U Hrvatskoj je prošle godine prodano manje nekretnina nego u 2019. godini, no vrijednost prodanih nekretnina, unatoč koronakrizi, bila je čak i veća nego godinu ranije.

Kako pokazuje analiza o stanju na hrvatskom tržištu nekretnina u 2020. godini, koju su napravili zagrebački Ekonomski institut i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u Hrvatskoj je lani ostvareno 103.093 kupoprodaje nekretnina, što je 7,7 posto manje nego u 2019. godini. Istodobno, vrijednost prodanih nekretnina porasla je malih, ali zato vrlo značajnih, s obzirom na krizne uvjete, 0,5 posto te je lani prešla vrijednost od 40 milijardi kuna, što predstavlja 11 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Najviše nekretnina, pokazuje analiza, u 2020. godini je prodano u Zagrebu i ostalim većim gradovima, posebno u Splitu, Zadru, Rijeci i Osijeku. Među top područjima za prodaju i kupnju nekretnina je i jadranska obala, što uključuje i brojna manja turistička mjesta.

Život se iz centra Zagreba seli na periferiju

„U prošloj godini je promet nekretnina pao u odnosu na 2019. godinu, no cijene su porasle. Razloge za to možemo tražiti u potresima koji su nas lani pogodili, ali i u jakoj potražnji stranaca za nekretninama u Hrvatskoj, uglavnom na obalnom području. Tu je i pandemija koronavirusa, koja je dio kupaca usmjerila u slabije naseljene krajeve, poput Like“, objašnjava za dnevno.hr Boro Vujović, vlasnik agencije Opereta i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). U analizi Ekonomskog instituta i Ministarstva graditeljstva zaključuje se kako nije moguće donijeti općeniti zaključak o kretanjima na tržištu nekretnina prije i nakon zagrebačkog potresa. Unatoč tome, ocjenjuje se da je potres utjecao na potražnju za nekretninama, i to tako da je smanjio obujam trgovanja lošijim nekretninama, posebno u središtu metropole. Do sličnog su zaključka već ranije došli trgovci nekretninama. „U Zagrebu u ovoj godini rastu cijene nekretnina, no najviše se traže novi i noviji stanovi. Kako je takvih stanova u centru razmjerno malo, raste potražnja i prodaja nekretnina u perifernim dijelovima grada. Štoviše, raste i potražnja za nekretninama u satelitskim gradovima Zagreba, poput Velike Gorice, Samobora i Zaprešića, kao i u Sesvetama. Cijene nekretnina u tim su gradovima ipak manje nego u samom Zagrebu, a kvaliteta života se ne razlikuje bitnije od one u Zagrebu“, ističe Vujović. Dodaje kako potražnju za nekretninama u perifernim dijelovima Zagreba potiču i stanari koji se žele riješiti starih stanova u centru i preseliti u novije objekte. S druge strane, na obali i dalje jača potražnja stranaca za nekretninama. U Hrvatskoj, ističe Vujović, oko 30 posto godišnje potražnje za nekretninama generiraju stranci, dok je na obali udio stranih kupaca i preko 50 posto. U ovoj godini, smatra naš sugovornik, taj udio bi se mogao i povećati. Analiza pokazuje da su top lokacije za kupnju stanova i apartmana na obali Dubrovnik, Split i Rovinj. Ta su tri grada ujedno i jedina u kojima je u prošloj godini medijalna (srednja) vrijednost stana i apartmana bila iznad 15.000 kuna (oko 2000 eura) po četvornom metru. Preciznije, medijalna cijena stana u Dubrovniku je u prošloj godini, pokazuje analiza, iznosila 19.671 kuna po kvadratu, u Splitu 15.283, a u Rovinju 15.157 kuna po stambenom kvadratu. Stručnjaci za nekretnine kažu da među kupcima dobro kotira i Opatija, ali i Poreč, Makarska i Hvar, kao i druga turistička mjesta. Na tržištu dobro prolaze i periferije većih gradova, posebno onih na Jadranu.

Poljoprivredno zemljište skuplje u Istri nego u Slavoniji

Osim stanova i apartmana, na obali se dobro prodaju i obiteljske kuće, pri čemu su se lani najviše medijalne cijene kvadrata obiteljskih kuća ostvarivale u Vrsaru, čak 16.009 kuna, te u Hvaru, 11.772 kune, kao i u Dubrovniku, 11.630 kuna. Cijene obiteljskih kuća na kontinentu manje su nego na Jadranu, pokazuje analiza. U jadranskom dijelu zemlje skuplje se nego na kontinentu prodaju i građevinsko, ali i poljoprivredno zemljište. Dok je, primjerice, srednja cijena građevinskog zemljišta u Gradcu kod Makarske lani iznosila 1523 kune po četvornom metru, u ruralnim kontinentalnim dijelovima zemlje građevinsko se zemljište može kupiti i za manje od 10 kuna po kvadratu. Slično je i s poljoprivrednim zemljištem: dok je njegova medijalna cijena po kvadratu na području općine Tar – Vabriga u Istri lani, primjerice, iznosila više od 100 kuna po kvadratu, u ruralnim kontinentalnim krajevima cijena je bila i ispod 50 kuna po četvornom metru. Iako je opći dojam da su cijene nekretnina u Hrvatskoj prenapuhane, stručnjaci smatraju da se one u predstojećem razdoblju neće značajnije mijenjati. Za značajniji rast cijena, kaže Vujović, nema prostora, s obzirom na nisku kupovnu moć hrvatskih građana. No, upozorava naš sugovornik, nema ni većeg prostora za pad cijena, barem ne kada je riječ o novogradnji, s obzirom da su cijene građevinskog materijala u posljednjih godinu dana porasle oko 30 posto. Ipak, cijene stambenog prostora mogle bi porasti kada se budu znali točni datumi ulaska Hrvatske u Schengen i eurozonu, zaključuje Vujović, jer će to vjerojatno potaknuti dodatnu potražnju stranaca za nekretninama u našoj zemlji, posebno na obali. I jačanje inflacije moglo bi dovesti do daljnjeg rasta cijena nekretnina, no nekakav inflacijski udar ipak nitko ne očekuje. Izvor: dnevno.hr

O nama

Informacije

Usluge

O nama

Informacije

Usluge