Gosti Točke na tjedan bili su Borislav Vujović (HGK) i Velibor Mačkić (EFZG) koji su razgovarali o stanju na tržištu nekretnina u Hrvatskoj.

Velibor Mačkić je za početak objasnio što je nekretninski balon. "Nekretninski balon je periodična fluktuacija na tržištu koja se u ovom slučaju događa na tržištu neretnina. Ono što ovaj balon razlikuje od onga na tržištu kapitala i dionica jest činjenica da se zbog manjka likvidnosti on pojavljuje rjeđe. Međutim, jednom kad se pojavi traje duže i kada pukne, efekti na ekonomske agregate su puno izraženiji, budući da obuhvaća i širi krug ljudi koji su obuhvaćeni time." "Pitanje je i kako promatramo tržište - regionalno je evidentno da možemo vidjeti nekretninnski balon - na obali, Zagrebu... Sigurno je da cijene rastu puno više nego što bi to drugi makroekonomski agregati mogli podržavati. To je zapravo i prvi indikator da postoji balon. Ako vam se pojavljuju špekulativna ulaganja, imate više potražnje od ponude i efekt krda (koji je bio veliki pokazatelj tijekom prve krize)." Borislav Vujović je komentirao potražnju na tržištu. "Činjenica jest da je tržište stvarno vrlo živo, čak neočekivano živo, i da su cijene takve kakve 2016., recimo, nismo uopće mogli predvidjeti. Ta je godina bila zadnja godina krize kada je dolazilo do stabilizacije i ništa nije ukazivalo na ono što se događalo u protekle tri godine, osim subvencija, za koje smo predvidjeli da će biti jedan od okidača za rast cijena." "Ono što se stvarno na tržištu događa jest da ljudi kupuju, da možda i ne razmišljaju previše, ali da u svakom slučaju postoji veliki broj kupaca. Puno je veća potražnja nego što je ponuda u ovom trenutku." Što se tiče navoda koji su se mogli čuti u medijima kako se proda svaka šesta nekretnina, istaknuo je i sljedeće: "Teško je točno reći, ali u svakom slučaju ima stanova koji se ne prodaju i koji stoje na tržištu zato što su cijene nerealne. Treba uzeti u obzir da ni u Zagrebu nije svugdje jednaka situacija - ima jako popularnih dijelova, a ima i onih gdje i dalje nije jako jednostavno prodati veliki stan i pitanje je po kojoj cijeni."

60 posto kupaca stan kupuje u gotovini

Dodao je kako je situacija zbog dosta faktora bitno različita od situacije u 2009. godini te kako zbog toga ne bi govorio o nekretninskom balonu. "Ja ne bih pričao o balonu jer on odmah stvara asocijaciju pucanja i vraća ljude na 2009. kada je bila totalna kriza. Činjenica je da cijene rastu i da je tada postojalo više faktora. Ne očekujemo balon u smislu pucanja i da će sada sve pasti za 30 posto kao što je to bio slučaj u prošloj krizi." "Godine 2009. se dogodila svjetska kriza, imali smo veliku nezaposlenost, slučaj "švicarac" koji je bio jako veliki uteg ljudima. Klijenti su se tad, kad su kupovali stanove, zaduživali i za 120 posto. Danas se ništa od toga ne događa." "Danas su više od 60 posto kupaca keš-kupci," kazao je Vujović te dodao kako "oni koji dižu kredite zadužuju se možda za 60 posto iznosa. Nemate opasnost "švicarca" u ovom trenutku". "Tada, 2009. godine problem je bio što ljudi koji nisu morali vraćati rate kredita su bili primorani prodavati nekreetninu (danas ljudi koji su kupili za gotovinu ne moraju prodati nekretninu). Oni koji su stan kupili u gotovini su to vidjeli kao određeni vid štednje i ulaganja jer je poznato da Hrvati štede u nekretninama."

Subvencije su zapravo mjere za bogate, nisu uspjele mlade zadržati u Hrvatskoj

Vujović je, što se subvencija tiče, rekao sljedeće: "Nisu subvencije jedine. Dok god je kamata na štednju de facto negativna i dok su god kamate na stambene kredite na ovim nivoima, to su pozitivne okolnosti za tržište nekretnina koje dovode automatski do kupoprodaja i rasta. Suvencije su bile i dobra ideja, ali se nažalost u realizaciji nije pokazala tako dobro." "Prvo, subvencije ne pogađaju ciljanu skupinu zbog koje su smislene recimo zbog mladih ljudi, pogotovo onih koji nisu iz Zagreba i koji se iseljavanju. Znači, nismo iz zadržali tom mjerom. Drugo, mjera se odvija jednom godišnje i traje mjesec dana (iduće godine će biti dva puta)." Dodao je kako su se neki pripremili za subvencionirane kredite, ali velik broj kupaca ipak nije bio pripremljen. "Neki su se pripremili, pa su unaprijed potpisali predugovore i rezervirali stanove. Ali veliki broj ljudi se sjetio u rujnu kada je krenula medijska kampanja da bi to realizirali. I onda nemaju vremena tražiti stan, nemaju vremena pregovarati. I onda imamo situaciju da smo u rujnu imali realizacije po cijenama koje su "vjerovali ili ne". I sad je psihologija sljedeća - ako je moj susjed dobio 2.500 eura po kvadratu, neću ja prodati ispod toga." "Problem ovdje je što su ovo mjere za bogate. Čovjek kupuje stan za 250.000 eura i uzima subvenciju. Pa o čemu mi pričamo? Je li to ono što mi želimo? Trebalo je na neki način možda ograničiti cijenu stana ili ograničiti cijenu kvadrata, rasporediti to po županijama podjednako, pa neka svaka županija ima određeni budžet." https://www.youtube.com/watch?v=WMmfxNZvVj4 izvor: hr.n1info

O nama

Informacije

Usluge

O nama

Informacije

Usluge