Nema komentara

Centar Zagreba se prazni, stranci kupuju na obali, a Hrvati stanove od 50-ak kvadrata

STRANCI su utjecali na porast cijena stanova i kuća te prodaju nekretnina u Hrvatskoj, dok domaći nemaju novca, tako se može zaključiti iz razgovora koje smo imali sa stručnjacima u području tržišta nekretninama.

Otkrili su nam da domaći uglavnom kupuju male jednosobne stanove, od 40 do 50 kvadrata, jer za veće nemaju novca te da si tek rijetki u Hrvatskoj mogu priuštiti velike stanove u novogradnji, a otkrili su i koji su najveći problemi s kojima se suočavamo.

Kako je pandemija utjecala na tržište?

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i vlasnik agencije za nekretnine “Kastel”, u razgovoru za Index rekao je da, prije svega, dolazi do polarizacije, odnosno velike razlike u cijenama nekretnina u Hrvatskoj.

Ono što, ističe, utječe na tržište je novogradnja, kojoj cijena raste. Objasnio nam je i kako je pandemija utjecala na tržište nekretnina.

“Cijene nekretnina ipak idu prema stabilizacijskom smjeru ili, točnije rečeno, prema nekom novom ciklusu. Bilo bi nerealno da cijene nekretnina i dalje rastu po stopama od zadnje dvije godine, a posebno u Hrvatskoj, s obzirom na priuštivost koju ima većina građana, a s obzirom na prosječne prihode. Cijene ne mogu ići unedogled i kretanje će ovisiti o ekonomskom stanju u državi, ali i globalno. Ipak, treba upozoriti na to da će i dalje dolaziti do sve veće polarizacije cijena ovisno o samoj karakteristici nekretnine i lokaciji. Treba napomenuti da je u trenutku kada je došlo da rasta cijena nekretnina, i to posebno onih traženih, došlo i do usporavanja tržišta i pada prometa, što je pokazalo da očekivanja vlasnika i nisu sasvim realna. Vrlo često se ističu prosjeci traženih cijena onih iz oglasa, međutim prosjek realiziranih cijena je bitno niži”, rekao je Ranilović u razgovoru za Index.

U pandemiji se, navodi, pokazalo da su nekretnine poželjna investicija jer se smatraju sigurnom investicijom u nestabilnim vremenima, kad su mnoge gospodarske grane bile poprilično ugrožene. Posebno su interesantne turističke nekretnine, za kojima je, dodaje, porasla potražnja, nakon što su europski građani ostali zarobljeni tijekom pandemije u svojim stanovima u velikim gradovima.

“Drugi razlog rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj i u svijetu su vrlo niske kamate na stambene nekretnine, ali i negativna kamata na štednju u mnogim europskim državama, tako da se nekretnina čini kao i dobar oblik štednje, a posebno je interesantna ako možete na njoj ostvariti i određeni povrat ulaganja”, istaknuo je Ranilović.

“Petinu kupoprodaje čine nam stranci”

Posebnost Hrvatske je, kaže, što su, osim pandemije i niske kamatne stope, na tržište nekretnina utjecali i, standardno, turizam, ali i potresi, i to prije svega zagrebački. Glavni kriterij za kupnju nekretnine, i to posebno u gradu Zagrebu, je, ističe, postala sigurnost.

“Tako je potražnja za sigurnim i protupotresnim nekretninama podigla interes za novogradnjom, ali i nekretninama izgrađenim ’80-ih godina, a to se, prije svega, odnosi na naselja s kvalitetnim urbanizmom i čvrstom AB gradnjom, poput Jaruna, Vrbana, Španskog, Cvjetnog naselja, Ravnica”, rekao nam je Ranilović.

Ističe da postoje velike razlike na tržištu nekretnina, pa tako posebno treba promatrati tržište nekretnina Zagreba i priobalja s jedne strane u odnosu na ostatak Hrvatske.

“Već nam petinu kupoprodaje čine stranci. Oni čine većinu kupaca nekretnina u priobalju, što je utjecalo i na povećanje cijena, ali samo nekretnina na Jadranu”, kazao nam je Ranilović.

“Državne subvencije utječu na rast cijena”

No, navodi da postoji još jedan razlog za rast cijena nekretnina prošlih godina, a to su državne subvencije.

