Nema komentara

Sprema se program povoljnog najma stanova, trebao bi početi vrlo brzo?

Mladi su vrlo mobilni, tako se ne bi kreditno vezali za određeni prostor, a dobili bi prostor za život po prihvatljivoj cijeni. Očekujemo da će to biti riješeno kroz relativno brzo vrijeme, a ne na kraju mandata, kaže Željka Josić.

– Kad dobijete prvo zaposlenje, sljedećih pet ili 10 godina niste kreditno sposobni, a najam stana rješava te probleme. Intenzivno forsiramo takvo rješenje, jer populacija od 18 do 30 godina nema mogućnosti za samostalan život, izjavila je to u razgovoru za Novi list Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

“Razgovaramo s državnim tijelima da iskoristimo prazne nekretnine koje treba urediti i staviti u funkciju. Razgovaramo i o tome da ono što se gradi bude dostupno i za najam, da se odvoji određeni broj stanova po subvencioniranoj cijeni i tako pomogne mladima koji su tek izašli na tržište rada. Druga je opcija obnova zapuštenih državnih nekretnina. Tu imamo modele koje bi rado koristili, ponudili smo ih, pa ćemo vidjeti.

Pojašnjava da postoji u EU fondovima dio za obnovu napuštenih nekretnina. Posebno po velikim gradovima gdje mladi najviše ostaju ima dosta takvih objekata. Sad tako obnavljaju vojni kompleks.

“To je po nama dobro rješenje za prostore gdje bi se ljudi doselili, ali nema slobodnih prostora. Mladi su vrlo mobilni, tako se ne bi kreditno vezali za određeni prostor, a dobili bi prostor za život po prihvatljivoj cijeni. Očekujemo da će to biti riješeno kroz relativno brzo vrijeme, a ne na kraju mandata”, najavila je.

Izvor: Novi list, Poslovni dnevnik

Nema komentara

Koliko je kvadrat stana u centru, a koliko na periferiji grada?

Ljeto za neke znači i pronalazak idealnog stana u koji će se useliti od jeseni. Ako kupujete nekretninu u Zagrebu, paprene cijene mogle bi vas iznenaditi. Popričali smo sa stručnjakom za nekretnine, Borom Vujovićem, o tome kakva je ponuda i potražnja.

Objasnio nam je kako su više na cijenu nekretnina u Zagrebu utjecali potresi, nego pandemija. Iako su neki smatrali da će zbog pandemije koronavirusa cijene stanova padati, to se ipak nije dogodilo.

“Pandemija nije imala učinak na cijenu nekretnina kao što se očekivalo na početku, veći učinak je ustvari imao potres što se tiče Zagreba, zato je što je zbog prvog pa onda i drugog petrinjskog potresa dio starih nekretnina jednostavno nestao s tržišta, one su sada dobrom dijelu Zagrepčana nezanimljive.

Povećao se pritisak na novogradnje i one koje su mlađe od 1963. godine i došlo je do korekcija cijena tih starih stanova koji nemaju armirani beton. Cijena takvih stanova je počela padati prema dolje, dok je cijena novogradnje narasla”, pojasnio nam je stručnjak za nekretnine Boro Vujović.

Otkrio nam je i koja je prosječna cijena kvadrata stana u centru, a koliko u nekim drugim dijelovima grada.

“U Donjem gradu stanovi u dobrom stanju uglavnom su cijene oko 2000 eura.

Periferija nema starih zgrada i cijene su narasle. Naravno da je Klara jeftinija od Trešnjevke, stan je oko 1800 eura po kvadratu u prosjeku, dok je novogradnja na Trešnjevki 2800 eura”, rekao je Vujović.

Što se tiče budućnosti i cijena nekretnina, Vujović smatra kako one neće padati.

“Samo u ovoj godini je cijena građevinskog materijala narasla 20 posto, radnika u građevini nema… To su sve argumenti koji dovode u prilog da cijene neće padati”, pojasnio nam je.

Zaključio je i kako sve više stranaca kupuje nekretnine u metropoli, iako ipak preferiraju više obalu. Jedan od glavnih aduta Zagreba je i to što imamo sigurnost, pojasnio nam je.

