Nema komentara

APN PRVOG DANA ZAPRIMIO 611 ZAHTJEVA ZA STAMBENE SUBVENCIJE

AGENCIJA ZA PRAVNI PROMET I POSREDOVANJE NEKRETNINAMA (APN) U PONEDJELJAK JE, U SKLOPU PETOG PO REDU NATJEČAJA, POČELA ZAPRIMATI ZAHTJEVE ZA SUBVENCIONIRANJE STAMBENIH KREDITA, A PRVOG DANA BANKE SU PREDALE 611 ZAHTJEVA SVOJIH KLIJENATA.

APN je dostavljačima banaka koji su predavali dokumentaciju klijenata vrata otvorio jutros u osam sati, a kako je direktor agencije Dragan Hristov izvijestio novinare u sjedištu APN-a, dosad je zaprimljeno 310 zahtjeva za subvencije.

Hristov je rekao da u ovom krugu očekuju tri do četiri tisuće zahtjeva, sukladno iskustvima s prošlih natječaja, te je kazao da je od početka mjere, 2017. godine pa sve dosad podijeljeno subvencija u vrijednosti oko 240 milijuna kuna.

Gledano prema strukturi, iako je u velikim gradovima najmanji postotak subvencije, u njih je dosad otišao najveći iznos subvencija, pri čemu, očekivano, najviše u Zagreb, kaže Hristov.

S druge strane, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat rekao je da ga posebno raduje trend po kojem više nije isključivi prioritet kupovati stanove u centru Zagreba i samom gradu, već što se nekretnine traže i na periferiji glavnog grada, u Zagrebačkoj županiji te u ruralnim sredinama, koje postaju ponovno “aktualne i atraktivne”.

Horvat siguran da će za mjeru osigurati sredstva i dalje

Horvat podsjeća da je bilo upitnika hoće li se program subvencija nastaviti i u rujnu ove godine, no i ističe da se oko toga nije dvojilo niti sekunde te da su osigurana potrebna sredstva.

Prema procjenama, to za ovu godinu iznosi 10-ak milijuna kuna, dok će kumulativno, za 2021. godinu, biti potrebno između 160 i 180 milijuna kuna.

Kako pojašnjava, 10-ak milijuna kuna osiguranih u ovoj godini uključuju činjenicu da će se ugovori početi potpisivati tek idući mjesec, pa će biti maksimalno dvije rate po kreditu koje će se subvencionirati, u studenom i prosincu. “Stoga ocjenjujemo da će 10-ak milijuna kuna biti dovoljno”, rekao je Horvat.

Naime, kako je stajalo u oglasu objavljenom 16. rujna, zahtjevi zaprimljeni od početka subvencioniranja kredita razmatrat će se prema vremenu zaprimanja potpunih zahtjeva u APN-u, a odobravat će se do utroška planiranih sredstava.

Horvat je izjavio i da je siguran da ovo nije zadnja godina u kojoj se otvara ovakav natječaj, istaknuvši da se već pregovara i za 2021. godinu.

Siguran je da će se osigurati sredstva u državnom proračunu, tako da ova mjera, dvaput ili jednom godišnje u smislu natječaja, bude kontinuitet i u 2021. godini, kao i godinama nakon nje – 2022, i 2023., izjavio je Horvat.

Napominje i da će model “možda malo” i unaprijediti iduće godine, pri čemu će se pokušati napraviti “zajednički efekt” i POS-ove stanogradnje i modela subvencioniranih kredita.

Horvat otkriva da će se u segmentu poticane stanogradnje (POS) pokušati napraviti iskorak za one obitelji koje širom Hrvatske žele koristiti taj model, u smislu da ih se ne izloži odmah “pritisku” ulaska u kreditne aranžmane, već da u sklopu modela dobiju priliku nekoliko godina konzumirati stanarsko pravo, dok ne dođu do mogućnosti dobivanja kredita za rješavanje stambenog pitanja.

Efektivne kamatne stope banaka od 2,12 posto do 3,50 posto

APN je ranije ovog mjeseca sklopio ugovore s 14 banaka o davanju subvencioniranih stambenih kredita, pri čemu se najviše efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kreću od 2,12 posto do 3,50 posto.

Do sada su provedena četiri kruga prijava za subvencioniranje kredita, zadnji u proljeće ove godine, a prema podacima s internetskih stranica Ministarstva graditeljstva, kroz ta četiri kruga odobreno je više od 13 tisuća zahtjeva za subvenciju, a u obiteljima koje koriste tu mjeru do sada je rođeno više od 1.750 djece.

Po već ranije poznatim uvjetima, zahtjev za subvencioniranje stambenog kredita mogu podnijeti svi mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće, i to do najviše 1.500 eura po četvornom metru odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.

Subvencioniranjem stambenih kredita mladima se subvencionira plaćanje dijela stambenog kredita u prvih pet godina otplate.