“Što se tiče subvencija, struka smatra da su ipak utjecale na rast cijena i da mjera nije postigla svoju pravu svrhu iz preambule predmetnog Zakona o subvenciji, i to prije svega iz dva razloga. Prvi je taj što se subvencionira kredit, a znamo što većina onih kojima trebaju subvencije upravo nisu kreditno sposobni, a drugi problem je taj što su subvencije imale rokove. Čim postoji rok u kojem kupci moraju kupiti nekretninu i podnijeti zahtjev do određenog datuma, znači da se povećava potražnja u kraćem roku, što direktno utječe na rast cijena. Isto tako, bitno je postaviti pitanje jesmo li kroz subvencije potakli kupnju stanova onih koji to nisu namjeravali ili su to kupci koji su ionako mislili kupiti nekretninu, pa sada samo koriste ponuđenu pogodnost”, kaže Ranilović.

Specifičnost je tržišta, dodaje, da se u Zagrebu jako polariziraju cijene. Kako kaže, pao je promet nekretninama u centru grada u 2020. i 2021. godini, što je za posljedicu imalo i manji pad realiziranih cijena.

Zanimalo nas je kako se kreću cijene novih kvadrata u Hrvatskoj.

“Prosječna cijena novogradnje u 2020. kretala se oko 3000 eura po kvadratu u Zagrebu i Splitu, dok su cijene u ostalim većim gradovima Hrvatske u sjevernim dijelovima i Slavoniji i niže. U Zagrebu je raspon cijena novogradnje u realizaciji od 2300 do 5000 eura po kvadratu. Naravno, ovisi o lokaciji i kvaliteti gradnje.

Najveća potražnja za stanovima od 40 i 50 kvadrata

Na pitanje kakve stanove uglavnom kupuju stanovnici naše zemlje, rekao je da se još uvijek najviše prodaju mali stanovi, jednosobni i dvosobni koji otprilike imaju 40 do 50 kvadrata.

“Za njima je najveća potražnja. S druge strane, na tržištu nedostaje i četverosobnih stanova, jer njih nedostaje u starijoj gradnji iz ’80-ih. Kvalitetnih višesobnih stanova od 100 do 120 kvadrata nedostaje u većim gradovima, a prije svega u Zagrebu jer su se u razdoblju socijalizma, kada smo i izgradili najviše stambenih jedinica i kada su gradovi najviše narasli, gradili ipak manje stanove. Sad se u novogradnji grade veći stanovi, međutim zbog visoke cijene kvadrata to su stanovi koji redovito prelaze vrijednost od pola milijuna eura i nisu dostupni većini stanovništva. Nedostaju nam kvalitetniji veći stanovi za tzv. srednju klasu”, kazao je.

Navodi da struka zagovara da se stvari moraju promijeniti.

“Problem je što nemamo stambenu politiku. Potrebno je donijeti kvalitetnije mjere koje bi omogućile svim slojevima društva da mogu kvalitetno i sigurno stanovati. Problem broj jedan u Hrvatskoj je odlazak mladih i obrazovanih ljudi iz Hrvatske. Treba se donijeti stambena politika koja bi omogućila socijalne programe stanovanja i omogućila određenim kategorijama stanovništva poput, primjerice, mlade obitelji s više djece, da bitno lakše dođu do nekretnine za život, i to ne nužno kupnjom, već dijelom i sigurnim institucionalnim najmom. Stanovanje se ne može prepustiti isključivo slobodnom tržištu. Kvalitetnijim upravljanjem stambenim resursima države i lokalne uprave ne samo da činimo ukupno društvo zadovoljnijim već možemo utjecati pozitivno čak i na ublažavanje tržišnih anomalija, poput nekretninskih cjenovnih balona uslijed povećane potražnje. Stanovanje je životna potreba i ono se ne može prepustiti isključivo tržištu”, rekao je Ranilović.

Vujović: Ljudi su više počeli razmišljati o kupnji kuća s okućnicom

Boro Vujović, vlasnik najveće zagrebačke agencije za nekretnine, Operete, za Index je također analizirao stanje na hrvatskom tržištu nekretnina, odmah na početku razgovora navodeći da je pandemija jedna od stvari koja je bitan parametar na današnjem tržištu nekretnina.

