Nema komentara

Bum na tržištu: Za zakup se nudi 750.000 kvadrata

Iz najavljenih projekata na tržištu bi se mogli povećati ukupni logistički kapaciteti za čak 30 posto.

U zagrebačkom prstenu događa se investicijski bum na tržištu industrijskih i logističkih nekretnina, koje je za razliku od uredskih, a osobito maloprodajnih, naš najmanje razvijen sektor komercijalnih nekretnina.

Kao glavne razloge stručnjaci iz Propertasa, lidera u konzaltingu za komercijalne nekretnina, ističu visoke cijene zemljišta i komunalija te nespremnost zakupaca da se obvežu na dugoročni zakup, što je investitorima ključno za isplativost projekta. Po analizama Propertasa, u Zagrebu i okolici trenutno je raspoloživo 750.000 m² industrijskih, logističkih površina pogodnih za zakup.

Benefiti za lokalce

– Daljnji rast tržišta logističkih nekretnina mogao bi dodatno potaknuti i investicije u infrastrukturu, smanjenje troškova nameta investitorima, rješavanje pitanja vlasništva i okrupnjavanje zemljišta – smatra Dejan Ružić, voditelj tima za korporativne usluge u Propertasu. – Također, osobito značajan faktor je sve bolje razumijevanje ove problematike jedinica lokalne samouprave i uprave, čija bi zajednica, stvaranjem partnerskih odnosa s investitorima i pokretanjem ovakvih velikih projekata, mogla dodatno profitirati, u prvom redu novim radnim mjestima, ali i mnogim drugim benefitima – kaže Ružić.

I dalje aktivnostima prednjači poslovna zona Meridijan 16, gdje je Log Expert One počeo graditi logistički centar bruto površine oko 68.600 m² s očekivanim završetkom krajem godine. I dok isti investitor, s obzirom na dobar početni odaziv, najavljuje brzo širenje centra na sljedeće faze, tvrtka Cargo-Partner najavljuje otvaranje logističkog centra, površine 12.000 četvornih metara s uredskim prostorom, također do kraja ove godine. Eurospin je ondje već počeo graditi logistički centar tlocrtne površine od oko 29.000 m², s planom za dovršetak u prosincu. Velik dio novog zamaha u toj poslovnoj zoni, došao je iz Atlantic Grupe kroz partnerstvo s Kamgradom.

Novi koncept prostora

U poslovnoj zoni Križ gradnju logističkog centra za svoje potrebe najavljuje Lidl, a u Samoboru tvrtka RC Europe gradnju velikog logističkog centra na oko 70.000 m². Na zagrebačkom Žitnjaku novo logističko skladište gradi Saponia, površine cca 4120 m² Spar je potpisao predugovor o kupnji zemljišta za gradnju logističkog centra u Donjoj Zdenčini, a najavljena je i gradnja završne faze Zagrebačkog logističkog parka u Svetoj Nedelji, hala 5, površine oko 3400 m².

Posrijedi je očito nastavak procesa značajnijeg razvoja logističkih centara kao novog, modernog koncepta prostora za skladištenje u Zagrebu i okolici koji je počeo prije 15-ak godina. – Najveći se porast dogodio 2008. i 2009., jer su tada, sagrađeni veliki logistički centri u Svetoj Nedelji, Rugvici, Jastrebarskom, na Žitnjaku, u Ivanić Gradu – podsjeća Dejan Ružić iz Propertasa.

Izvor: Večernji list

Nema komentara

HNB analizirao tržište nekretnina, pa izdao upozorenje!

Iako je tržište stambenih nekretnina u 2020. pokazalo otpornost na krizu, u idućem bi razdoblju mogli jačati rizici za financijsku stabilnost povezani s njime, upozorila je Hrvatska narodna banka u publikaciji financijska stabilnost.

Bez obzira na nepovoljna gospodarska kretanja, potrese i nesigurnosti vezane uz pandemiju, zabilježen je daljnji porast cijena stambenih nekretnina i ubrzavanje stambenoga kreditiranja, te nastavak rasta građevinskog sektora, uz razmjerno blag pad ukupnog broja kupoprodajnih transakcija. Budući da su prema brojnim pokazateljima cijene nekretnina trenutačno previsoke u odnosu na »ravnotežnu razinu«, nastavak snažnog rasta cijena mogao bi znatno povećati rizike povezane s njihovim padom i slabljenjem likvidnosti tržišta nekretnina, te padom vrijednosti kolaterala u bilancama banaka, upozoravaju u središnjoj banci.

