Nema komentara

Tržište nekretnina stagnira

Građani zbog cijene najteže dolaze do nekretnina na obali, a najlakše u vukovarsko-srijemskoj županiji, pokazalo je istraživanje Ekonomskog instituta o tržištu nekretnina prošle godine. Lani je ostvareno 6,5% više transakcija u odnosu na godinu prije, a vrijednost se mjeri u desecima milijardi kuna.

Većina transakcija nekretninama posljednjih godina događa se u velikim gradovima i u Priobalju. Ukupna vrijednost nekretnina prodanih u prošloj godini iznosila je gotovo 40 milijardi kuna. Najviše se trgovalo stanovima, građevinskim zemljištem i kućama. Cijene su neprestano neujednačene.

– Rast cijena nekretnina je vezan uz intenzitet turističke aktivnosti dakle u onim jedinicama lokalne samouprave gdje je zabilježen veći intenzitet koji se mjeri brojem noćenja turista su ujedno i zabilježili i veće cijene nekretnina, govori Ivana Rašić, Ekonomski Institut u Zagrebu.

Cijene nekretnina u 2019.: najskuplji je bio Dubrovnik s 18 tisuća kuna po m2, a najjeftiniji Vukovar s 4,5 tisuće kuna po m2.

Lani je najskuplji bio Dubrovnik, a najjeftiniji Vukovar. Za jedan četvorni metar stana na krajnjem jugu, u Slavoniji se moglo kupiti oko 4. Prema istraživanju rast cijena je zaustavljen, ali one ne padaju. Kupaca je sve manje.

– Prodavatelji još uvijek nisu skloni prilagoditi se situaciji na tržištu cijene su došle do jedne određene razine ono što se može očekivati ovisno i o turističkoj sezoni da će cijene na jesen vjerojatno početi padati, objašnjava Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.

– Može se dogoditi da u 2020. godini vidimo stagnaciju cijena i da se cijene počnu tek smanjivati u sljedećim godinama pogotovo ako ova kriza potraje, govori Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog Instituta u Zagrebu.

Zbog krize izazvane koronavirusom i potresa mijenja se interes kupaca. Više se traže građevinska zemljišta i kuće u okolici većih gradova.

– U skladu s tim moglo bi doći i do interesa za Slavonijom ali u svakom slučaju gradovi su i dalje ti koji su najinteresantniji i tu se događa najveći promet, kaže Boro Vujović, Udruženja poslovanja nekretnina pri HGK.

Promet nekretninama najživlji je u Zagrebu, Splitu, Zadru i Rijeci.

 

izvor: vijesti.hrt.hr

Nema komentara

Vujović: Pad cijena nekretnina nije priča koja drži vodu

Ne kupujte nekretnine prema trenutačno traženim cijenama, tržište nekretnina će se i dalje ozbiljno tresti. Samo su neki od naslova koje možemo čitati ili čuti u ovim danima nakon korona krize. Je li to doista tako, kometirao je Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.

Od 2016. i 2017. tržište je u konstantnom rastu, što je kulminiralo početkom ove godine. Krenule su najave da će se dogoditi svašta nešto, ali činjenica je da se cijene nisu korigirale u odnosu na ono što su bile do 15. ožujka, smatra Vujović.

– Danas je situacija drugačija i u zadnjem ciklusu gradili su se kvalitetni projekti na dobrim lokacijama, i nema velikog broja neprodanih stanova.

Što će se događati do kraja godine, obzirom na pad BDP-a, kaže da se trenutno može iščitati da su banke promijenile uvjete.

– Smanjuje se kreditna sposobnost i potencijal kupnje, i automatski se smanjuje potražnja.

Hoće li s padom BDP-a padati cijene nekretnina Vujović kaže da u prošloj krizi banke nisu davale moratorij.

– To znači da sada neće doći na tržište stanovi, koje građani ne mogu u ovom trenutku financirati. Treba uzeti u obzir i da je u posljednje tri godine više od 50% nekretnina kupljeno od ušteđevine. Zašto bi netko tko je kvadrat platio 2000 eura sada prodao jeftinije, istaknuo je Vujović.

– Nisam siguran da je veliki pad cijena priča koja drži vodu, prosječnim nekretninama cijena će se korigirati, ali dobrim nekretninama na dobrim lokacijama će cijena ostati takva kakva je, dodaje.

Sigurno će biti situacija koje će biti individualne i ljudi će prodavati. Ovisi i o tome kako će proći sezona, ova je godina kritična, a važno je tko je u kakvoj startnoj poziciji, smatra Vujović.