“Promijenili su se trendovi, ljudi su više počeli razmišljati o kupnji kuća s okućnicom, i to u nekim drugim dijelovima Hrvatske, ne striktno Zagrebu. Pandemija je utjecala na popularnost rada od kuće, tzv. home officea, tako da su nam danas uredski prostori manje popunjeni. Pitanje je i što će se s njima dalje događati jer su firme utvrdile da se od doma može raditi. Pandemija je imala utjecaj i na tržište logistike, dosta se posla prebacilo na internet, tipa online prodaja je jačala, pa su sad traženi logistički centri, odnosno nekretnine za logistiku”, kazao je Vujović za Index.

Što se tiče Zagreba, tu je, dodaje, potres utjecao na ponudu i potražnju. Tako je navodi, veliki broj kupaca koji je prije razmišljao o kupnji stanova u starim zgradama u centru odustao od kupovine takvih nekretnina.

“U centru Zagreba pad prometa od skoro 50 posto”

“I oni koji su živjeli u tim zgradama, zbog osjećaja nesigurnosti otišli su u najam ili su kupili stanove u novijim objektima. U ovom trenu u centru je dosta stanova koji su prazni, niti su prodani, niti iznajmljeni. Lani se prodalo čak 43 posto manje stanova u centru nego 2019. godine. Cijene tih stanova su pale, pogotovo ako je zgrada u lošem stanju i ima narančastu naljepnicu. U zadnje vrijeme prodali smo neke stanove u centru po 2500 eura po kvadratu, no to je relativno visoka cijena s obzirom na sve. Ove godine se nastavio isti trend, općenito je pao interes za centrom. No atraktivnost centra će se vratiti s prolaskom vremena, a ono što smo primijetili je da atraktivnost nekretnine u centru Zagreba jako ovisi o stanju stubišta”, kazao nam je Vujović.

Što se Zagreba tiče, kaže da najveći interes vlada za Maksimirom, Trnjem, Trešnjevkom i Črnomercem.

“Ti su kvartovi uvijek atraktivni. Jednako tako, atraktivno je i Središće u Novom Zagrebu zbog Bundeka, američke škole, tramvaja, potražnja je i za nekretninama na Jarunu i Vrbanima, zbog sadržaja i lokacije”, istaknuo je.

Ovi stranci najviše kupuju nekretnine u Hrvatskoj

Na pitanje kakva je situacija s nekretninama u ostatku zemlje, kaže da je svugdje došlo do rasta cijena.

“Došlo je do rasta cijena čak i u Osijeku, iako u Slavoniji imamo dijelove gdje nema prometa, no unazad godinu dana pojačan nam je interes i za nekretninama u Osijeku. Cijene su rasle i u Splitu, Rijeci. Hrvatska je u pandemiji imala blage mjere u odnosu na druge zapadno europske države, a kako je dosta ljudi dobilo priliku raditi od kuće, stranci su tako uvidjeli da mogu raditi i iz Hrvatske, tako da su nam ove godine stranci posebno aktivni. Bit će zanimljivo vidjeti na kraju godine koliko ih je kupilo nekretninu u Hrvatskoj”, rekao nam je Vujović.

Navodi da su cijene nekretnina na obali rasle zbog stranaca, a da je najviše kupaca iz Slovenije, potom Njemačke i Austrije.

“Trećinu kupaca čine Slovenci, a drugu trećinu Nijemci i Austrijanci”, kazao je.

Što se tiče cijele Hrvatske, ističe da je u prvih šest mjeseci ove godine došlo do porasta od čak 45 posto u prodaji građevinskih zemljišta, u usporedbi s istim razdobljem 2020.

“Također, ove je godine prodano 13.7 posto više stanova u cijeloj Hrvatskoj u odnosu na lani. U prosjeku kvadrat stana iznosi 2130 eura na nivou Hrvatske. Što se, pak, tiče Zagreba, u 2020. smo imali pad prodaje nekretnina za 12.2 posto u odnosu na 2019. Krivulja koju sad gledam pokazuje da će otprilike isti takav pad biti i u 2021.” kazao nam je Vujović na kraju razgovora.