Inače, godišnja stopa rasta cijena stambenih nekretnina u 2020. iznosila je 7,7 posto, i tek se blago usporila u odnosu na porast od 9 posto iz 2019. Time je razina indeksa cijena stambenih nekretnina za Hrvatsku u 2020. premašila razine otprije krize 2008. i dosegnula dosad najviše vrijednosti. Rast cijena nekretnina poticali su iznimno povoljni uvjeti financiranja, nastavak programa subvencioniranja stambenih kredita te stabilnost zaposlenosti i dohodaka, uz rast štednje kućanstava, koji se vjerojatno djelomice alocirao i u nekretnine, s obzirom na niske prinose koje nosi financijska imovina. Osim toga, otpornost cijena stambenih nekretnina u krizi izazvanoj pandemijom, tj. nevoljkost prodavatelja za njihovim snižavanjem, odražava njihovu percepciju trenutačne krize kao kratkotrajne – izgledno je kako bi zbog duljeg trajanja trenutačne makroekonomske situacije došlo do znatnih korekcija cijena, navodi HNB.

Pad kupoprodaja

U 2020. je zabilježen pad kupoprodaja nekretnina od 8,6 posto: u 2019. je ukupan broj transakcija iznosio 34.953, a u 2020. bio je 31.933. Najveći pad transakcija, za gotovo petinu, zabilježen na Jadranu, čemu je, kažu u HNB-u, pridonijela i neizvjesnost vezana uz turistička kretanja i isplativost ulaganja u nekretnine u svrhu turističkog najma. No, navode dalje, potražnja za nekretninama stranih državljana u jadranskim županijama i u prošloj je godini bila snažna, a udio stranaca u ukupnom broju transakcija sličan kao u 2019., na razini od prosječno četvrtine svih transakcija na Jadranu, a ponegdje i više – u Istri otprilike 40 posto svih kupoprodaja. Slijedi Primorsko-goranska županija, gdje su stranci kupili čak 29 posto svih lani trženih nekretnina. To bi značilo da su vlasnici gotovo svake treće lani prodane nekretnine u PGŽ-u postali strani državljani.

Inozemna potražnja za nekretninama prisutna je još u Zadarskoj, Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj te u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je u preostalim nema. Najviše nekretnina kupuju Nijemci, Austrijanci i Slovenci.

U ne-jadranskim, odnosno kontinentalnim županijama nešto je pak veći udio nekretnina kupljenih putem APN-a. U HNB-u vele da pad ukupnog broja transakcija na tržištu, uz trend rasta cijena, pokazuje da su prodavatelji bili spremni odgoditi prodaju nekretnine u slučaju manjeg interesa kupaca (»wait and see«), a ne spuštati cijene. Vezano za rizike, kažu da će »ponuda i potražnja za stambenim nekretninama u idućem razdoblju biti određena brzinom i intenzitetom oporavka«.

Spremni na odgodu

Prodavatelji su dosad bili spremni odgađati prodaje u slučaju da ne uspiju postići tražene cijene. No, ako oporavak bude sporiji i slabiji od očekivanja, smanjit će se i tražene cijene, osobito u slučaju da prodavatelji ne budu spremni na duže čekanje kupaca. Također, sporiji oporavak turističke aktivnosti mogao bi pogoditi ulagače u turističke nekretnine. Dio tih ulagača koji se financirao zaduživanjem mogao bi se suočiti s otežanom otplatom dugova, što bi moglo povećati ponudu nekretnina na tržištu.

S druge strane, sporiji oporavak i eventualni stečajevi poduzeća praćeni porastom nezaposlenosti nakon povlačenja potpora mogli bi smanjiti potražnju za stambenim nekretninama. S poteškoćama pri otplatama mogli bi se suočiti i pojedini dužnici kojima su prihodi ovisni o najviše pogođenim djelatnostima. – U slučaju snažnog pada potražnje za nekretninama i znatnijeg pada cijena, materijalizirali bi se rizici vezani uz slabu likvidnost tržišta i pad vrijednosti kolaterala. Međutim, s obzirom na čimbenike koji djeluju u smjeru povećanja ponude nekretnina i slabljenja pritisaka na rast cijena, ti su rizici kratkoročno razmjerno niski, zaključuje HNB. Ipak upozorava da se u slučaju nastavka snažnog rasta cijena vjerojatnost materijalizacije tih rizika znatno povećava u srednjem roku.

