Nema komentara

Najma atraktivnih stanova tijekom predsjedanja u Zagrebu – nema

Ponadali se iznajmljivanju zbog gostiju iz EU. Očekivanja su bila velika i mnogi su nas građani zvali. Ostavljali su podatke, neki su naglašavali da bi se u slučaju najma na pola godine iselili iz svojih stanova.

Hrvatsko preuzimanje šestomjesečnog rotirajućeg predsjedanja Vijećem Europske unije i početak predsjedanja prije koji dan nisu se odrazili na tržištu najma nekretnina u Zagrebu onako kako su mnogi očekivali, barem kad je riječ o atraktivnim stanovima u centru i širem centru grada.

– Očekivanja su bila velika i mnogi su nas građani zvali. Ostavljali su podatke i adrese, naglašavali da bi se u slučaju najma na pola godine iselili iz svojih stanova na top-lokacijama neko vrijeme, ali interesa nema. Pod dojmom moguće navale za stanovima u Zagrebu tijekom predsjedanja čak su neki vlasnici nedavno podigli cijene najma – kaže nam Lana Mihaljinec Knežević, vlasnica agencije Zagreb West.

Podbacio je i najam apartmana za vrijeme predsjedanja, a nisu se ni svi bolji hoteli okoristili ovom situacijom.

PROMJENA ZVJEZDICA

Slično nam je potvrdio i direktor agencije Opereta Boro Vujović.

– Vlasnici stanova za dugoročni najam imali su očekivanja, ali se ništa značajno nije dogodilo, iznajmili smo samo dva stana u tu svrhu – rekao je Vujović.

Kako objašnjava Lana Mihaljinec Knežević, sva se administracija povezana s rotirajućim predsjedanjem vodi iz same Hrvatske, domaćim resursima, a gosti koji će dolaziti nisu stalni, nego će povremeno posjećivati razne sastanke, summite i slična događanja.

Tim je povodom rezervirano nekoliko apartmana za turizam u strogom središtu grada, ali također ništa značajno i ne na dulje vrijeme. Može ih se prebrojati na prste jedne ruke.

– Mi, zasad, u tom smislu nemamo zainteresiranih, očekivali smo, no ništa se nije dogodilo. Ne primjećujemo razlike u rezervacijama u odnosu na prijašnju godinu – rekao je Igor Kordić, suosnivač tvrtke Irundo, vodeće kompanije za kratkoročni najam u Hrvatskoj, koja u centru Zagreba ima nekoliko stanova s apartmanima.

Nešto prije predsjedanja nekoliko je ministarstava tražilo u Zagrebu hotele s pet zvjezdica za povremeni smještaj gostiju. Neki su hoteli iz tog razloga nedavno prešli u višu kategoriju, kao Hiltonov hotel Double Tree koji ih sad ima pet.

U HUP-u Zagreb kažu kako najveći interes tijekom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU bilježe u njihovim hotelima najviše kategorije, The Westin Zagreb te Sheraton Zagreb, koji imaju jako dobru popunjenost tijekom cijelog razdoblja, kao i njihovi ostali hoteli visoke kategorije – Panorama Zagreb i International.

Zagrebački hoteli u kategoriji pet zvjezdica imaju najviše rezervacija vezanih za rotirajuće predsjedanje Vijećem.

JELOVNICI

– Hoteli imaju uigrane timove stručnjaka koji već niz godina ugošćuju brojne međunarodne konferencije i summite na najvišoj razini te su naši hoteli, restorani i kongresne dvorane spremni za nadolazeće događanje. Vezano uz prezentaciju gastronomske ponude Hrvatske, za delegate EU pripremit ćemo posebne jelovnike kojima ćemo dočarati raznolikost naše ponude – kaže Sara Valentić iz Odjela marketinga HUP-a Zagreb.

Međutim, nije u svim hotelima više kategorije u Zagrebu ista situacija.

– Još nemamo zainteresiranih gostiju povezanih s predsjedanjem Hrvatske Vijećem EU. Hoće li povremeno, nakratko, netko od njih kod nas odsjesti, moguće je, ali to sad ne vidimo – rekao je Tomislav Kuliš, direktor hotela Palace koji ima kategoriju četiri zvjezdice i nalazi se na Zrinjevcu, u samom središtu hrvatske metropole.

Sva administracija povezana s predsjedanjem Vijećem EU vodi se iz same Hrvatske, domaćim resursima, a gosti koji će dolaziti nisu stalni, nego će povremeno posjećivati razne sastanke, summite i slična događanja.

izvor: jutarnji.hr

Nema komentara

Što se krije iza cijena stanova u Zagrebu

Dvosobni stan, 54 kvadrata, odlična lokacija.

