Situacija je takva da se malo gradi, cijene stanova i kuća brzo rastu, stanovi postaju preskupi i nedostupni za one domaće koji rade. Na obali se istiskuje domicilno stanovništvo, rekao je Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu TRŽIŠTE Zagreb je izgubio deset posto stanovnika, broj stanova povećao se za pet posto, a prosječna cijena stanova narasla je za 25 posto - rekao je Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na nedavno održanoj Konferenciji Filipović ZagRE 2022 u hotelu Esplanade s temom "Stanovanje u Hrvatskoj, put u socijalno stanovanje". Ova bolna tema, jer je Hrvatska prilično nazadna po pitanju socijalnog stanovanja, okupila je velik broj slušatelja, a to je bila i zaključna konferencija. Uslijedilo je uvod o stanju na tržištu nekretninama, kreditima... Dubravko Ranilović, moderator panela, predsjednik Udruženja trgovaca nekretninama pri HGK, iznio je neke brojke, primjerice, da je vrhunac pika na tablici stanogradnje posljednjih desetljeća bila 2007/2008 godina. Najveća uprosječena cijena je sad, iznad 2000 eura po četvornome metru. - Ne očekujemo novu 2008. godinu i takvu krizu, ali ima nekih pokazatelja da treba biti oprezan - kazao je Ranilović. Vezano uz udio stjecanja nekretnina stranih državljana, svaki treći kupac je strani državljanin. - Na moru je svaki treći domaći kupac - dodao je. Među stranim državljanima najviše je kupaca iz Slovenije, Njemačke i Austrije. PORAST CIJENA - Situacija je takva da se malo gradi, cijene stanova i kuća brzo rastu, stanovi postaju preskupi i nedostupni za one domaće koji rade. Na obali se istiskuje domicilno stanovništvo. Primjerice, ove brojke su zanimljiv pokazatelj, za Šibensko-kninsku županiju broj stanovnika je 98.460 stanovnika, stanova i kuća je 102.835, a cijene nekretnina rastu. Stan je sve više mjesto za biznis, a sve je manje domova - istaknuo je Josip Tica. Ranilović je istaknuo da državna politika toliko motivira apartmanizaciju, poreznom oazom koja kod nas privlači i strance da kupuju i također imaju apartmane za najam. Gost je bio Sašo Rink, direktor javno stambenog fonda Općine Ljubljana, koji se požalio da u tom gradu nije sjajna situacija sa socijalnim stanovima i stanovima grada za najam. No kad je brojke za Zagreb iznio Luka Korlaet, dogradonačelnik Zagreba, ispalo je da u Ljubljani ipak nije tako loše. TROŠKOVI STANOVANJA - Kako stvari stoje sa socijalnim stanovima? Grad Zagreb ima 7000 stanova, od toga je 2191 u vlasništvu Holdinga. Na 800.000 stanovnika to je samo 2,2 posto od ukupnog broja. Grad sada ima nekoliko poziva za takve svoje stanove s povoljnim najamninama. Omjer je na oba natječaja takav da se javilo 800 ljudi, a ima 50 stanova. Omjer je 1:16 - kazao je Korlaet te dodao da Grad planira nastavak projekta u Podbrežju gdje uskoro ide nova zgrada, a dugoročnije i dio stanova za socijalu u sklopu budućeg Bloka Badel za koji uskoro ide urbanistički plan uređenja baš kao u sličnim blokovima u Beču s raznim sadržajima i stanovnicima. Pritom je Zagreb jedan od najgorih europskih gradova kad se radi o troškovima stanovanja. Ranilović i Korlaet razgovarali su i o mogućnosti da se kroz javno-privatno partnerstvo grade socijalni stanovi kompenzacijom graditeljima kroz zemljišta. Govorilo se o tome i da je Središnja banka u SAD-u podigla kamatnu stopu, što se obično preslika na zapadni svijet. NISKE KAMATNE STOPE - Tek će se pokazati koji su motivi stranih državljana za kupnju na našoj obali, kupuju li zato što im je to na neki način bijeg od njihovih domaćih ekonomskih situacija, kamatnih stopa i specifičnih situacija u doba pandemije te hoće li se to nastaviti dugoročnije. Ne znamo pravi motiv tih procesa - rekao je J. Tica. Očekuje se porast kamatnih stopa na depozite, no tek će se vidjeti koliko i kojim intenzitetom. - Zaoštravanje monetarnih politika koje bi mogle dovesti do porasta kreditnih stopa mogle bi povećati kredite. To bi mogla biti povećanja od 10 posto godišnje. Međutim, ulaskom u schengensku zonu i uvođenjem eura mogla bi se i smanjiti - naglasila je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera. Povijesno je dugo razdoblje niskih kamatnih stopa. - Također, živimo u dijelu svijeta u kojem se oduvijek smatra sigurnim ulaganjem u "geld, gold, grunt" - rekla je.

Poslovni procesi Nekretnine će se morati prilagoditi promjenama Poslovni procesi značajno su se promijenili proteklih nekoliko godina. Utjecaj pandemije sve je ubrzao i dolaze novi modeli organizacije poslovanja koji propituju alate koji se koriste u redovitom poslovanju, bez obzira na to čime se bavimo. Kao neizostavan i važan dio procesa, nekretnine će se morati prilagoditi promjenama koje su već sada prisutne, ali i onima koje tek dolaze. Na panelu koji je moderirao Robert Pokrovac iz Erste nekretnina potaknula se rasprava o nekim važnim faktorima u poslovnim procesima, koji će utjecati na način korištenja poslovnih nekretnina, a samim time i na njihov novi koncept. Uz zanimljiva iskustva Iskona, Erste banke i 3LHD-a o promjenama kroz koje su oni prolazili, govorilo se o primjerima koje se događaju na našem tržištu poput kampusa Infobipa i Rimca te o međunarodnim iskustvima Erste kampusa iz Beča. Također se dotaknuo i rad od kuće koji će zasigurno obilježiti budućnost korištenja poslovnih prostora. Sudionici su naglasili važnost kreiranja zdravog i pozitivnog radnog okruženja koje novi koncepti poslovnih nekretnina moraju dati kako svojim zaposlenicima tako i društvu u cjelini.

Izvor: jutarnji.hr

O nama

Informacije

Usluge

O nama

Informacije

Usluge