Dvostruko više stambenih kredita putem APN-a

Broj stambenih kredita putem APN-a znatno je porastao. Gotovo udvostručenje broja subvencioniranih kredita na 8.150 upućuje na sve veću popularnost takvog načina kupnje stambenih nekretnina, pri čemu se procjenjuje da je otprilike četvrtina stambenih transakcija na tržištu u prošloj godini realizirana u sklopu tog programa, ističu u HNB-u.

Dodaju da će APN i ove godine podržavati potražnju, ali u manjem obujmu.

Izvor: novilist.hr

Nema komentara

Zašto cijene nekretnina nisu pale iako su mnogi to očekivali?

Tržište nekretnina i dalje nastavlja s trendom s kraja prošle i početka ove godine – na krilima APN kredita, niskim kamatnim stopama na stambene kredite, uskoro negativnom kamatom na štednju i potresima koji ne prestaju. Cijene nekretnina su i dalje u uzlaznom trendu, a promet pada. Statistike iz prošle godine pokazuju da su cijene
narasle za 6 %, a promet je pao za 11,5 %. Iz podataka koje smo dobili od porezne uprave, baze E-nekretnina te Burze nekretnina, jasno se vide trendovi.

Ovogodišnji APN jasno pokazuje da interes klijenata za kupnjom nekretnina i dalje postoji, ali nema dovoljno nekretnina na tržištu koji bi zadovoljili njihove financijske mogućnosti. U našem uredu, koji se bavi kreditnim posredovanjem, jasno se vidi veliki interes, ali manja realizacija nego prethodnih godina u istom vremenskom
periodu. Jedan od glavnih razloga rasta cijena jest činjenica da je dobar dio stanova “nestao“ s tržišta nakon potresa.

Promet u 2020. u centru grada je pao skoro 50%. Radi se o zgradama koje nemaju armirano-betonsku konstrukciju i koje su trenutno izvan tržišta, tako da je kupcima smanjena ponuda u odnosu razdoblja prije potresa. U isto vrijeme dobar dio stanovnika takvih zgrada se odlučio na promjenu nekretnine u kojoj žive i dodatno potaknuo pritisak na kupnju. Veća potražnja – manja ponuda dovodi do rasta cijena. Iako statistike govore da nismo dostigli cjenovni vrhunac koji je bio 2008. godine, kada je prosječna cijena m2 u Zagrebu bila nekih 2.000€, a 2018. je bila 1.800€/m2. Primjetan je rast cijena od početka godine, ali još nismo preskočili 2.000€/m2. Uz napomenu da je prosječna plaća danas veća za nekih 30% nego što je bila 2008. godine. Inflacija, kao posljedica korona-krize i velike količine novca na tržištu, mora ostaviti posljedice i na tržište nekretnina. Dobar dio štediša mijenja svoje niske kamate u banci za konkretnu vrijednost kao što je nekretnina. Značajan promet nekretnina otpada na strance, uglavnom građane EU koji su prošle godine kupili 13% manje nekretnina nego godinu ranije, ali i dalje se radi o značajnih 30% u odnosu na ukupan broj kupoprodaja. Treba napomenuti da je cijena željeza od početka godine narasla 30%, nema radne snage, materijali se čekaju po nekoliko mjeseci jer je zbog korone zastoj u proizvodnji, a to su sve faktori koji guraju cijene nekretnina prema gore.

Jasna je ovisnost naše ekonomije i turizma koji čini 20% BRP-a, tako da će uspješnost sezone imati utjecaja na tržište nekretnina. Već sada su primjetni trendovi klijenata s mora koji prodaju stanove u Zagrebu, kako bi sačuvali biznise na obali. Banke su prošle godine dale moratorije na kredite, koji polako istječu. Ukoliko sezona ne bude uspješna, dio klijenata će biti primoran na prodaju svojih nekretnina. Zanimljivo razdoblje na tržištu nekretnina je pred nama.

Piše: Boro Vujović

Nema komentara

APN krediti – zaprimljeno 4.739 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita

Zaprimanje zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita u ovoj godini započelo je 29. ožujka, a zaključeno je u petak, 14. svibnja. Zaprimljeno je 4.739 zahtjeva. Obrađeno je 2.134 zahtjeva (45%), od toga je odobreno 2.066 zahtjeva.