“Više kupuju na moru, zna se da je Zagreb administrativno sjedište i ono što se proda na moru se u dobrom dijelu prelije i na Zagreb, ima i sve više koji kupuju u Zagrebu”, kazao je Vujović za Zagreb.info.

Izvor: Zagreb.info

Nema komentara

Bum na tržištu: Za zakup se nudi 750.000 kvadrata

Iz najavljenih projekata na tržištu bi se mogli povećati ukupni logistički kapaciteti za čak 30 posto.

U zagrebačkom prstenu događa se investicijski bum na tržištu industrijskih i logističkih nekretnina, koje je za razliku od uredskih, a osobito maloprodajnih, naš najmanje razvijen sektor komercijalnih nekretnina.

Kao glavne razloge stručnjaci iz Propertasa, lidera u konzaltingu za komercijalne nekretnina, ističu visoke cijene zemljišta i komunalija te nespremnost zakupaca da se obvežu na dugoročni zakup, što je investitorima ključno za isplativost projekta. Po analizama Propertasa, u Zagrebu i okolici trenutno je raspoloživo 750.000 m² industrijskih, logističkih površina pogodnih za zakup.

Benefiti za lokalce

– Daljnji rast tržišta logističkih nekretnina mogao bi dodatno potaknuti i investicije u infrastrukturu, smanjenje troškova nameta investitorima, rješavanje pitanja vlasništva i okrupnjavanje zemljišta – smatra Dejan Ružić, voditelj tima za korporativne usluge u Propertasu. – Također, osobito značajan faktor je sve bolje razumijevanje ove problematike jedinica lokalne samouprave i uprave, čija bi zajednica, stvaranjem partnerskih odnosa s investitorima i pokretanjem ovakvih velikih projekata, mogla dodatno profitirati, u prvom redu novim radnim mjestima, ali i mnogim drugim benefitima – kaže Ružić.

I dalje aktivnostima prednjači poslovna zona Meridijan 16, gdje je Log Expert One počeo graditi logistički centar bruto površine oko 68.600 m² s očekivanim završetkom krajem godine. I dok isti investitor, s obzirom na dobar početni odaziv, najavljuje brzo širenje centra na sljedeće faze, tvrtka Cargo-Partner najavljuje otvaranje logističkog centra, površine 12.000 četvornih metara s uredskim prostorom, također do kraja ove godine. Eurospin je ondje već počeo graditi logistički centar tlocrtne površine od oko 29.000 m², s planom za dovršetak u prosincu. Velik dio novog zamaha u toj poslovnoj zoni, došao je iz Atlantic Grupe kroz partnerstvo s Kamgradom.

Novi koncept prostora

U poslovnoj zoni Križ gradnju logističkog centra za svoje potrebe najavljuje Lidl, a u Samoboru tvrtka RC Europe gradnju velikog logističkog centra na oko 70.000 m². Na zagrebačkom Žitnjaku novo logističko skladište gradi Saponia, površine cca 4120 m² Spar je potpisao predugovor o kupnji zemljišta za gradnju logističkog centra u Donjoj Zdenčini, a najavljena je i gradnja završne faze Zagrebačkog logističkog parka u Svetoj Nedelji, hala 5, površine oko 3400 m².

Posrijedi je očito nastavak procesa značajnijeg razvoja logističkih centara kao novog, modernog koncepta prostora za skladištenje u Zagrebu i okolici koji je počeo prije 15-ak godina. – Najveći se porast dogodio 2008. i 2009., jer su tada, sagrađeni veliki logistički centri u Svetoj Nedelji, Rugvici, Jastrebarskom, na Žitnjaku, u Ivanić Gradu – podsjeća Dejan Ružić iz Propertasa.

Izvor: Večernji list

Nema komentara

HNB analizirao tržište nekretnina, pa izdao upozorenje!

Iako je tržište stambenih nekretnina u 2020. pokazalo otpornost na krizu, u idućem bi razdoblju mogli jačati rizici za financijsku stabilnost povezani s njime, upozorila je Hrvatska narodna banka u publikaciji financijska stabilnost.