Na tržištu se dogodio veliki poremećaj. Drugačije je sve nego što je bilo do 15. ožujka. U Zagrebu je značajna stvar i potres koji je srušio ili uništio veliki broj stanova. I to su ljudi koji žele kupiti nekretninu, smatra.

– Što se tiče APN-a, imao je utjecaj jer je kratkog trajanja, pa smo imali veliku potražnju u kratko vrijeme, što je dovelo do rasta cijena. Sada puno kupaca očekuje i jesenski APN, tako da sada kad je tržište nestabilno, APN ima svoju dobru ulogu, rekao je Vujović.

Prilog pogledajte na linku:

 

izvor: vijesti.hrt.hr

 

Nema komentara

Kako je pandemija utjecala na tržište nekretnina: sada su traženije kuće s vrtom i stanovi u prizemlju, a u oglasima se već pojavljuju snižene cijene

Ako pandemija koronavirusa ne potraje dugo, neće ostaviti veće posljedice na hrvatsko tržište nekretnina, u suprotnom utjecat će na smanjenje potražnje, a time i na pad cijena.

Ovako je, najkraće rečeno, u ožujku ove godine, nakon pojave korone, glasila procjena kretanja tržišta. Nepuna tri mjeseca kasnije, nakon potpunog mirovanja, bilježe se prvi pomaci iz kojih se još ne mogu precizno iščitati posljedice koje je uzrokovala, a još manje prognoza za događanja do kraja ove godine.

– Još je prerano pričati o posljedicama jer ćemo tek vidjeti što nam donosi budućnost jer znamo da je država svojim mjerama u prva tri mjeseca korone bitno ublažila negativne posljedice – naglašava Branko Papeš.

DVA DIJELA

– Poznato je da se tržište nekretnina u Hrvatskoj sastoji od dva dijela, onog u kojemu se plasiraju ekskluzivnije nekretnine i drugog u kojemu se radi o nekretninama koje se kupuju za svakodnevni život – podsjeća naš sugovornik, te nastavlja:

– Ako bude došlo do vala otkaza, to će se odraziti na ovo ovaj drugi dio. Osobno mislim da će se nerealno visoke cijene morati prilagodit, a tamo gdje nije bilo “ludovanja” cijena, promjena neće biti. U Rijeci i u Istri se i prije korone stanove moglo kupiti po cijeni od 1200 do 1500 eura po kvadratu, one na atraktivnijim lokacijama za 2000 eura po kvadratu, za razliku od, recimo, Splita – veli Papeš.

U ovakvoj situaciji, naglašava naš sugovornik, u Dogmu, primjerice, dolazi veći broj upita za ekskluzivnije nekretnine, a razlog je jednostavan, ljudi su promijenili stav prema nekretninama. Shvatili su, naime, koliko je bitno da su vrijeme za koronavirusa provodili više u svojim kućama, nego u stanu od 60-ak kvadrata. Tako da možda nikada nije bilo važnije u kakvoj se nekretnini živi. Zato su sada traženije kuće s vrtom ili stanovi u prizemlju s pripadajućim dvorom.

– Početkom pandemije mi smo imali klijente iz Austrije, Mađarske i Češke koji su razmišljali o kupnji kuće na Jadranu, a situacija s koronom ih je u tome “pogurala” i kupili su ih – kazuje Papeš i obrazlaže:

– Prvi je razlog što su nekretnine kod nas jeftinije, pri čemu im je najvažnije da se radi o autodestinaciji, kako bi mogli po potrebi otići autom. Važno je i što nas doživljavaju kao “korona sigurnu” zemlju. Jedan od kupaca je napravio usporedbu Bergama i našeg Jadrana, pa kaže da bi u slučaju zaraze radije bio u Hrvatskoj u bolnici koja ima respiratore, nego u Bergamu, a Italija ima razvijeniji sustav, u kojemu respiratora nema.

I bez detaljnije analize tržišta jasno je da se neke promjene “pod koronom” jesu dogodile. Još početkom godine govorilo se da je potražnja veća od ponude, posebno kad su u pitanju kvalitetne nekretnine i sredine poput Splita, u kojima nema masovnije novogradnje. Direktor Dogme naglašava da su se, kad je o kvaliteti riječ, sada izjednačile i da će onaj tko ima kvalitetnu nekretninu i nudi je po realnoj cijeni, i naći kupca. A kad je riječ o kvalitetnim nekretninama, onda upozorava da je takvih u ukupnoj ponudi na tržištu tek deset posto.