Za svako rođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita, subvencija države produžuje za dodatne dvije godine. Izmjenama zakona iz lipnja prošle godine, omogućava se produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu i za obitelji koje već imaju djecu. To znači da će za obitelj koja već ima dvoje djece subvencija umjesto pet trajati sedam godina.

Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.

izvor: apn.hr

Nema komentara

Zagrepčani napuštaju centar grada, traže se zemljišta i kuće na periferiji

Treba uzeti u obzir da je novijim zgradama u centru cijena stabilna te su atraktivnije nego što su bile ranije. Cijena im i raste, ali s obzirom na to da ih je manje, ne utječu na cijene u centru.

Tijekom karantene, kada je gospodarstvo bilo zaključano, tržište nekretnina gotovo je stalo. Nakon otvaranja – zanimanje za nekretninama u Hrvatskoj opet raste.

Stanje na tržištu kod nas sada bi se, kažu upućeni, moglo opisati kao gotovo normalno, s obzirom na to da je potražnja poprilična, dok je istodobno u ponudi znatno manje kvalitetnih nekretnina nego što se traži. Uz Zagreb su Rijeka, Osijek, Split, Pula i Zadar gradovi u kojima se u posljednje vrijeme najviše pretraživala ponuda stanova za prodaju.

Dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Borislav Vujović rekao je da su nekretnine u centru Zagreba postale neatraktivne zbog potresa.

Istaknuo je da je atraktivna lokacija zgrada, ali ne i one same. Vujović je kazao da je oko 500 eura niža tražena cijena nego što je bila prije 15. ožujka.

“S tim treba uzeti u obzir da je novijim zgradama u centru cijena stabilna te su atraktivnije nego što su bile ranije. Cijena im i raste, ali s obzirom na to da ih je manje, ne utječu na cijene u centru”, naglasio je.

Ljudi traže zemljišta izvan grada

Vujović je dodao da ljudi koji su preživjeli potres u Zagrebu žele ići izvan grada te traže zemljišta da sami naprave kvalitetne i sigurne kuće.

Naglasio je da je i koronavirus utjecao na odlazak iz samog centra Zagreba. “Povećan je interes za perifernim lokacijama te za kućama i zemljištima na takvim lokacijama”, rekao je Borislav Vujović.

Istaknuo je da cijena na tim lokacijama nije toliko narasla koliko se sada zemljišta i kuće prodaju na njima. “Promet kuća je bio puno manji nego što je danas. Ipak se danas situacija promijenila”, poručio je.

Interes stranaca za nekretnine na obali

Što se tiče obale, rekao je da je veliki interes stranaca za kupnjom nekretnina. “Ove godine je apsolutno bilo potražnje, dolaze naši tradicionalni kupci Slovenci, Austrijanci i Nijemci i traže nekretnine”, rekao je.

Vujović je dodao da stranci ne traže samo apartmane prvi red do mora nego i kuće u izolaciji. Vujović je rekao da se kolaps tržišta nije dogodio, ali da se ne očekuje ni rast.

Dodao je da bi oni koji mogu iskoristiti subvencioniranje kredita preko APN-a to trebali iskoristiti. Naglasio je da je sada drugačija situacija nego 2008. jer imamo povijesno niske kamate na štednju te na kredite. “Teško je uspoređivati situaciju onda i sada”, poručio je.

izvor: poslovni.hr

Nema komentara

Subvencija ili čekanje? RTL Danas otkriva isplati li se prijaviti za subvencionirane kredite

Kod otplate kredita država pomaže tijekom pet godina

Nema komentara

Što se trenutno najviše traži na tržištu nekretnina?

PANDEMIJA koronavirusa i potres koji je u ožujku pogodio Zagreb mijenjaju i navike kupaca nekretnina u Hrvatskoj pa se na tržištu sve više traže poljoprivredna zemljišta i male kuće.

Doduše, kupci nekretnina i dalje najviše gledaju stanove u gradovima, no posljednjih je mjeseci, kaže Boro Vujović, vlasnik i direktor agencije Opereta i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), znatno skočila potražnja za poljoprivrednim zemljištem i manjim kućama na selu. Interes za kupnjom takvih nekretnina može se objasniti, dodaje, pojavom koronavirusa i nedavnim potresom.

Kupci nekretnina sada traže veću sigurnost i mogućnost samoizolacije

“U Lici je nakon lockdowna velika potražnja za poljoprivrednim zemljištem i malim kućama, koja je ranije bila razmjerno mala. Ljudi očito traže veću slobodu i sigurnost te svojevrsnu samoizolaciju, kao i okućnicu, što im kuće na selu omogućuju. S druge strane, nakon potresa u Zagrebu znatno je manje ljudi koji su spremni kupiti stan u staroj zgradi u središtu grada”, pojašnjava Vujović za Index promjene koje su na tržištu nekretnina donijeli koronakriza i potres.