Izvor: Index.hr

Nema komentara

U Zagrebu četvorni metar stana 2.200 EUR, a u Splitu se penje čak na 3.020 EUR

Unatoč blizini i prometnoj povezanosti sa srednjom Europom, u Collieru ocjenjuju da industrijsko-logističko tržište ostaje najnerazvijenije tržište nekretnina u Hrvatskoj

Prosječna cijena stana u Zagrebu u lipnju je iznosila 2200 eura po četvornom metru i, u odnosu na isti mjesec lani, rasla je 3,6 posto dok je u Splitu povećana 1,9 posto, na 3020 eura, pokazuje polugodišnji pregled tržišta nekretnina u Hrvatskoj tvrtke Colliers Hrvatska, Slovenija i BiH. Volumen transakcija stanova posljednjih godina također raste, posebice u Zagrebu, na koji se, prema transakcijskoj bazi podataka eNekretnine, odnosi 40 posto svih transakcija stanova u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci. “Zbog potresa, koji su uništili veliki dio starogradnje u centru Zagreba, povećana je potražnja, koja uglavnom dolazi od lokalnog stanovništva u potrazi za stalnim smještajem, i to prvenstveno za novogradnjom izgrađenom po najvišim sigurnosnim standardima”, stoji u pregledu, u kojem se dodaje da je u vrijeme lockdowna zabilježena povećana potražnja za kućama. Ponudi novogradnje u Zagrebu, ocjenjuje se, pridonijet će projekt VMD Kvart Heinzelova – Darwinova, pri čemu je prva faza gradnje planirana do kraja 2021. godine, a druga za 2022. i 2023. godinu. Prodajne cijene za više od 400 stanova u stambenom kompleksu kreću se između 2600 i 3000 eura po četvornom metru.

Shopping centri

Kako je pandemija ubrzala trendove poput rada od kuće, neke tvrtke, posebno u IT sektoru, razmatraju neku od verzija hibridnog poslovnog modela. Više se traže fleksibilni uredski prostori i coworking. Kada je riječ o cijenama zakupa, prosječna neto efektivna cijena zakupa ureda klase A u Zagrebu ostala je na 12,5 eura po četvornom metru. Stopa praznih prostora je oko 5 posto. Povećao se i trend online kupovine te e-trgovine, ali se ipak očekuje da će vodeći shopping centri na dobrim lokacijama nastaviti s dobrim rezultatima. Prehrambene trgovine (Lidl, Kaufland, Plodine, Tommy) nastavile su širenje, predvođene talijanskim diskonterom Eurospinom, posljednjim maloprodajnim lancem koji je ušao na hrvatsko tržište.

Unatoč povoljnom geografskom položaju, blizini i prometnoj povezanosti sa srednjom Europom, navode u Colliersu, industrijsko-logističko tržište ostaje najnerazvijenije tržište nekretnina u Hrvatskoj. Potražnja posljednjih godina kontinuirano raste, posebno za modernim logističkim prostorima. S povećanim interesom i aktivnošću developera, povećanje ponude očekuje se u narednim godinama, posebno s novim build-to-suit (BTS) projektima. Glavni pokretači potražnje su retail, distributeri, 3PL operateri i e-trgovina. “Lokalni developeri dominiraju tržištem koje karakterizira ograničena ponuda modernih prostora koja ne može udovoljiti međunarodne standarde. Međutim, pandemija je dodatno ubrzala snažnu potražnju i donijela priliku developerima da na tržištu osiguraju nove, moderne i značajne nekretnine za respektabilne zakupce”, stoji u pregledu Colliersa. Na tom tragu ističu Log-Expert, developera logističkog parka klase A u poslovnoj zoni Meridian 16 u blizini Velike Gorice i zagrebačkog prstena.

Nekretnina “second home”

U usporedbi s drugim mediteranskim zemljama i susjednom Crnom Gorom, ocjenjuju u Colliersu, Hrvatska ima nerazvijeno tržište tzv. second home nekretnina. Unatoč velikom interesu stranih investitora i developera, kao što su Austrijanci, Slovenci, Slovaci, Česi i Rusi, u ovom sektoru postoji vrlo malo velikih greenfield ulaganja. Ključne prepreke novim projektima su administrativni problemi (spora i komplicirana birokracija), neučinkovito pravosuđe, fiskalna politika, sezonalnost destinacija, kao i pristupačnost lokacije. No, izdvajaju projekt Lukoran, koji uključuje luksuzni resort na otoku Ugljanu, a trebao bi započeti 2022. godine i sastojat će se od 126 stambenih jedinica, uključujući vile, urbane kuće, apartmane, beach club i marinu.