Kad je, konkretno, riječ o Splitu, prije korone prodavalo se sve i svašta, ocjena je našeg sugovornika, sada se, međutim, prodaje samo “kvaliteta” uz realnu cijenu.

– Ima vlasnika nekretnina koji žele prodavati i onih koji žele prodati – podcrtava Papeš razliku ocjenjujući tržište u Dalmaciji pomalo “ludim”, uz naglasak da to ludilo ima i pozitivnu stranu, a imajući pri tom u vidu stanje posljednjih 6-7 godina kad se masovno orijentiralo na kupnju nekretnina radi turističkog najma.

Tržište na Jadranu, procjenjuje, odredit će turistička sezona.

– Ako bude iole normalna, tržište će biti O.K., ako ne bude, u desetom i jedanaestom mjesecu ponuda će porasti, a nekretnine biti jeftinije. Ne treba zaboraviti da je većina nekretnina kupljena na kredit ili uređivana uz pomoć kredita – zaključio je Papeš.

Zagreb i zagrebačko tržište sve do korone i, posebice, potresa u pravilu je ocjenjivano najvećim i najdinamičnijim u Hrvatskoj.

Ovoga trenutka ta ocjena ne stoji.

– Ono čega mi koji ne živimo u Zagrebu nismo svjesni je da ljudi u Zagrebu imaju PTSP nakon potresa i, sukladno tome, gotovo da ne postoji interes kupaca za starim zgradama – kaže Papeš i navodi razloge:

– Zgrade građene poslije šezdesetih godina prošlog stoljeća, nakon onih razornih potresa u Skoplju i Banjoj Luci, u ovom potresu nisu oštećene, za razliku od starijih. U travnju gotovo da nije postojao interes za kupnju stanova, sada se obnavlja, ali za novije nekretnine, no realizacije i dalje nema – konstatira direktor Dogme.

PONUDA I POTRAŽNJA

Što, pak, kažu oglasi pogledali smo na nekretninskom portalu Njuškalo, pa iz ponude u Zagrebu izdvojili luksuzni stan u Šestinama od 98 kvadrata koji se prodaje, dakle, riječ je o traženoj cijeni koja je u pravilu niža od realizirane, za 210.000 eura ili 2142 eura po kvadratu.

Na Trešnjevci za stan od 54 kvadrata traži se 130.000 eura (2407 eura kvadrat), na Kaptolu (u blizini katedrale) za stan od 112 kvadrata tražena cijena je 560.000 eura, što je 5000 eura po kvadratu. U Vrapču, pak, stan od 80 kvadrata košta 129.000 eura (1612 eura kvadrat).

Split je uvijek bio zapažen po ponudi i po potražnji, a bome i cijenama. Tako je i ovaj put, pa smo na Njuškalu naišli i na oglase sa sniženim cijenama (što je naglašeno) za stanove. Tako je stan od 43,51 kvadrat na Bačvicama u ožujku prodavan za 145.000 eura, a početkom ovog mjeseca tražena mu je cijena 135.000 eura.

Snižena je cijena, ne vidi se za koliko, i za stan u kvartu Bol površine 60 kvadrata i s cijenom od 195.000 eura (3000 eura za kvadrat). Na Kmanu u novogradnji prodaje se stan od 38 kvadrata za 134.000 eura (3526 eura po kvadratu).

Zagreb ‘poludio‘

Što manja površina stana to veća cijena kvadrata, reklo bi se i na primjerima koje smo izdvojili iz Splita, Dubrovnika i Zagreba, usporedbe radi.

U splitskom Varošu se za stan u prizemlju površine 18 kvadrata (može se koristiti i dio dvora), traži 64.000 eura što je 3555 eura po kvadratu.

U Dubrovniku na Lapadu se za garsonijeru od 16,20 kvadrata traži 65.000 eura ili 4012 eura po kvadratu.

Najskupljim se, međutim, pokazao Zagreb, u kojemu se za stan u prizemlju od 19 kvadrata na Pantovčaku, traži 77.000 eura ili 4425 eura po kvadratu.