Godina izgradnje 1971., stan renoviran, mirno okruženje.

Cijena?

Prava sitnica!

Sve skupa kupac dobije za 110 tisuća eura, dakle 2037 eura po metru četvornom u jednom od najtraženijih novozagrebačkih kvartova.

Zapruđe.

Jednosobni stan od 30 kvadrata na sedmom katu održavane zgrade.

Godina izgradnje 1963., odlična lokacija, dobra prometna povezanost, blizina Avenue Malla.

I ovdje cijena prava bagatela.

Stan se prodaje za 64 tisuće eura čime će kupac za četvorni metar izdvojiti tričavih 2069 eura.

Cijene stanova u Zagrebu su, dakle, odavna rasparale nebo, a kako trenutno stvari stoje, izgledno je da se tako brzo neće vraćati na niske razine kakve smo bilježili sada već davne 2016. godine.

Ipak, apetitima prodavatelja usprkos, Jutarnji list u posjedu je statističkih podataka o kupoprodaji nekretnina koji svjedoče kako astronomske cijene nekretnina, kojima smo svjedoci otkako je Ministarstvo graditeljstva na čelu s HNS-ovim ministrom Predragom Štromarom najavilo sada već četvrti krug subvencioniranih stambenih kredita, u stvarnosti zapravo ne drže vodu.

Odnosno – tražene cijene koje prodavatelji oglašavaju na internetskim oglasnicima u stvarnosti, do trenutka potpisivanja kupoprodajnih ugovora, padaju i do nevjerojatnih 35 posto, što je dosad na tržištu nezabilježena razlika između traženih i ostvarenih cijena nekretnina.

Mjesečni prosjek

Prema podacima portala Njuškalo, koji svaki mjesec izbacuje statistiku o prosječnim traženim cijenama nekretnina, prodavatelji koji su tijekom protekla tri mjeseca prodavali stanove na području grada Zagreba, prosječno su za kvadrat stana tražili nešto preko dvije tisuće eura.

 

Točnije, prosječna tražena cijena u rujnu iznosila je 2079 eura za kvadrat stana na području Zagreba, mjesec kasnije cijena se podigla za još jedan euro, a listopad je završen s prosječnom traženom cijenom od 2083 eura za kvadrat zagrebačke stanogradnje.

Nažalost, kako je statistika o prosječnim ostvarenim kupoprodajnim cijenama stanova u Hrvatskoj nedostupna (postoji samo statistika za novogradnju, ali i to samo za prvih šest mjeseci 2019. godine), Jutarnji se list dosjetio razliku između traženih i ostvarenih kupoprodajnih cijena izračunati drugačije: tako da smo od Ministarstva graditeljstva zatražili podatke o prosječnim ostvarenim cijenama za stanove koji su na području grada Zagreba kupljeni tijekom četvrtog kruga subvencioniranih kredita, a ta statistika najbolje govori u prilog tome koliko su tražene cijene nerealno otišle u nebo.

Prema statistici koju su nam dostavili, u posljednjem krugu subvencioniranih kredita na području grada Zagreba prodano je zasad 909 stanova, a prosječna cijena metra kvadratnog subvencioniranog u 2019. godini iznosila je 1507,90 eura.

Ako ovu brojku usporedimo s prosječnom traženom cijenom koja je prema podacima iz pojedinačnih mjesečnih izvješća Njuškala u ovoj godini iznosila 2042 eura za kvadrat stana u Zagrebu, ispada da su tražene cijene stanova u prosjeku 35 posto više od onoga što se na kraju doista realizira na tržištu, a što je frapantan podatak o trenutnom stanju na tržištu nekretnina.

 

Računica je pritom daleko od idealne s obzirom na to da dosad realizirana kupoprodaja stanova putem subvencioniranih kredita čini samo dio ukupne kupoprodaje, no s obzirom na to da su cijene stanova najviše porasle upravo na krilima subvencija – ona nije za zanemariti.

Drugačiji odnos

Osim toga, u prilog tezi Jutarnjeg ide i službena statistika Državnog zavoda za statistiku o prosječnim cijenama kvadrata novogradnje na području metropole.

Ona doduše postoji tek za prvih šest mjeseci ove godine pa nije najsvježija, no u tom razdoblju realizirane cijene iznosile su prosječnih 1639 eura, što je također daleko manje od prosječnih traženih cijena prodavatelja.

