Nema komentara

Stanovi u Zagrebu jeftiniji nego u Ljubljani ili Bratislavi

Godišnje se u Hrvatskoj proda oko 25 tisuća stambenih nekretnina, petinu kupaca čine stranci. Jadran i Zagreb najbrže rastu.

Duga recesija
Službena hrvatska statistika ističe da s prosječne cijene stanova u Hrvatskoj lani porasle 3,8 posto, a njihovo povećanja bilo je izraženije prema kraju godine kad se međugodišnja stopa rasta kretala iznad 7 posto, gotovo kao u pretkriznim razdobljima. Cijene starijih stanova rasle su više od novih, čiji se kvadrat kreće između 9 i 12 tisuća kuna. Spomenuto povećanje predstavlja značajan iskorak za hrvatsko tržište nekretnina, koje se najsporije oporavlja od duge recesije. Prosjeci skrivaju velike regionalne razlike, vrijednost drže nekretnine u turističkim ljetovalištima, gradovima uz more te donekle u Zagrebu. Veći dio unutrašnjosti zemlje karakteriziraju velika ponuda i slaba potražnja.

Hrvatska se u srednjoeuropskim okvirima doživljava kao država prihvatljivih cijena nekretnina, koje su danas još uvijek 15 posto niže nego što su bile pretkrizne 2008. Analitičari se nadaju da će se oporavak tržišta nekretnina održati, a među zemljama u okruženju, jedino Italija još nije zaustavila uzastopni šestogodišnji pad vrijednosti nekretnina. Lani su cijene čeških stambenih nekretnina skočile 11,7%, u Mađarskoj je rast bio 8,5%, Sloveniji 8% te Slovačkoj 5,9%, navode analitičari RBA. Trenutna vrijednost nekretnina u Češkoj i Mađarskoj premašila je razine iz pretkrizne 2008. godine, Slovačka je još uvijek u laganom minusu od 2 posto, a slovensko tržište nekretnina, sa zaostatkom od približno 14 posto, stoji slično kao i hrvatsko.

Subvencije idu dalje

Prema podacima nekretninske agencije Global property guide prosječna tražena cijena stana od 60 kvadrata u Zagrebu lagano je ispod 2 tisuće eura, za razliku od centra Praga gdje vlasnici za kvadrat stana traže oko 3700 eura ili Bratislave oko 2500 eura. Elitne lokacije u Ljubljani prodaju se za oko 3200 eura po kvadratu, no slovenski mediji navode da se u glavnom gradu Slovenije stan može kupiti i za prosječnih 2200 eura po kvadratu. Cijene stanova povezane su s kupovnom moći građana, kretanjem plaća i kamatnim stopama, a na prošlogodišnji rast u Hrvatskoj utjecali su i državni subvencionirani krediti za kupnju prvog stana ili kuće. Službena statistika navodi da je zamjetan rast na godišnjoj razini zabilježen u Zagrebu (9,8%) te Jadranu (7,2%) dok je u ostalim dijelovima rast bio skromniji (4,1%). Rast cijena drugu godinu za redom može biti dobar indikator koji upućuje na početke oporavka građevinskog sektora. Pozitivne stope rasta bilježe i fizički pokazatelji u građevinskom sektoru, broj izdanih odobrenja za građenje te indeks obujma građevinskih radova, navode analitičari RBA. Subvencionirani stambeni krediti pripremaju se i za ovu godinu, no prednost za državne subvencije imali bi kupci nekretnina u manje razvijenim mjestima.

Izvor: vecernji.hr

Nema komentara

Ministar Marić potvrdio: Bivše Todorićevo ljetovalište s heliodromom i teniskim terenom ide u zakup

Luksuzna zdanja na otoku Smokvici u kojima je donedavna uživala obitelj Todorić, država daje u zakup. Natječaj, potvrdio je za Dnevnik Nove TV ministar državne imovine Goran Marić, bit će otvoren sljedeći tjedan. Nadaju se da će interesa za taj otok biti, kao i za stanove koje je država nedavno prodala. Ipak, priznaju, za neke se nekretnine – nije javio nitko. Doznali smo i zašto.

U rujnu, država je preuzela ključeve 20-ak objekata na otoku Smokvici na kojem je ljeta provodila obitelj Todorić. Sada vlasništvo države, Smokvica sljedeći tjedan ide na natječaj. Kao i druge državne nekretnine na zvučnim lokacija. „Ići će hotel Hrvatska u Baškoj, hotel Iž, češka vila će biti ponovno na natječaj kao i vila na otoku Smokvici“, kazao je ministar državne imovine Goran Marić.

Za Smokvicu se nudi dugogodišnji zakup

Za Todorićevo bivše ljetovalište s novoizgrađenim restoranom, heliodromom i teniskim terenom na Smokvici, država nudi dugogodišnji zakup. Nadaju se dobroj zaradi, baš kao što su dobro tržili i sa zadnjom prodajom državnih stanova. Od 33 ponuđena, prodano ih je 29. „Bilo je više od 400 ponuda za tih 29 stanova, prodani su, prihod je 14 milijuna kuna, a za ovih 4 neprodana, to su zapravo i nisu stanovi, to su podrumski prostori“, kaže ministar Marić.