Bez obzira na nepovoljna gospodarska kretanja, potrese i nesigurnosti vezane uz pandemiju, zabilježen je daljnji porast cijena stambenih nekretnina i ubrzavanje stambenoga kreditiranja, te nastavak rasta građevinskog sektora, uz razmjerno blag pad ukupnog broja kupoprodajnih transakcija. Budući da su prema brojnim pokazateljima cijene nekretnina trenutačno previsoke u odnosu na »ravnotežnu razinu«, nastavak snažnog rasta cijena mogao bi znatno povećati rizike povezane s njihovim padom i slabljenjem likvidnosti tržišta nekretnina, te padom vrijednosti kolaterala u bilancama banaka, upozoravaju u središnjoj banci.

Inače, godišnja stopa rasta cijena stambenih nekretnina u 2020. iznosila je 7,7 posto, i tek se blago usporila u odnosu na porast od 9 posto iz 2019. Time je razina indeksa cijena stambenih nekretnina za Hrvatsku u 2020. premašila razine otprije krize 2008. i dosegnula dosad najviše vrijednosti. Rast cijena nekretnina poticali su iznimno povoljni uvjeti financiranja, nastavak programa subvencioniranja stambenih kredita te stabilnost zaposlenosti i dohodaka, uz rast štednje kućanstava, koji se vjerojatno djelomice alocirao i u nekretnine, s obzirom na niske prinose koje nosi financijska imovina. Osim toga, otpornost cijena stambenih nekretnina u krizi izazvanoj pandemijom, tj. nevoljkost prodavatelja za njihovim snižavanjem, odražava njihovu percepciju trenutačne krize kao kratkotrajne – izgledno je kako bi zbog duljeg trajanja trenutačne makroekonomske situacije došlo do znatnih korekcija cijena, navodi HNB.

Pad kupoprodaja

U 2020. je zabilježen pad kupoprodaja nekretnina od 8,6 posto: u 2019. je ukupan broj transakcija iznosio 34.953, a u 2020. bio je 31.933. Najveći pad transakcija, za gotovo petinu, zabilježen na Jadranu, čemu je, kažu u HNB-u, pridonijela i neizvjesnost vezana uz turistička kretanja i isplativost ulaganja u nekretnine u svrhu turističkog najma. No, navode dalje, potražnja za nekretninama stranih državljana u jadranskim županijama i u prošloj je godini bila snažna, a udio stranaca u ukupnom broju transakcija sličan kao u 2019., na razini od prosječno četvrtine svih transakcija na Jadranu, a ponegdje i više – u Istri otprilike 40 posto svih kupoprodaja. Slijedi Primorsko-goranska županija, gdje su stranci kupili čak 29 posto svih lani trženih nekretnina. To bi značilo da su vlasnici gotovo svake treće lani prodane nekretnine u PGŽ-u postali strani državljani.

Inozemna potražnja za nekretninama prisutna je još u Zadarskoj, Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj te u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je u preostalim nema. Najviše nekretnina kupuju Nijemci, Austrijanci i Slovenci.

U ne-jadranskim, odnosno kontinentalnim županijama nešto je pak veći udio nekretnina kupljenih putem APN-a. U HNB-u vele da pad ukupnog broja transakcija na tržištu, uz trend rasta cijena, pokazuje da su prodavatelji bili spremni odgoditi prodaju nekretnine u slučaju manjeg interesa kupaca (»wait and see«), a ne spuštati cijene. Vezano za rizike, kažu da će »ponuda i potražnja za stambenim nekretninama u idućem razdoblju biti određena brzinom i intenzitetom oporavka«.

Spremni na odgodu

Prodavatelji su dosad bili spremni odgađati prodaje u slučaju da ne uspiju postići tražene cijene. No, ako oporavak bude sporiji i slabiji od očekivanja, smanjit će se i tražene cijene, osobito u slučaju da prodavatelji ne budu spremni na duže čekanje kupaca. Također, sporiji oporavak turističke aktivnosti mogao bi pogoditi ulagače u turističke nekretnine. Dio tih ulagača koji se financirao zaduživanjem mogao bi se suočiti s otežanom otplatom dugova, što bi moglo povećati ponudu nekretnina na tržištu.