Kako je za Jutarnji list pojasnio predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović, agenti već neko vrijeme na tržištu bilježe iznimno visoke razlike između traženih i postignutih cijena nekretnina koja je prema njihovoj računici prerasla granicu od deset posto, a što se dosad računalo kao krajnja razlika između traženih i realiziranih cijena.

“Mi već dugo upozoravamo kako je situacija na tržištu nerealna te smatramo kako bi se razlike među cijenama napokon trebale ispuhati. Ipak, iskustvo nam pokazuje da će za to trebati dosta vremena jer smo nešto slično ovome iskusili još 2008. godine, u razdoblju kad je počela kriza. Sad je, naravno, ne očekujemo, no kad je 2008. tržište ostalo zakočeno te se broj transakcija smanjio za čak 70 posto, trebalo je proći i do šest mjeseci da se cijene napokon počnu spuštati na realnu razinu”, podsjeća Ranilović te dodaje kako usporedba traženih i realiziranih cijena “subvencioniranih” stanova ima i nešto mana.

 

Iako ne postoji statistika o tipologiji stanova prodanih ovim modelom – tako da nam budu dostupni podaci o kvartovima i slično – subvencije se ipak nešto manje odnose na stanove u centru grada gdje su postignute cijene nešto više, a uglavnom se kupuju stanovi manje kvadrature.

Podaci Ministarstva graditeljstva pritom pokazuju i kako je od 2017. godine naovamo porasla i prosječna realizirana cijena subvencioniranih stanova.

I dok je ona u 2017. godini za Zagreb iznosila 1300 eura, u godini kasnije narasla je na 1450, da bi danas dosegla iznos nešto iznad 1500 eura.

 

izvor: novac.jutarnji.hr

 

Nema komentara

Stranci kupili rekordan broj nekretnina u Hrvatskoj!

Tržište nekretninama ostvarilo je rekordne rezultate u rujnu, a proteklih mjeseci uslijedilo je usporavanje prometa.- To ne znači pad prodaje, nego se radi o tome da se cijene ne kreću u skladu s prometom, što dovodi do oduženog procesa prodaje nekretnina. Cijene su otišle previsoko i tržište nije kvalitetno – upozorava Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.

Apetiti su porasli. Vlasnici starijih nekretnina traže za svoje kvadrate jednake iznose po kojima se prodaju kvadrati novogradnje. Budući da je takva cijena nerealna, nekretnine se ne prodaju. Prema podacima Burze nekretnina u 2019. se traži prosječno 1850 eura po kvadratu, a postiže se 1530 eura. Najbolji pokazatelj trenda je da se od 180.000 oglašenih nekretnina na Njuškalu u godini dana proda samo od 28.000 do 30.000 nekretnina. Doznajemo da je u segmentu poslovnih nekretnina puno bolje jer se cijeni pristupa realnije, temeljem mogućih prihoda i ne rade se akvizicije ako neće ponuditi povrat. Tu nema usporavanja prometa, a cijene ne rastu, uključujući i cijene zakupa.

Boro Vujović, osnivač i vlasnik agencije za promet nekretninama Opereta i navodi kako je rujan tradicionalno ‘jači’ mjesec za prodaju nekretnina jer se ljudi nakon dobre turističke sezone odlučuju na kupnju stana. Pojašnjava i kako uslijed APN-ovih natječaja dolazi do rasta cijena kvadrata jer vremensko ograničenja za prijavu na natječaj kupce dovode u nezgodan položaj da ne stignu birati previše i da, ako stan ima zemljišno-knjižni izvadak i uporabnu dozvolu, pristaju na visoku cijenu jer nemaju vremena pregovarati. To se potom odražava na cijelo tržište.

 

– Promet se usporava dodatno nakon natječaja za subvencioniranje stambenih kredita. Sve što ima rok, stvara kratkotrajnu potražnju i dovodi do povećanja cijena i usporavanja tržišta – kaže Ranilović koji smatra da bi kvalitetnije rješenje bila trajna mjera subvencioniranja.

Ovakav model omogućuje da nekretninu kupe oni koji bi je ionako kupili jer su kreditno sposobni, objašnjava.

– Samo je jedna trećina ljudi kreditno sposobna. Ovakvim subvencioniranjem ne dopiremo do mladih, do znanstvenika, studenata, ljudi s petero djece. Osnovno pitanje koje mi kao struka postavljamo je je li itko tko to nije namjeravao, kupio nekretninu. Umjesto toga, utjecajem subvencija na tržište porasle su im najamnine i rastom cijena kupovina nekretnina još im je nedostižnija – tumači direktor tvrtke Kastel Zagreb paradoks na tržištu nekretnina.