 

Izvor: Jutarnji list

Nema komentara

ZAŠTO SU CIJENE NEKRETNINA U HRVATSKOJ TAKO VISOKE? Stranci pumpaju cijene stanova na obali, a njihova potražnja nastavlja rasti

U Hrvatskoj je prošle godine prodano manje nekretnina nego u 2019. godini, no vrijednost prodanih nekretnina, unatoč koronakrizi, bila je čak i veća nego godinu ranije.

Kako pokazuje analiza o stanju na hrvatskom tržištu nekretnina u 2020. godini, koju su napravili zagrebački Ekonomski institut i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u Hrvatskoj je lani ostvareno 103.093 kupoprodaje nekretnina, što je 7,7 posto manje nego u 2019. godini. Istodobno, vrijednost prodanih nekretnina porasla je malih, ali zato vrlo značajnih, s obzirom na krizne uvjete, 0,5 posto te je lani prešla vrijednost od 40 milijardi kuna, što predstavlja 11 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Najviše nekretnina, pokazuje analiza, u 2020. godini je prodano u Zagrebu i ostalim većim gradovima, posebno u Splitu, Zadru, Rijeci i Osijeku. Među top područjima za prodaju i kupnju nekretnina je i jadranska obala, što uključuje i brojna manja turistička mjesta.

Život se iz centra Zagreba seli na periferiju

„U prošloj godini je promet nekretnina pao u odnosu na 2019. godinu, no cijene su porasle. Razloge za to možemo tražiti u potresima koji su nas lani pogodili, ali i u jakoj potražnji stranaca za nekretninama u Hrvatskoj, uglavnom na obalnom području. Tu je i pandemija koronavirusa, koja je dio kupaca usmjerila u slabije naseljene krajeve, poput Like“, objašnjava za dnevno.hr Boro Vujović, vlasnik agencije Opereta i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

U analizi Ekonomskog instituta i Ministarstva graditeljstva zaključuje se kako nije moguće donijeti općeniti zaključak o kretanjima na tržištu nekretnina prije i nakon zagrebačkog potresa. Unatoč tome, ocjenjuje se da je potres utjecao na potražnju za nekretninama, i to tako da je smanjio obujam trgovanja lošijim nekretninama, posebno u središtu metropole. Do sličnog su zaključka već ranije došli trgovci nekretninama.

„U Zagrebu u ovoj godini rastu cijene nekretnina, no najviše se traže novi i noviji stanovi. Kako je takvih stanova u centru razmjerno malo, raste potražnja i prodaja nekretnina u perifernim dijelovima grada. Štoviše, raste i potražnja za nekretninama u satelitskim gradovima Zagreba, poput Velike Gorice, Samobora i Zaprešića, kao i u Sesvetama. Cijene nekretnina u tim su gradovima ipak manje nego u samom Zagrebu, a kvaliteta života se ne razlikuje bitnije od one u Zagrebu“, ističe Vujović.

Dodaje kako potražnju za nekretninama u perifernim dijelovima Zagreba potiču i stanari koji se žele riješiti starih stanova u centru i preseliti u novije objekte. S druge strane, na obali i dalje jača potražnja stranaca za nekretninama. U Hrvatskoj, ističe Vujović, oko 30 posto godišnje potražnje za nekretninama generiraju stranci, dok je na obali udio stranih kupaca i preko 50 posto. U ovoj godini, smatra naš sugovornik, taj udio bi se mogao i povećati.

Analiza pokazuje da su top lokacije za kupnju stanova i apartmana na obali Dubrovnik, Split i Rovinj. Ta su tri grada ujedno i jedina u kojima je u prošloj godini medijalna (srednja) vrijednost stana i apartmana bila iznad 15.000 kuna (oko 2000 eura) po četvornom metru. Preciznije, medijalna cijena stana u Dubrovniku je u prošloj godini, pokazuje analiza, iznosila 19.671 kuna po kvadratu, u Splitu 15.283, a u Rovinju 15.157 kuna po stambenom kvadratu.
Stručnjaci za nekretnine kažu da među kupcima dobro kotira i Opatija, ali i Poreč, Makarska i Hvar, kao i druga turistička mjesta. Na tržištu dobro prolaze i periferije većih gradova, posebno onih na Jadranu.

