Autorica: Jelena Kravoščanec Todorović Zagreb je najveći grad Hrvatske, a kada govorimo o tržištu nekretnina možemo reći kako je to ujedno i grad s najvećim prometom nekretnina i najveće tržište. Cijene nekretnina u Zagrebu su u prosjeku više no u drugim gradovima kontinentalne Hrvatske. Međutim, to i nije neobično s obzirom na iznimno veliku potražnju za nekretninama. Svi žele stan u Zagrebu. Osim što se traže nekretnine za stanovanje ili povremeni boravak, mnogi ih kupuju i kao investiciju za dugoročni ili kratkoročni najam. S obzirom na male kamate u bankama, stan koji se iznajmljuje daje puno veći povrat na uloženo. Pogotovo ako se pretvori u apartman i iznajmljuje po danu. Svakako je potrebno spomenuti da se porast broja turista u gradu odražava i na tržište nekretnina. Turistički promet u Zagrebu raste brže od onoga u ostatku Hrvatske, prosječno po stopi od 12 posto godišnje, dok ta brojka za ostatak zemlje u prosjeku iznosi oko 5,5 posto. Gosti, osim što koriste smještaj u hotelima, hostelima, sve više ga koriste i u privatnom smještaju. Posljedica toga je da u Donjem i Gornjem gradu gotovo nema stanova za dugoročni najam ili ima po značajno višim cijenama nego unazad par godina. Centar grada je svakako najatraktivniji, međutim i u drugim dijelovima grada iznajmljuju se stanovi za kratkoročan najam, što je jedan od razloga trenutno viših cijena dugoročnog najma. Tako je prosječna cijena najma viša za 10% u odnosu na 2016. godinu. Zanimljiv je podatak da je 2013. godine u ponudi bilo 250 registriranih smještajnih jedinica, a danas ih je 3000 i taj broj i dalje raste. Svakako možemo reći da se tržište posve okrenulo i iz tržišta kupaca pretvorilo se u tržište prodavatelja koji danas diktiraju uvjete. Trenutno je veća potražnja za kvalitetnim nekretninama na dobrim lokacijama nego što ih ima na tržištu, što rezultira da će dobra nekretnina na dobroj lokaciji možda postići i višu cijenu od trenutne tržišne cijene, kao i da će pronaći kupca u vrlo kratkom roku. I dalje su kupcima najzanimljivije nekretnine u tramvajskoj zoni, a najmanje traženi kvartovi u gradu su oni koji se nalaze izvan tramvajske zone i u kojima nema prateće infrastrukture za život obitelji. Prema statistikama, zapadni dio grada je zabilježio najmanju promjenu cijena od 2,9 % , a najveća godišnja promjena je zabilježena u Novom Zagrebu gdje su oglašene cijene bile cca 6 % više u odnosu na 2016. godinu. Na istočnom dijelu grada, cijene su na godišnjoj razini porasle za 4 %. I dok cijena stanova polako raste, te prosječna cijena stana u Zagrebu iznosi 1480€/m2, u isto vrijeme, vrijednost kuća ne bilježi značajan rast. Prosječna tražena cijena kuće je u prosjeku 20% niža nego cijena stana. Na zagrebačkom području najviše se traže manje obiteljske kuće modernog dizajna kakvih je najmanje, a u ponudi se može naći mnogo tradicionalnih obiteljskih kuća, višekatnica kakve su se nekad gradile, a danas nisu tržišno interesantne. Unatoč maloj potražnji kuća, prodavatelji i dalje imaju visoka očekivanja, što u konačnici rezultira neusporedivo manjom prodajom u odnosu na stanove. U odnosu na prethodne godine, svakako se bilježi veći broj novogradnji na tržištu, a u ovoj godini se očekuje dodatni porast novosagrađenih nekretnina. Investitori pretežno biraju lokacije koje su u tramvajskoj zoni, ili unutar uređenih kvartova koji imaju osiguranu infrastrukturu. Svjesni su da mogućnost konkuriranja na tržištu mogu osigurati jedino urednom dokumentacijom i kvalitetnom izvedbom, što često nije bio slučaj prethodnih godina. Sva prava pridržana © opereta.hr

O nama

Informacije

Usluge

O nama

Informacije

Usluge