S druge strane, sporiji oporavak i eventualni stečajevi poduzeća praćeni porastom nezaposlenosti nakon povlačenja potpora mogli bi smanjiti potražnju za stambenim nekretninama. S poteškoćama pri otplatama mogli bi se suočiti i pojedini dužnici kojima su prihodi ovisni o najviše pogođenim djelatnostima. – U slučaju snažnog pada potražnje za nekretninama i znatnijeg pada cijena, materijalizirali bi se rizici vezani uz slabu likvidnost tržišta i pad vrijednosti kolaterala. Međutim, s obzirom na čimbenike koji djeluju u smjeru povećanja ponude nekretnina i slabljenja pritisaka na rast cijena, ti su rizici kratkoročno razmjerno niski, zaključuje HNB. Ipak upozorava da se u slučaju nastavka snažnog rasta cijena vjerojatnost materijalizacije tih rizika znatno povećava u srednjem roku.

Dvostruko više stambenih kredita putem APN-a

Broj stambenih kredita putem APN-a znatno je porastao. Gotovo udvostručenje broja subvencioniranih kredita na 8.150 upućuje na sve veću popularnost takvog načina kupnje stambenih nekretnina, pri čemu se procjenjuje da je otprilike četvrtina stambenih transakcija na tržištu u prošloj godini realizirana u sklopu tog programa, ističu u HNB-u.

Dodaju da će APN i ove godine podržavati potražnju, ali u manjem obujmu.

Izvor: novilist.hr

Nema komentara

Izazovi podstanarstva – kako se zaštititi?

U svijetu je uobičajeno unajmljivati kvadrate u kojima se živi, dok u Hrvatskoj gotovo svi posjeduju vlastitu nekretninu. Podstanari su samo oni koji moraju biti, pa zato je i to tržište još uvijek u razvoju. Kako neke stvari poboljšati, i zaštititi se u svijetu podstanarstva – razgovarali smo s jednim od vodećih stručnjaka za nekretnine.

Svatko tko je barem jednom bio podstanar, zasigurno ima anegdota za pričanje budućim naraštajima. Jednako zanimljive priče bi mogli ispričati i oni koji su bili vlasnici nekretnine za dugoročni najam.

Bitno je zaštititi se

Stručnjak za nekretnine Boro Vujović, ističe kako se problem javlja kada je vlasniku posjed važniji od vlasništva. Također, naglasio je bitnost ovjeravanja ugovora o najmu kod javnog bilježnika kako bi vlasnik, u slučaju nepoštivanja ugovora od strane najmoprimca, mogao ući u nekretninu.

Osim najmodavaca u nevolji, ni najmoprimcima nije lako. Poneki vlasnici dolaze nenajavljeni u svako doba dana, određuju tko i kada smije dolaziti u nekretninu koju su iznajmili te nameću dodatne troškove podstanarima.

Vujović ističe kako je zbog svega navedenoga bitna solemnizacija ugovora, jer tada on na neki način “ima snagu sudske presude”.

Kada ulazite u ovaj odnos pun ljubavi i mržnje, morate se zaštititi. I onda kada ste najmodavac i najmoprimac jer inače riskirate brojne nevolje. Naš stručnjak za nekretnine razumije problematiku i s poslovne, ali i privatne strane budući da je i sam godinama bio podstanar.

Savjeti za kupnju nekretnine ili zemljišta
Ulagati u nekretninu ili obrazovanje i posao?

O kupnji nekretnine nije razmišljao jer smatra da je bolje ulagati u posao, nego u nekretninu. Ovakav način razmišljanja je u svijetu općeprihvaćen, kao i podstanarstvo. Ono bi se i kod nas moglo zakonski bolje regulirati kada bi postojale zgrade koje se grade i koriste u tu svrhu. No, investitori moraju u tom slučaju unaprijed platiti PDV, a i banke nemaju sluha za takve projekte.

Budući da u Zagrebu postoji samo jedna takva zgrada, rekli bismo kako se to kod nas ne isplati. Isto kao što bismo rekli da se podstanarstvo i dalje u percepciji ljudi smatra čudnim, a vlasništvo nekretnine zalogom za budućnost.

No, za one koji i dalje žive u unajmljenoj nekretnini to ništa ne znači. Za njih je jedino utješno što su uslijed pada broja turističkog noćenja brojne nekretnine iz tržišta dnevnog najma došle na tržište dugoročnog, pa za isti ili malo veći novac, mogu odabrati puno ljepše i kvalitetnije nekretnine, a možda time i bolje najmodavce.

Izvor: dom2.hr