Na službenoj stranici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (https://mgipu.gov.hr/) te APN-a (www.apn.hr) objavljeni su podaci o provedbi ovog programa.

 

Broj zaprimljenih zahtjeva po godinama

R. broj Godina zaprimanja zahtjeva Broj zaprimljenih zahtjeva Broj odobrenih zahtjeva
1. 2017. 2.399 2.296
2. 2018. 3.033 2.937
3. 2019. 4.260 4.140
4. 2020. 8.332 8.150
5. 2021. 4.739 *u procesu
  UKUPNO 22.763 *17.523

 

Najveći broj zahtjeva zaprimljen je u 2020. godini kad su održana dva natječaja.

 

ANALIZA ZAHTJEVA U 2021. (na uzoru od 2.066 odobrenih zahtjeva)

 

I nadalje je najveći interes klijenata za kupnju stana.

 

Kupnja stana:     1.379 (66,75%)

Kupnja kuće:         480 (23,23%)

Izgradnja kuće:     207 (10,02%)

 

Zagreb ima najveći broj odobrenih subvencija i to 620. Poslije Zagreba, gradovi s najviše odobrenih subvencija su Osijek 100, Split 77, Rijeka 68 i Slavonski Brod 50.

Najmanje zahtjeva je odobreno u Ličko-senjskoj županiji (14) te Dubrovačko-neretvanskoj županiji (15 zahtjeva). Najviše zahtjeva odobreno je u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Najveći broj zahtjeva za kupnju kuće odobreno je Osječko-baranjskoj županiji.

 

Županija Kupnja stana Kupnja kuće Izgradnja kuće Ukupni broj
Grad Zagreb 564 43 13 620
Zagrebačka županija 97 51 26 174
Osječko-baranjska 76 74 22 172
Splitsko-dalmatinska 145 11 13 169
Primorsko-goranska 103 5 9 117

 

Prosječni podaci o kreditu i subvenciji, uz manja odstupanja, jednaki su prosječnim podacima iz dosadašnjih natječaja.

 

§  prosječni iznos kredita 76.000 EUR
§  prosječni iznos mjesečnog anuiteta 390 EUR
§  prosječni iznos mjesečne subvencije 129 EUR
§  prosječna životna dob korisnika 33 godine
§  prosječan rok otplate kredita 22 godine

Piše: Martina Mataić Škugor

Nema komentara

APN je zaprimio 1.154 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita

APN je u ponedjeljak, 29. ožujka započeo sa zaprimanjem zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita. Prvo jutro banke su predale više od 600 zahtjeva svojih klijenata, a do danas ih je pristiglo 1.154, ističu iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Zaprimljeni zahtjevi će se razmatrati prema vremenu zaprimanja u APN-u, a poziv će trajati do utroška 50 milijuna kuna.

Građani su i ove godine prepoznali priliku da iskoriste povoljnije uvjete stambenog kreditiranja i subvenciju obročne otplate koja se kreće od 30 do 51 posto. Povoljniji uvjeti subvencioniranog stambenog kreditiranja iskazani su u nižim efektivnim kamatnim stopama banaka koje se kreću od 2,09 do 3,50 posto te nominalnim kamatnim stopama od 1,99 do 3 posto.

Usporedili smo iznose anuiteta za stambeni kredit od 100.000 EUR na rok otplate od 15 godina, gdje je:

– 700 EUR mjesečni anuitet u redovnoj ponudi, uz prosječnu kamatnu stopu 3,20% godišnje

– 643 EUR mjesečni anuitet subvencioniranog kredita uz kamatnu stopu 1,99% godišnje

Kako subvencija obročne otplate za Grad Zagreb iznosi 30%, iznos anuiteta od 643 EUR smo umanjili za iznos subvencije od 192,90 EUR. U našem primjeru, korisnik subvencioniranog kredita plaća mjesečnu obvezu u visini 450 EUR (za vrijeme trajanja subvencije). U usporedbi s iznosom anuiteta u redovnoj ponudi, mjesečna razlika je značajna.

Naš izračun je napravljen kao primjer i ne predstavlja niti jednu banku. Svakako bi bilo dobro da se posavjetujete s bankarom ili s kreditnim posrednikom koji će u konkretnom primjeru izračunati pogodnosti za Vas.

Piše: Martina Mataić Škugor