A gospari – gospodski
Uz bok splitskim su, a nerijetko i veće, cijene nekretnina u Dubrovniku. Tako se na Njuškalu nudi na Pločama stan od 82 kvadrata za 320.000 eura (3902 eura kvadrat), a stan na Boninovu od 51 kvadrat s terasom od 30 kvadrata ima isto traženu cijenu od 320.000 eura, ali tu je cijena kvadrata 6274 eura. U novogradnji na lokaciji Gornji Kono cijena stanova površine od 55 do 100 kvadrata je 3220 eura po kvadratu.
Zadar i Šibenik ipak su jeftiniji

Uobičajeno, cijene nekretnina u Zadru i Šibeniku znatno su niže od onih u Splitu i Dubrovniku.

Tako je u Zadru na lokaciji Belafuža cijena kvadrata luksuzne novogradnje 2277 eura. Na Poloutoku se za stan od 41 kvadrat traži 105.000 eura (2560 eura kvadrat), a u Jazinama za stan od 120 kvadrata 180.000 eura (1500 eura kvadrat), a u kvartu Diklo tražena cijena za stan od 130 kvadrata je 278.000 eura (2138 eura kvadrat).

U Šibeniku, u centru grada tražena cijena stana od 86,43 kvadrata je 178.000 eura (2059 eura kvadrat), na lokaciji Križ-Baldekin cijena stana od 90 kvadrata u prizemlju je 115.000 eura (1277 eura kvadrat), a stana od 49 kvadrata u Varošu 70.000 eura (1428 eura kvadrat). Također u Varošu stan od 150 kvadrata nudi se po cijeni od 150.000 eura.

izvor: slobodnadalmacija.hr

Nema komentara

Pogled na tržište iz drugog kuta

Hrvati već tradicionalno vjeruju samo ciglama

 

U najnovijoj epizodi BizCastinga gostovao je, kako ga je predstavio voditelj Miro Soldić – Samson hrvatskog svijeta nekretnina – Boro Vujović. Vlasnik Operete, najveće zagrebačke agencije za nekretnine, pričao je o utjecaju korone na tržište nekretnina, eventualnom pucanju nekretninskog balona, državnim subvencijama, hrvatskoj tradiciji ulaganja u ciglu i beton i drugim zanimljivim temama.

Ističe da se kod nas više od 50 posto stanova kupuje za keš i da se tu najčešće radi o Dalmatincima koji zarađuju na turizmu, a onda taj novac ulažu u stanove u Zagrebu. I to drži jednim od faktora zbog kojih konstantno raste cijena kvadrata u metropoli, uz niske kamate na kredite i do prije par mjeseci rastuće gospodarstvo.

Otkrio je da je do prije dvije godine bio podstanar, u početku jer je sav zarađeni novac na nekretninama izgubio ulažući u dionice, a poslije jer je počeo i sam ulagati u nekretnine pa mu se to pokazalo isplativim. ‘Kupio sam dva stana koji nisu imali skroz čiste papire, to sam sredio jer sam u tom poslu i imao sam za, recimo 50.000 eura, dva stana koja sam iznajmljivao i dobivao 500 eura. To mi je pokrivalo najamninu za stan čija je tržišna vrijednost bila 200.000 eura. Da sam taj stan od 200.000 kupio, imao bi ratu kredita od 2000 eura, tako da mi je ovo bilo puno povoljnije’, objasnio je Vujović, dodavši kako je problem što takve stvari nisu dio osnovnog obrazovanja kod nas. Stoga on osobno stalno radi na sebi i čita literaturu koja mu pomaže da novac koji zaradi uloži tako da on radi za njega.

U BizCastingu se prisjetio kako je sav novac koji je zaradio do 2008. izgubio ulažući u dionice jer je vidio da njegovi prijatelji mešetare s tim. ‘Bio sam pohlepan i ušao sam u to iz krivih razloga i nikad nisam bio zadovoljan, samo sam se živcirao, a kad je došla kriza ostao sam bez ičega’, rekao je. No, u toj krizi je procvao posao Opereti jer su bili proaktivni, tražili klijente i zbog toga narasli za čak 400 posto dok su drugi propadali.

‘Nismo dopuštali da nam se posao dogodi nego smo mi zvali ljude i trudili se. I sad nakon potresa smo zvali klijente i pitali ih što možemo učiniti za njih. Tako smo rasli’, izjavio je Vujović, dodavši kako važna i edukacija zaposlenika.

‘I trening je jako bitan u prodaji, iako zvuči čudno, slično je kao u sportu. Međusobno odrađujemo razgovore da vidimo gdje griješimo pa pred klijenta dolazimo spremni. Edukacija i trening su vrlo, vrlo važni, to je ključ našeg uspjeha. Neke tvrtke uzimaju trenere, a neke sve prepuštaju prirodnom talentu. Ja mislim da to nije dovoljno’, poručio je.

