Broj izdanih građevinskih dozvola u Hrvatskoj u prvoj polovici 2026. godine manji je nego godinu ranije. Ipak, podaci zasad ne upućuju na naglo usporavanje građevinske aktivnosti. Za tržište nekretnina važnije je pitanje što će se događati s brojem stanova koji se planiraju graditi u narednim godinama.

Na hrvatskom tržištu nekretnina i dalje se intenzivno gradi. Nova gradilišta otvaraju se, projekti novogradnje dolaze na tržište, a interes kupaca za kvalitetne stambene nekretnine i dalje postoji.

Istodobno, najnoviji podaci o građevinskim dozvolama pokazuju određeno usporavanje u odnosu na prošlu godinu. No, samo na temelju tih podataka još nije moguće zaključiti da građevinski sektor ulazi u ozbiljniju fazu usporavanja.

U prvih šest mjeseci izdano 14,3 posto manje dozvola

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj su u prvih šest mjeseci 2026. izdane 5.083 građevinske dozvole, što je 14,3 posto manje nego u istom razdoblju 2025. godine.

Još je zanimljiviji podatak kada se pogleda koliko se stanova prema tim dozvolama planira izgraditi.

U prvoj polovici 2025. građevinskim je dozvolama bila predviđena gradnja 10.427 stanova, dok je u prvih šest mjeseci ove godine predviđena gradnja 8.902 stana. To je 1.525 stanova manje nego godinu ranije.

Na prvi pogled, riječ je o podacima koji bi mogli upućivati na buduće smanjenje ponude novogradnje. Međutim, za donošenje takvog zaključka još je prerano.

Pad je bio puno izraženiji početkom godine

Važno je pogledati kako se trend razvijao tijekom godine.

Nakon prva dva mjeseca 2026. broj izdanih građevinskih dozvola bio je 35,1 posto manji nego godinu ranije. Nakon prva četiri mjeseca razlika se smanjila na 17,5 posto, a nakon prvih šest mjeseci na 14,3 posto.

U samom lipnju izdane su 922 građevinske dozvole, što je samo 3,9 posto manje nego u lipnju 2025.

To pokazuje da se početni pad tijekom godine postupno ublažavao. Zbog toga trenutačne podatke ne treba tumačiti kao dokaz da građevinska aktivnost ulazi u snažan silazni trend.

Građevinska aktivnost i dalje raste

Dodatnu perspektivu daju podaci o stvarno izvedenim građevinskim radovima.

U razdoblju od siječnja do lipnja 2026. vrijednost građevinskih radova izvršenih vlastitim radnicima kod poslovnih subjekata s 20 i više zaposlenih bila je 12,8 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je vrijednost novih narudžbi bila 4 posto veća.

Naizgled je riječ o kontradikciji: broj novih građevinskih dozvola pada, a građevinska aktivnost raste.

No, ta dva pokazatelja zapravo mjere različite faze građevinskog ciklusa.

Projekti koji se danas grade rezultat su odluka, dozvola, ugovorenih poslova i financiranja iz prethodnih razdoblja. Zbog toga promjena broja novih građevinskih dozvola ne može odmah utjecati na količinu radova koji se trenutno izvode.

Ako se pad broja dozvola nastavi tijekom duljeg razdoblja, tek tada možemo očekivati vidljiviji utjecaj na buduću ponudu novih nekretnina.

Za tržište je važniji broj planiranih stanova nego broj dozvola

Broj građevinskih dozvola sam po sebi nije dovoljan pokazatelj buduće ponude.

Jedna dozvola može se odnositi na obiteljsku kuću s jednim stanom, ali i na višestambenu zgradu s desecima stanova. Zato je za tržište nekretnina puno važnije pratiti koliko je stanova predviđeno za izgradnju.

Upravo zato podatak o 1.525 manje planiranih stanova u prvih šest mjeseci 2026. vrijedi pažljivo pratiti.

Ipak, građevinska dozvola nije isto što i stan koji će se sutra pojaviti na tržištu. Između projektiranja, ishođenja dozvole, početka gradnje i završetka projekta može proći više godina.

Zbog toga se eventualni dugoročniji pad broja dozvola na tržištu ponude ne bi nužno osjetio odmah, nego tek s vremenskim odmakom.

Što to znači za cijene nekretnina?

Pitanje buduće ponude posebno je važno zbog i dalje visokih cijena stambenih nekretnina.

Prema DZS-u, cijene stambenih objekata u prvom tromjesečju 2026. bile su 14,3 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Cijene novih stambenih objekata porasle su 9,7 posto, dok su cijene postojećih stambenih objekata bile više za 16,1 posto.

Na regionalnoj razini, cijene stambenih objekata u Zagrebu bile su 14,7 posto više nego godinu ranije, na Jadranu 12,6 posto, a u ostalim područjima Hrvatske 18,1 posto.

Što će se dalje događati s cijenama uvelike će ovisiti o odnosu ponude i potražnje.

Ako bi se broj novih stanova nastavio smanjivati, a interes kupaca ostao relativno visok, ograničenija ponuda mogla bi stvarati dodatni pritisak na cijene.

S druge strane, ako bi istodobno došlo do značajnijeg pada potražnje, manja ponuda ne bi nužno značila i daljnji rast cijena.

Kupci su aktivni, ali oprezniji

Na tržištu se već može primijetiti promjena u ponašanju kupaca.

Interes za kupnju nekretnina i dalje postoji, posebno kada je riječ o kvalitetnim lokacijama, dobro projektiranim novogradnjama i nekretninama koje nude odgovarajući omjer cijene i kvalitete.

Međutim, kupci danas pažljivije uspoređuju ponudu, dulje donose odluke i jasnije definiraju financijsku granicu do koje su spremni ići.

Drugim riječima, interes nije nestao, ali kupci su postali selektivniji.

To je važno i za prodavatelje. Sama činjenica da je potražnja prisutna ne znači da će svaka nekretnina biti prodana po bilo kojoj cijeni. Kod donošenja odluke sve važniju ulogu imaju lokacija, kvaliteta gradnje, energetska učinkovitost, raspored prostora, sadržaji i – posebno – realno postavljena cijena.

Prerano je govoriti o prekretnici

Pad broja građevinskih dozvola u prvoj polovici 2026. svakako je podatak koji vrijedi pratiti, ali još nije dovoljan za zaključak da hrvatsko građevinarstvo ulazi u razdoblje ozbiljnog usporavanja.

Trenutna građevinska aktivnost i dalje je snažna, a vrijednost izvedenih radova u prvih šest mjeseci godine porasla je 12,8 posto na godišnjoj razini.

Istodobno, smanjenje broja planiranih stanova predstavlja signal koji ne bi trebalo zanemariti.

Ako se tijekom sljedećih tromjesečja nastavi smanjivati broj građevinskih dozvola i, još važnije, broj stanova predviđenih za izgradnju, tada će biti moguće s većom sigurnošću govoriti o promjeni budućeg građevinskog ciklusa.

Za tržište nekretnina zato će u narednom razdoblju biti važno pratiti nekoliko pokazatelja zajedno: broj novih građevinskih dozvola, broj planiranih stanova, realizirane kupoprodaje, kretanje cijena i stvarnu potražnju kupaca.

Građevinske dozvole pritom mogu biti posebno vrijedan pokazatelj jer nam, za razliku od podataka o trenutnoj ponudi, daju uvid u ono što bi se na tržištu moglo pojaviti tek za nekoliko godina.

Izvorni članak

O nama

Informacije

Usluge

O nama

Informacije

Usluge