 

Mahnita apartmanizacija

Subvencije i očekivanja prodavatelja nekretnina nisu jedini razlozi za porast cijena. Taj rast povezan je s cijenom novca koja skupa s kamatama nikad nije bila niža u cijelome svijetu, a u Hrvatskoj su ljudi s obzirom na negativne kamate na štednje i depozite odlučile uložiti novac u nekretnine gdje mogu zadržati vrijednost i dodatno zaraditi, tumači Ranilović i dotiče se apartmanizacije kao sljedećeg velikog problema koji potresa tržište nekretnina.

Sve više stanova kupuje se u svrhu kratkoročnog turističkog najma i to potresa tržište nekretnina. Apartmanizacija dovodi do smanjenja ponude stanova za najam, osobito u centru grada, stoga cijene opet vrludaju u visine. Isplativost najma preko Airbnba i sličnih platformi odavno je prepoznata i u inozemstvu te su stranci sve češće kupci stanova u Lijepoj Našoj. Na ruku im ide i porezna politika. ‘Nizak paušal u kombinaciji s nepostojanjem poreza na nekretnine čini iznajmljivanje apartmana trenutno najmanje oporezovanim vidom ekonomske aktivnosti u zemlji,’ napisala je u komentaru Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb. Logično je da stranci ne žele više ulagati u hotele, apartmanizacija im omoguće puno bolji povrat investicije..

– Država nije porezno izjednačila kratkotrajni turistički najam i najam nekretnina. Paušalan porez po krevetu i 13 posto poreza bitna je razlika. Prošle je godine (2018., op.ur.) rekordan broj stranaca kupio nekretninu u Hrvatskoj, njih 7.058. Najaktivniji kupci su bili Slovenci, zatim Nijemci (1342) i Austrijanci (662). Strancima su 2017. prodano 5.453 nekretnine – kaže i dodaje kako stranci ne žele više ulagati u hotele jer im apartmanizacija omoguće puno bolji povrat investicije.

Tužno je što se to ponovno prelama na najranjinivijoj skupini jer ponestaje stanova za iznajmljivanje, a studenti si jedva mogu priuštiti stanovanje u kojem ih se u začetku sezone izbacuje na ulicu usred ispitnih rokova.

 

Zašto se strancu da spava, a studenta se tjera van? – pita se Ranilović i poziva Vladu da poduzme nešto jer osim što je to nepravedno i neodgovorno pogotovo u trenutku kada se svi busaju u prsa demografskim mjerama za zadržavanje mladih, dolazi i do devastacije javnog prostora. U pretjeranoj izgradnji ne gubi se vrijeme na planiranje, a infrastruktura ne prati bujanje nekretnina. To će dovesti do pada cijena prije ili kasnije – zaključuje.

 

Izvor: lider.media

https://lider.media/poslovna-scena/hrvatska/ranilovic-zasto-se-strancu-da-spava-a-studenta-se-tjera-van-129481

 

 

Nema komentara

Stanovi skuplji od kuća u prosjeku 21,5 posto, jeftiniji su samo u jednom gradu

Kupnja stana najčešće zahtijeva veće financijske napore nego kupnja kuće jednake kvadrature s uključenom okućnicom, a u studenom je razlika u njihovim oglašavanim cijenama u prosjeku bila 21,5 posto, podaci su oglasnika za nekretnine Crozilla.com objavljeni u utorak.

Porastom cijena stanova u brojnim je gradovima porasla potražnja za kućama, što je dovelo i rasta njihovih cijena, kažu iz Crozille, pri čemu je najveći godišnji rast vrijednosti kuća od 9,5 posto u studenom ostvaren u Splitu, a najveće poskupljenje stanova u Umagu, od 8,8 posto.

Kada je riječ o razlici u cijenama između stanova i kuća, ona je posebno izražena u Opatiji gdje se za kvadratni metar stana u prosjeku tražilo 3.147 eura, a za kuće 910 eura manje.

Vrijednosti tamošnjih kuća na godišnjoj su razini porasle tek za 0,9 posto, a cijene stanova za 6,8 posto.

Podaci oglasnika Crozilla.com pokazuju kako su stanovima u Zagrebu, za čije se kvadrate u prosjeku tražilo 2.063 eura, cijene porasle za 8,3 posto, a cijene kuća za 6,2 posto. Razlika u cijenama njihovih kvadrata tijekom studenog je iznosila 724 eura, odnosno 35 posto.