Na pitanje što konkretno agencija nudi kupcima i zašto bi platili proviziju umjesto da se sami potrude oko kupovine stana ističe da se divi ljudima koji sami idu u takav pothvat jer tu može doći do velikih problema oko vlasništva, a radi se o velikim novcima i investiciji u koju mnogi idu samo jednom u životu.

‘Ja kao agent ti mogu prezentirati i neke opcije koje ti možda nisu bile u užem izboru, a odgovarale bi tvom životnom stilu. Mogu ti uštediti vrijeme i novac, pomoći oko kredita, pregovarati za tebe i osigurati da na kraju cijele priče sve uključene strane budu zadovoljne ishodom. Da uopće ne spominjem činjenicu da si zaštićen što se tiče papira i dozvola. Tvoj posao je samo da doneseš novce i kažeš – hoću kupiti to, sve ostalo je moja briga’, ispričao je Vujović pa upozorio da se nekretninama bavi i dosta ‘polusvijeta’ jer je prag za ulazak u taj biznis dosta nizak pa svatko misli može biti agent i doći do brze love. Smatra da će situacija s koronavirusom oplijeviti sve takve sa scene i da će preživjeti samo oni koji rade kvalitetno.

Složio se da su cijene nekretnine u Zagrebu prenapuhane i da će doći do korekcije, ali onih stanova i kuća koji nemaju objektivnu kvalitetu. Smatra i da su državne subvencije promašene jer su vremenski ograničene pa dovode do perioda kad na tržištu nema potražnje, a onda do navale u vrijeme natječaja. Tržište na to reagira korekcijom cijene prema gore pa se gubi smisao cijele priče.

Na pitanje u kolikoj mjeri na nerealan rast cijena na tržištu utječe mentalitet građana koji na nekretnine gledaju kao na investicije oko kojih se špekulira i u koje se ulaže sav višak novca, Vujović odgovara kako Hrvati već tradicionalno vjeruju samo ciglama. ‘To nam je u genetskom kodu. Kad nešto zaradiš, uložiš u ciglu jer je kamata na štednju nula zarez nešto, a prinos na stan, kakav god da je, je oko 3 ili 4 posto. Zato nekretnine kupujemo kao investiciju, to je realna i trajna vrijednost i zato mislim da je dobro za nas da imamo toliko nekretnina’, elaborirao je.

 

izvor: dalmatinskiportal.hr

Nema komentara

Krenuo rast dugoročnog najma stanova

Uslijed pada potražnje koji će, kako se očekuje, potrajati cijelu 2020., iznajmljivanje apartmana preko noći postalo neisplativo.

Čini se da će ova pandemija u samo par mjeseci na hrvatskom tržištu nekretnina napraviti ono što se nije uspjelo u nekoliko godina nastojanja, ograničiti bujanje kratkoročnog turističkog najma, razviti tržište dugoročnog najma i povećanjem ponude regulirati cijene te time povećati dostupnost nekretnina za dugoročni najam, ali i kupovinu.

Da je proces već krenuo upućuju dostupne brojke, a ozbiljnije analize očekuju se nakon izlaska iz strogog režima socijalne distance, kažu naši sugovornici na tržištu nekretnina.

Naime, uslijed pada potražnje koji se očekuje da će potrajati kroz cijelu 2020. godinu, iznajmljivanje apartmana gotovo preko noći postalo je neisplativ posao, i vlasnici stanova u Hrvatskoj, kao i na globalnoj razini okreću se dugoročnom najmu, koji je u Hrvatskoj s rastom turizma već dugo zanemaren.

U Hrvatskoj je doduše specifična situacija jer su objekti za kratkoročni najam najbrojniji na Jadranu, gdje osim u većim gradovima nema potražnje za dugoročnim najmom, i taj dio će u ovoj krizi proći najgore. Globalno, okretanje dugoročnom najmu kao mjere spašavanja poslovanja ovih dana najavio je i Airbnb, koji je u Hrvatskoj lani imao suradnju s vlasnicima 162 tisuće objekata.

Jačanje dugoročnog najma u Zagrebu već je krenulo, ali i pad cijena najma. Iz oglasnika se vidi pad cijena najma stanova u Zagrebu, koje su u prosjeku niže za 3 posto u odnosu na mjesec ranije. Usto, zbog potresa su stanovima pale cijene u centru grada za čak 10 posto. Ipak, najam u Zagrebu i dalje je skuplji nego lani.