Poljoprivredno zemljište skuplje u Istri nego u Slavoniji

Osim stanova i apartmana, na obali se dobro prodaju i obiteljske kuće, pri čemu su se lani najviše medijalne cijene kvadrata obiteljskih kuća ostvarivale u Vrsaru, čak 16.009 kuna, te u Hvaru, 11.772 kune, kao i u Dubrovniku, 11.630 kuna. Cijene obiteljskih kuća na kontinentu manje su nego na Jadranu, pokazuje analiza.

U jadranskom dijelu zemlje skuplje se nego na kontinentu prodaju i građevinsko, ali i poljoprivredno zemljište. Dok je, primjerice, srednja cijena građevinskog zemljišta u Gradcu kod Makarske lani iznosila 1523 kune po četvornom metru, u ruralnim kontinentalnim dijelovima zemlje građevinsko se zemljište može kupiti i za manje od 10 kuna po kvadratu. Slično je i s poljoprivrednim zemljištem: dok je njegova medijalna cijena po kvadratu na području općine Tar – Vabriga u Istri lani, primjerice, iznosila više od 100 kuna po kvadratu, u ruralnim kontinentalnim krajevima cijena je bila i ispod 50 kuna po četvornom metru.

Iako je opći dojam da su cijene nekretnina u Hrvatskoj prenapuhane, stručnjaci smatraju da se one u predstojećem razdoblju neće značajnije mijenjati. Za značajniji rast cijena, kaže Vujović, nema prostora, s obzirom na nisku kupovnu moć hrvatskih građana. No, upozorava naš sugovornik, nema ni većeg prostora za pad cijena, barem ne kada je riječ o novogradnji, s obzirom da su cijene građevinskog materijala u posljednjih godinu dana porasle oko 30 posto.

Ipak, cijene stambenog prostora mogle bi porasti kada se budu znali točni datumi ulaska Hrvatske u Schengen i eurozonu, zaključuje Vujović, jer će to vjerojatno potaknuti dodatnu potražnju stranaca za nekretninama u našoj zemlji, posebno na obali. I jačanje inflacije moglo bi dovesti do daljnjeg rasta cijena nekretnina, no nekakav inflacijski udar ipak nitko ne očekuje.

Izvor: dnevno.hr

Nema komentara

U žumberačkom Tihočaju o investicijama u hrvatske tvrtke

Glavno predavanje pripalo je veleposlaniku Ilanu Moru, koji će govoriti o izraelskom investicijskom sustavu

O tome kako pokrenuti više i kvalitetnije investicije u Hrvatsku raspravljat će se na CRANE brunchu u subotu na imanju u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje u mjestu Tihočaj s početkom u 12 sati. CRANE brunch je, naime, neformalno druženje članova Hrvatske mreže poslovnih anđela i investitora CRANE s predstavnicima nacionalne i lokalne uprave, institucija, diplomatskog zbora te dionika investicijskog ekosistema. A osnovni cilj je u ležernom tonu potaknuti sudionike i goste da razmotre teme bitne za napredak hrvatskog gospodarstva i poslovnog okruženja.

Inače, CRANE je neprofitna udruga koja okuplja privatne i institucijske investitore. Krovna je i najstarija organizacija poslovnih anđela u Hrvatskoj i jedna od najuspješnijih organizacija u Europi. Udruga je pokrenuta 2008. zajedničkom inicijativom nekoliko institucija te poznatih investitora Damira Sabola i Hrvoja Prpića. Do 2021. članovi CRANE-a u hrvatske tvrtke uložili su više od 100 milijuna kuna.

Sada, nakon dvije godine pauze zbog koronakrize, ponovno se pokreće ciklus CRANE bruncheva. Večernji list partner je ovog događanja te će na prvom ovogodišnjem okupljanju uz Davorina Štetnera, predsjednika CRANE-a, uvodni govor održati i Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista. Glavno predavanje pripalo je Ilanu Moru, veleposlaniku Izraela, koji će govoriti o izraelskom investicijskom sustavu prije i nakon što nas je pogodila COVID epidemija.