Ipak za neke nekretnine, nije bio zainteresiran nitko. Za 650 četvornih metara vile u kojoj je ured imao bivši predsjednik Stjepan Mesić, država nije dobila nijednu ponudu. Početna joj je cijena bila 6 milijuna i 200 tisuća kuna. Ponuda nije bilo ni za zemljište u Stankovcima, na kojem investitor želi ulagati u privatni aerodrom. Cijena zemljišta i šume – 23 i pol milijuna kuna. „Nisam se javio jer ta cijena za ono zemljište je bila brutalno bezobrazna“, rekao nam je ulagač Josip Crnčević.

“Cijene su previsoke”

23 milijuna kuna bilo je očito previše i za vilu svežanj u Kostreni. Vila s igralištem, kuglanom i parkom na 14 tisuća četvornih metara uz more, danas zjapi prazna i zapuštena. Marić tvrdi, cijene pojedinih nekretnina su previsoke. „Ako baš u jednom ili dva natječaja nema nijedne ponude znači da procjenitelji nisu dobro procijenili vrijednost nekretnine“, smatra Marić.

Slažu se i agenti za nekretnine koji bi se rado uključili u prodaju državne imovine.

„Mišljenja smo da bi se to moglo raditi u suradnji s agencijama za nekretnine koje bi našle kanale do kupaca koji nisu dobili informaciju i do recimo stranih investitora i klijenata“, kaže agentica za nekretnine Jelena Kravoščanec Todorović. Plan države je ove godine od prodaje samo nekretnina uprihoditi 100 milijuna kuna.

 

Izvor: dnevnik.hr

Nema komentara

Specifičnosti zagrebačkog tržišta nekretnina

Autorica: Jelena Kravoščanec Todorović

Zagreb je najveći grad Hrvatske, a kada govorimo o tržištu nekretnina možemo reći kako je to ujedno i grad s najvećim prometom nekretnina i najveće tržište. Cijene nekretnina u Zagrebu su u prosjeku više no u drugim gradovima kontinentalne Hrvatske. Međutim, to i nije neobično s obzirom na iznimno veliku potražnju za nekretninama. Svi žele stan u Zagrebu. Osim što se traže nekretnine za stanovanje ili povremeni boravak, mnogi ih kupuju i kao investiciju za dugoročni ili kratkoročni najam. S obzirom na male kamate u bankama, stan koji se iznajmljuje daje puno veći povrat na uloženo. Pogotovo ako se pretvori u apartman i iznajmljuje po danu.

Svakako je potrebno spomenuti da se porast broja turista u gradu odražava i na tržište nekretnina. Turistički promet u Zagrebu raste brže od onoga u ostatku Hrvatske, prosječno po stopi od 12 posto godišnje, dok ta brojka za ostatak zemlje u prosjeku iznosi oko 5,5 posto. Gosti, osim što koriste smještaj u hotelima, hostelima, sve više ga koriste i u privatnom smještaju.

Posljedica toga je da u Donjem i Gornjem gradu gotovo nema stanova za dugoročni najam ili ima po značajno višim cijenama nego unazad par godina. Centar grada je svakako najatraktivniji, međutim i u drugim dijelovima grada iznajmljuju se stanovi za kratkoročan najam, što je jedan od razloga trenutno viših cijena dugoročnog najma. Tako je prosječna cijena najma viša za 10%  u odnosu na 2016. godinu. Zanimljiv je podatak da je 2013. godine u ponudi bilo 250 registriranih smještajnih jedinica, a danas ih je 3000 i taj broj i dalje raste.

Svakako možemo reći da se tržište posve okrenulo i iz tržišta kupaca pretvorilo se u tržište prodavatelja koji danas diktiraju uvjete. Trenutno je veća potražnja za kvalitetnim nekretninama na dobrim lokacijama nego što ih ima na tržištu, što rezultira da će dobra nekretnina na dobroj lokaciji možda postići i višu cijenu od trenutne tržišne cijene, kao i da će pronaći kupca u vrlo kratkom roku. I dalje su kupcima najzanimljivije nekretnine u tramvajskoj zoni, a najmanje traženi kvartovi u gradu su oni koji se nalaze izvan tramvajske zone i u kojima nema prateće infrastrukture za život obitelji.

Prema statistikama, zapadni dio grada je zabilježio najmanju promjenu cijena od 2,9 % , a najveća godišnja promjena je zabilježena u Novom Zagrebu gdje su oglašene cijene bile cca 6 % više u odnosu na 2016. godinu. Na istočnom dijelu grada, cijene su na godišnjoj razini porasle za 4 %.