Trenutačno prosječna mjesečna cijena dugoročnog najma stana u Zagrebu iznosi oko 4700 kuna. Najveći pad cijena najma bilježe najmanji stanovi i oni veći od 100 kvadrata. Najveći pad cijena najma stanova u odnosu na isti period prošli mjesec imaju četvrti Stenjevec, Novi Zagreb Zapad te Gornji Grad Medveščak, između 7 i 12 posto.

Boro Vujović, direktor agencije Opereta, ističe da se već vidi porast ponude dugoročnog najma po broju oglasa koje njegova agencija svakodnevno prati.

 

“Već sad imamo duplo veći omjer ponude stanova za najam nego za prodaju, tu su oni koji su odlučili umjesto prodaje stana prijeći na najam, ali ima sigurno i onih koji su s kratkoročnog prešli u dugoročni zbog ove situacije”, otkriva Vujović.

Vujović smatra da je još rano govoriti o utjecaju tog trenda na kretanje cijena na tržištu, jer je trenutno potražnja “na čekanju”. “Sad se ne sele oni koji na to nisu prisiljeni, i dok se situacija s ovom krizom malo ne stabilizira ne možemo očekivati neku dinamiku tržišta.

Svakako, po zakonima tržišta cijene u uvjetima veće ponude od potražnje mogle bi padati, ali sad je rano za takve najave”, kaže Vujović.

Prema podacima eVisitora, u Hrvatskoj je krajem ožujka bilo registrirano ukupno 108 tisuća objekata u obiteljskom smještaju, sa 613 tisuća kreveta, i to je za oko 5 tisuća više objekata nego u istom razdoblju 2019. godine te 300-tinjak objekata nego na početku 2020., što znači da je trend rasta kratkoročnog najma vrijedio sve do pred nekoliko tjedana.

Analitičarka Ekonomskog instituta Marina Tkalec podsjeća da u većim hrvatskim gradovima zadnjih nekoliko godina vlada rastući trend prenamjene nekadašnjih stanova za dugoročni najam ili stanovanje u apartmane za kratkoročni najam.

“To je stvorilo pritisak na cijene nekretnina općenito, ali posebno na cijene dugoročnog najma koje su disproporcionalno snažno pogodile ugroženije skupine građana. Vjerujem da će dio iznajmljivača u većim gradovima, barem onaj dio koji je manje sklon riziku i neizvjesnosti, ponovo vratiti te nekretnine u dugoročni najam, što bi moglo dovesti do stabilizacije cijena dugoročnog najma, ali i cijena nekretnina općenito”, ističe Marina Tkalec.

Doduše, ona smatra da će to okretanje stanovnika od turizma prema drugim djelatnostima ovisiti o trajanju epidemiološke krize, ako ona završi brzo, prilagodba će biti slabija i brže ćemo se vratiti na staro.

Tkalec napominje da se veći dio tržišta kratkoročnog najma nalazi uz obalu, na lokacijama koje nisu privlačne tipičnim dugotrajnijimm najmoprimicima poput studenata, zaposlenika i mladih obitelji. Stoga je teško očekivati reakciju tog dijela tržišta, oni jednostavno u ovome trenutku nemaju previše izbora i ostaje im nada da će pandemija brzo proći, a dio sezone ipak biti spašen.

Izlazak iz krize kroz jačanje dugoročnog najma najavio je i Airbnb, vodeća platforma za iznajmljivanje smještaja kojoj je pandemija već značajno utjecala na prihode, i pomrsila planove izlaska na burzu u ovoj godini.

Kako je istaknuo osnivač Airbnba Brian Chesky, način života i rada mijenja se i postaje fleksibilniji, što znači da značajan broj ljudi ne mora biti vezan za jedno mjesto, od onih kojima je privremeni dom potreban za školovanje do zaposlenika koji mijenjaju lokacije ili obitelji.

Najava zaokreta u strategiji platforme koja je svoj rast u zadnjih deset godina bazirala na kratkoročnom smještaju turistima, dolazi nakon niza istraživanja objavljenih u zadnjih mjesec dana, da se stanodavci vraćaju na tradicionalno tržište najma.

James Chappell, globalni poslovni direktor, Horwath HTL, napominje da Airbnb nema baš puno utjecaja na prebacivanje na dugoročno rentanje, što ipak ovisi o odluci iznajmljivača, ali budući da oni pogotovo u ovoj godini nemaju baš puno izbora, za očekivati je da će značajan broj iskoristiti ovu šansu.

 

izvor: poslovni.hr