‘COVID razdoblje i investicijske prilike’ naziv je panela na kojem će sudjelovati Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Adrian Ježina, predsjednik uprave Telemach Hrvatska i Slovenija, te Aljoša Domijan, investitor, enaa.com iz Slovenije, a sve pod moderatorskom palicom Saše Cvetojevića. Ministar Darko Horvat govorit će o iskorištavanju državne imovine u poticanju investicija. Temu ‘Nekretnine kao jedna od vrućih investicija u COVID vremenu’ prezentirat će Borislav Vujović, direktor Opereta nekretnina. O inovacijama u investicije govorit će Dario Marenić, suvlasnik Elde. Okupljenima će se obratiti i Kristijan Brkić, ravnatelj Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje i predstaviti ga. Inače, Tihočaj je odabran upravo kao jedna od investicija. U nju je investirao predsjednik CRANE-a D. Štetner, nalazi se u srcu Žumberka, jednom od ekološki najočuvanijih područja. Radi se o dugoročnoj investiciji, sada je tu ekofarma na kojoj se uzgajaju japanska wagyu goveda, a plan je obnoviti napuštene kuće u selu i zaposliti obitelji koje će tu živjeti i baviti se stočarstvom. Organizatori očekuju da će se u Tihočaju okupiti poznati investitori, predstavnici institucija i državni dužnosnici.

Izvor: večernji.hr

Fotografija: CRANE

Nema komentara

Zašto cijene novih stanova i dalje nezaustavljivo rastu?

Usprkos snažnom padu BDP-a zbog pandemije koronavirusa, koji smo imali prošle godine, cijene nekretnina i dalje rastu. Pokazuju to i danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o cijenama novih stanova u prvih šest mjeseci ove godine.

Prosječna cijena četvornog metra novog stana u prvom polugodištu – u što nisu uračunati POS stanovi – iznosila je 15.550 kuna. To je rast od 5,8 posto u odnosu na drugo polugodište 2020. godine. Što se tiče POS stanova, njihova prosječna cijena je iznosila 7.499 kuna.

Cijene dižu niske kamate na štednju i kredite

Boro Vujović, direktor agencije za nekretnine Opereta, kaže da rast cijena ne treba čuditi s obzirom na okolnosti u kojima se tržište nekretnina nalazi.

“Imamo povijesno niske kamatne stope na kredite, ali i na štednju. Zatim, tu su i povoljni krediti APN-a, koji povremeno povećavaju potražnju. Na području Zagreba je i potres učinio svoje. Dio nekretnina nestao je s tržišta, to se odnosi na starije nekretnine, pa se odmah podigla atraktivnost drugim nekretninama koje su i dalje na tržištu i za kojima postoji potražnja, što naravno, diže cijenu”, kaže Vujović.

Građani u bankama imaju 236 milijardi kuna

Kao što je spomenuto, utjecaj na rast cijena nekretnina imaju i niske kamatne stope na štednju. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni depoziti su u srpnju iznosili 350,7 milijardi kuna. Depoziti kućanstava u srpnju su dosegnuli 236 milijardi kuna, što je porast u odnosu na mjesec ranije za 3,6 milijardi kuna.

Na godišnjoj razini depoziti kućanstava porasli su za čak 18,3 milijarde kuna. Dio toga, s obzirom na izuzetno niske kamate, prelijeva se na tržište nekretnina.

Također, došlo je i do snažnog porasta stambenih kredita, koji su krajem srpnja iznosili oko 66 milijardi kuna, što je rast od milijardu kuna u mjesec dana, ali i preko 6 milijardi kuna, na godišnjoj razini.

Poskupio građevinski materijal

I kod same gradnje stanova prisutno je nekoliko faktora koji utječu na rast cijena. “Koronakriza je imala utjecaj na tržište materijala za gradnju. Kako sve poskupljuje tako je poskupio i građevinski materijal. Unazad godinu dana cijena građevinskog materijala porasla je za 30 posto, a to se mora odraziti i na prodajnoj cijeni nekretnine. Ne treba zaboraviti ni nedostatak radne snage, zbog kojeg je došlo do porasta plaća u građevinskom sektoru”, kaže Vujović.

Problem nedostatka radne snage u građevinarstvu eskalirao je posljednjih nekoliko godina, zbog iseljavanja u inozemstvo. Nakon potresa na području Zagreba i Sisačko-moslavačke županije procjenjivalo se da će samo za obnovu biti potrebno oko 100 tisuća radnika, tako da su građevinske firme primorane na uvoz radne snage.

No, radnika više nema ni u susjednim zemljama, poput Bosne i Hercegovine, pa se građevinske firme sve češće pokušavaju privući radnike iz udaljenih zemalja poput Indije, Bangladeša ili Filipina.

Izvor: telegram.hr