Nema komentara

Što se krije iza cijena stanova u Zagrebu

Dvosobni stan, 54 kvadrata, odlična lokacija.

Godina izgradnje 1971., stan renoviran, mirno okruženje.

Cijena?

Prava sitnica!

Sve skupa kupac dobije za 110 tisuća eura, dakle 2037 eura po metru četvornom u jednom od najtraženijih novozagrebačkih kvartova.

Zapruđe.

Jednosobni stan od 30 kvadrata na sedmom katu održavane zgrade.

Godina izgradnje 1963., odlična lokacija, dobra prometna povezanost, blizina Avenue Malla.

I ovdje cijena prava bagatela.

Stan se prodaje za 64 tisuće eura čime će kupac za četvorni metar izdvojiti tričavih 2069 eura.

Cijene stanova u Zagrebu su, dakle, odavna rasparale nebo, a kako trenutno stvari stoje, izgledno je da se tako brzo neće vraćati na niske razine kakve smo bilježili sada već davne 2016. godine.

Ipak, apetitima prodavatelja usprkos, Jutarnji list u posjedu je statističkih podataka o kupoprodaji nekretnina koji svjedoče kako astronomske cijene nekretnina, kojima smo svjedoci otkako je Ministarstvo graditeljstva na čelu s HNS-ovim ministrom Predragom Štromarom najavilo sada već četvrti krug subvencioniranih stambenih kredita, u stvarnosti zapravo ne drže vodu.

Odnosno – tražene cijene koje prodavatelji oglašavaju na internetskim oglasnicima u stvarnosti, do trenutka potpisivanja kupoprodajnih ugovora, padaju i do nevjerojatnih 35 posto, što je dosad na tržištu nezabilježena razlika između traženih i ostvarenih cijena nekretnina.

Mjesečni prosjek

Prema podacima portala Njuškalo, koji svaki mjesec izbacuje statistiku o prosječnim traženim cijenama nekretnina, prodavatelji koji su tijekom protekla tri mjeseca prodavali stanove na području grada Zagreba, prosječno su za kvadrat stana tražili nešto preko dvije tisuće eura.

 

Točnije, prosječna tražena cijena u rujnu iznosila je 2079 eura za kvadrat stana na području Zagreba, mjesec kasnije cijena se podigla za još jedan euro, a listopad je završen s prosječnom traženom cijenom od 2083 eura za kvadrat zagrebačke stanogradnje.

Nažalost, kako je statistika o prosječnim ostvarenim kupoprodajnim cijenama stanova u Hrvatskoj nedostupna (postoji samo statistika za novogradnju, ali i to samo za prvih šest mjeseci 2019. godine), Jutarnji se list dosjetio razliku između traženih i ostvarenih kupoprodajnih cijena izračunati drugačije: tako da smo od Ministarstva graditeljstva zatražili podatke o prosječnim ostvarenim cijenama za stanove koji su na području grada Zagreba kupljeni tijekom četvrtog kruga subvencioniranih kredita, a ta statistika najbolje govori u prilog tome koliko su tražene cijene nerealno otišle u nebo.

Prema statistici koju su nam dostavili, u posljednjem krugu subvencioniranih kredita na području grada Zagreba prodano je zasad 909 stanova, a prosječna cijena metra kvadratnog subvencioniranog u 2019. godini iznosila je 1507,90 eura.

Ako ovu brojku usporedimo s prosječnom traženom cijenom koja je prema podacima iz pojedinačnih mjesečnih izvješća Njuškala u ovoj godini iznosila 2042 eura za kvadrat stana u Zagrebu, ispada da su tražene cijene stanova u prosjeku 35 posto više od onoga što se na kraju doista realizira na tržištu, a što je frapantan podatak o trenutnom stanju na tržištu nekretnina.

 

Računica je pritom daleko od idealne s obzirom na to da dosad realizirana kupoprodaja stanova putem subvencioniranih kredita čini samo dio ukupne kupoprodaje, no s obzirom na to da su cijene stanova najviše porasle upravo na krilima subvencija – ona nije za zanemariti.

Drugačiji odnos

Osim toga, u prilog tezi Jutarnjeg ide i službena statistika Državnog zavoda za statistiku o prosječnim cijenama kvadrata novogradnje na području metropole.

Ona doduše postoji tek za prvih šest mjeseci ove godine pa nije najsvježija, no u tom razdoblju realizirane cijene iznosile su prosječnih 1639 eura, što je također daleko manje od prosječnih traženih cijena prodavatelja.

Kako je za Jutarnji list pojasnio predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović, agenti već neko vrijeme na tržištu bilježe iznimno visoke razlike između traženih i postignutih cijena nekretnina koja je prema njihovoj računici prerasla granicu od deset posto, a što se dosad računalo kao krajnja razlika između traženih i realiziranih cijena.

“Mi već dugo upozoravamo kako je situacija na tržištu nerealna te smatramo kako bi se razlike među cijenama napokon trebale ispuhati. Ipak, iskustvo nam pokazuje da će za to trebati dosta vremena jer smo nešto slično ovome iskusili još 2008. godine, u razdoblju kad je počela kriza. Sad je, naravno, ne očekujemo, no kad je 2008. tržište ostalo zakočeno te se broj transakcija smanjio za čak 70 posto, trebalo je proći i do šest mjeseci da se cijene napokon počnu spuštati na realnu razinu”, podsjeća Ranilović te dodaje kako usporedba traženih i realiziranih cijena “subvencioniranih” stanova ima i nešto mana.

 

Iako ne postoji statistika o tipologiji stanova prodanih ovim modelom – tako da nam budu dostupni podaci o kvartovima i slično – subvencije se ipak nešto manje odnose na stanove u centru grada gdje su postignute cijene nešto više, a uglavnom se kupuju stanovi manje kvadrature.

Podaci Ministarstva graditeljstva pritom pokazuju i kako je od 2017. godine naovamo porasla i prosječna realizirana cijena subvencioniranih stanova.

I dok je ona u 2017. godini za Zagreb iznosila 1300 eura, u godini kasnije narasla je na 1450, da bi danas dosegla iznos nešto iznad 1500 eura.

 

izvor: novac.jutarnji.hr