad uzmemo u obzir to da je kupcima nagrizena kupovna moć zbog visoke inflacije, rasta kamatnih stopa i uvjeta kreditiranja, a uz sve to imamo neizvjesnu ekonomsku situaciju, što sve dovodi do pada potražnje', prognozira Likan.

Preuzeto s: tportal.hr

O nama

Informacije

Usluge

O nama

Informacije

Usluge