U jednakom su se postotku razlikovale i cijene u Varaždinu. Za kvadrat tamošnjih stanova tražilo se 1.160 eura, dok za kuće 412 eura manje.

Velika razlika od čak 43,3 posto zabilježena je u Bjelovaru, gdje su stanovi oglašavani po cijeni od 756 eura po kvadratu, a kuće 327 eura jeftinije.

Razlika od 37,2 posto ostvarena je u Osijeku u kojem su stanovi oglašavani po prosječnoj cijeni od 967 eura, dok se za kvadratni metar kuće tražilo 360 eura manje, dok su u Slavonskom Brodu kuće bile tek 98 eura po kvadratu jeftinije od stanova, čija je prosječna tražena cijena iznosila 773 eura.

U najskupljem gradu, Dubrovniku, za kvadratni metar stana u prosjeku se tražilo 3.650 eura, a za kuće tek 23 eura manje. Uz Dubrovnik i Opatiju, među skupljima je i dalje Split s cijenom stana od 2.915 eura po kvadratu i 269 eura jeftinijim kućama.

Cijene kvadrata zadarskih stanova oglašavanih putem Crozilla.com u prosjeku su iznosile 2.266 eura, dok su kuće bile 621 euro jeftinije.

Stanovi su u studenom bili jeftiniji od kuća tek u Poreču u kojem je razlika iznosila samo 16 eura, a za kvadratni se metar stana u prosjeku tražilo 2.003 eura.

izvor: poslovni.hr

Nema komentara

Cijene stanova idu u nebesa: “Subvencije za mlade obile su nam se u glavu kao bumerang”

Svi oni koji čekaju da padnu cijene stanova, nikako da to i dočekaju.

Cijene nekretnina i dalje vrtoglavo rastu, a na udaru je najviše – Zagreb. Država subvencijama za stambene kredite želi pomoći mladima. No, je li umjesto pomoći mladima zapravo potpomogla kaos na tržištu nekretnina?

Cijene nekretnina penju se u nebesa pa se tako stan u zagrebačkim Krugama prodaje za 2360 eura po kvadratu, u splitskom kvartu Split 3 za 2826 eura, a u dubrovačkom Gružu za stan od 64 kvadrata traži se 3351 euro po kvadratu.

“Subvencije nam se obile o glavu”

Profesor Josip Tica s Ekonomskog fakulteta kaže kako su nam se subvencije obile o glavu kao bumerang.

„Taj fiksni rok fiksni do kada se moraju iskoristiti su povećali snažno pregovaračku moć onih koji prodaju stanove i onda se dogodilo to da je direktna posljedica subvencija bila to da su snažno porasle cijene. Tako da su ljudi dobili subvenciju i kupili manji stan nego što bi kupili da nije bilo subvencije“, kaže Tica.

Rastu cijena na udaru je trenutačno najviše Zagreb.

„U dvije godine su porasle za 20,25% više u traženijim kvartovima koji gravitiraju centru grada, a u principu porasli su oni i na periferiji, samo je tamo rjeđa potražnja“, kaže agent za nekretnine Vedran Marasović.

Mlada obitelj iz Osijeka iskoristila je subvencije prije dvije godine.

„To nam mnogo znači, budući da je to gotovo nekih 1.500 kuna“, kaže Mladen iz Osijeka.

Dana bi kažu, dva puta razmislili prije nego što bi se upustili u kupnju.

„Mislim da je trenutno nepovoljnija situacija nego je bila prije“, smatra Osječanka Blanka.

Sljedeći val subvencija u ožujku

Sljedeći val subvencija trebao bi biti u ožujku. Čekaju ga oni koji idu na kredite, ali i oni koji prodaju stanove.

Što se točno određenih rokova subvencija tiče, struka savjetuje kako bi rokove trebalo ukinuti.

„Također, treba vratiti oslobođenje od poreza za prvokup te početi razvijati u institucionalnom smislu, tržište dugoročnog najma stana“, smatra Tica.

Ministar Štromar kaže kako je cilj pomoći mladima, a što se cijena tiče najavljuje da će se objaviti nova analiza.

„Analizom će se opet najvjerojatnije utvrditi, kao što je to bilo do sada do 2017, da je rast cijena nekretnina tamo gdje je i rast noćenja i da turizam izaziva uglavnom rast cijena nekretnina“, poručuje ministar graditeljstva Predrag Štromar.

izvor: dnevnik.hr