I dok cijena stanova polako raste, te prosječna cijena stana u Zagrebu iznosi 1480€/m2, u isto vrijeme, vrijednost kuća ne bilježi značajan rast. Prosječna tražena cijena kuće je u prosjeku 20% niža nego cijena stana. Na zagrebačkom području najviše se traže manje obiteljske kuće modernog dizajna kakvih je najmanje, a u ponudi se može naći mnogo tradicionalnih obiteljskih kuća, višekatnica kakve su se nekad gradile, a danas nisu tržišno interesantne. Unatoč maloj potražnji kuća, prodavatelji i dalje imaju visoka očekivanja, što u konačnici rezultira neusporedivo manjom prodajom u odnosu na stanove.

U odnosu na prethodne godine, svakako se bilježi veći broj novogradnji na tržištu, a u ovoj godini se očekuje dodatni porast novosagrađenih nekretnina. Investitori pretežno biraju lokacije koje su u tramvajskoj zoni, ili unutar uređenih kvartova koji imaju osiguranu infrastrukturu. Svjesni su da mogućnost konkuriranja na tržištu mogu osigurati jedino urednom dokumentacijom i kvalitetnom izvedbom, što često nije bio slučaj prethodnih godina.

Nema komentara

Država i Grad Zagreb razmijenili nekretnine

“Nećemo žaliti novca da je uredimo tako da bude najbolja kavana u Europi. Već sutra krećemo osmišljavati uređenje kavane Corso, tražit ćemo rješenja i natječajem, a onda ju i obnoviti i urediti i u skladu s time što je ta zgrada i prostor kavane posebno zaštićen”, kazao je Bandić.

Ministarstvo državne imovine i Grad Zagreb sklopili su ugovor o zamjeni nekretnina na području Zagreba, koji je time u vlasništvo dobio četiri nekretnine, uključujući poznatu i već dugo zatvorenu kavanu Corso u Gundulićevoj ulici, dok je država u vlasništvo dobila jednu zgradu i jedan poslovni prostor. Ugovor o zamjeni u srijedu su u prostoru sada zapuštene kavane Corso potpisali ministar državne imovine Goran Marić i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Napominjući kako su se oko toga dogovarali oko šest mjeseci, Bandić je zahvalio Mariću na susretljivosti te najavio da Grad u prostoru kavane Corso želi napraviti kavanu sličnu nekadašnjoj i vratiti joj stari sjaj, ali nije iznosio nikakve rokove ni detalje kada se kavana planira otvoriti.

“Nećemo žaliti novca da je uredimo tako da bude najbolja kavana u Europi. Već sutra krećemo osmišljavati uređenje kavane Corso, tražit ćemo rješenja i natječajem, a onda ju i obnoviti i urediti i u skladu s time što je ta zgrada i prostor kavane posebno zaštićen”, kazao je Bandić. Dodao je kako se nada da će, na tragu Tina Ujevića i drugih zagrebačkih intelektualaca i zagrebačkih gradonačelnika koji su posjećivali tu kavanu, i on u njoj jednom piti kavu. Ministar Marić je naznačio da je zadovoljan što će kavana u obnovu, jer, kako je kazao, “nema ništa gore od zapuštenosti objekata, pogotovo državnih, a ovo sada je početak kraja zapuštenosti te kavane”.

“Siguran sam da ovo neće biti samo prostor za piti kavu nego i susreta inteligencije te sugovorništva”, poručio je ministar, koji je na upit novinara kazao da procesi privatizacije i prodaje državne imovine idu ove godine prema planu te da će prodaja biti veća nego se očekivalo i dosegnuti sigurno oko milijardu kuna za ovu godinu.

Od ostalih nekretnina koje su zamijenili Grad Zagreb i Ministarstvo državne imovine i o čemu su novinari dobili pisanu informaciju, a potpisnici o tome nisu govorili, Grad je u vlasništvo osim kavane Corso, čija je vrijednost procijenjena na oko 30 milijuna kuna, dobio nekretnine koje su do sada bile u vlasništvu države odnosno prostor u Jurišićevoj ulici 1 koji sada koristi zagrebačka Turistička zajednica, procijenjene vrijednosti oko 3,7 milijuna kuna, te još jedna prostor u Jurišićevoj 1 vrijednosti oko 3,1 milijun kuna, a koji se bespravno koristi.

Dobio je i suvlasnički dio nekretnine u Sesvetskom Kraljevcu, vrijednosti oko 2,9 milijuna kuna, koji se koristi za smještaj životinja. Država je pak od Grada Zagreba u vlasništvo dobila poslovni prostor na prvom katu u Frankopanskoj ulici 1., vrijednosti oko 10,5 milijuna kuna, a to koristi Ministarstvo financija, kao i zgradu u Ulici Republike Austrije 20, vrijednosti oko 28 milijuna kuna, koju koristi Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.

Zamoljen za komentar poruke hrvatske predsjednice iz Karlovca kako smatra da bi trebalo smanjiti Vladu odnosno broj ministarstava, ministar Marić je odgovorio da se on bavi svojim poslom, vodi Ministarstvo državne imovine i da je koncentriran za taj dio posla.

Izvor: poslovni.hr