 

Interes za nekretninama skočio nakon lockdowna

I dok je u vrijeme karantene, u kojoj je hrvatsko gospodarstvo bilo zaključano, tržište nekretnina gotovo stalo, nakon otključavanja gospodarstva interes za nekretninama u Hrvatskoj ponovno je skočio. Stanje na tržištu nekretnina u nas sada bi se, kažu upućeni, moglo opisati kao gotovo normalno, budući da je potražnja za nekretninama velika, dok je istodobno u ponudi znatno manje kvalitetnih nekretnina nego što se traži. Velik je, dodaje Vujović, i interes stranaca za kupnju nekretnina u Hrvatskoj, posebno na Jadranu.

Ipak, promjena u odnosu na razdoblje prije koronavirusa i potresa ima. Osim što raste interes za kućama na selu i poljoprivrednim zemljištem, kupci sada veću pozornost obraćaju na sigurnost nekretnina koje kupuju, čime u fokus dolaze zgrade izvan centra grada.

Novo normalno na nekretninskom tržištu 

“Navike kupaca se mijenjaju. Sad je razmjerno malo ljudi koji žele kupiti stan u staroj zgradi, dok s druge strane raste broj onih koji žele nekretnine koje će im omogućiti mir i sigurnost. I dalje su, naravno, najtraženiji stanovi, no od pojave koronavirusa i potresa u Zagrebu znatno je porastao interes za kupnjom kuća i poljoprivrednog zemljišta”, ističe Vujović.

Novo normalno na hrvatskom tržištu nekretnina događa se u uvjetima početka krize u koju nas je gurnula pandemija koronavirusa. Nova bi recesija, upozorava se u publikaciji HNB-a Financijska stabilnost, mogla prilično poljuljati hrvatsko tržište nekretnina, a cijene nekretnina u sljedećem bi razdoblju mogle stagnirati ili padati.

HNB: Zbog koronakrize i tržište nekretnina u znaku neizvjesnosti 

“Buduće kretanje cijena nekretnina obilježeno je visokom razinom neizvjesnosti. Osim o daljnjem razvoju pandemije, ponajviše će ovisiti o dugotrajnosti utjecaja njezinih posljedica na ekonomiju, posebice na kretanja na tržištu rada, turizam te, općenito, na očekivanja potrošača”, upozoravaju stručnjaci HNB-a u publikaciji.

U središnjoj banci pritom podsjećaju da se u ovoj godini očekuje velik pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, čak 9,7 posto, kao i rast nezaposlenosti. Osim toga, dodaju, koronakriza je teško pogodila i druge ekonomije u Europi i svijetu, što je za hrvatsko tržište nekretnina bitno, budući da mnogi stranci kupuju stanove, kuće i apartmane u Hrvatskoj. Sve bi to, čini se, moglo dijelom izbrisati oporavak koji se na hrvatskom tržištu nekretnina dogodio nakon završetka posljednje recesije.

“Snažan rast cijena stambenih nekretnina koji je obilježio proteklih nekoliko godina nastavio se i u prvom tromjesečju 2020., premda se očekuje njegovo blago usporavanje u odnosu na kraj 2019. No zbog negativnih posljedica pandemije na gospodarski rast, povećane neizvjesnosti u smislu sigurnosti radnih mjesta i visine dohodaka, izraženog pada aktivnosti na tržištu nekretnina te povećane sklonosti likvidnijim i sigurnijim ulaganjima, one bi u sljedećem razdoblju mogle stagnirati ili padati”, poručuju stručnjaci HNB-a.

Dodaju i kako bi pad cijena nekretnina mogao otvoriti Pandorinu kutiju vrijednosti kolaterala za kredite u bilancama banaka.

Vujović: Cijene nekretnina se zasad nisu značajnije promijenile

No Vujović kaže kako se koronakriza zasad nije značajnije odrazila na cijene nekretnina pa se kvadrat stana u Zagrebu i dalje prodaje u prosjeku za oko 2000 eura, a u pojedinim destinacijama na Jadranu i znatno skuplje. Vjeruje i da se neće ponoviti scenarij iz zadnje krize u kojoj se vrijednost nekretnina u Hrvatskoj strmoglavila jer su, kako kaže, sada bitno drukčije okolnosti.

Prije svega, Hrvatska je sada članica EU i novac koji bi trebala dobiti iz blagajne Unije trebao bi joj omogućiti da znatno lakše progura krizu. Nadalje, dodaje, ne očekuje se da će koronakriza biti dugotrajna kao što je to bila posljednja financijska kriza, a tu je i država, koja svojim mjerama subvencioniranja stambenih kredita, utječe na tržište nekretnina. Uz to, danas je likvidnost velika, a kamatne su stope niske. Konačno, zaključuje Vujović, Hrvatska se danas ne suočava s “nekretninskim balonom”, kao 2009. godine.

Sve će ovisiti o dubini krize i njenom trajanju

Unatoč tome, u HNB-u upozoravaju da je rast cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj u proteklom razdoblju ponajprije posljedica snažne potražnje za nekretninama, dok se ponuda nekretnina sporo prilagođavala. Rast nezaposlenosti i pad životnog standarda odrazit će se i na tržište nekretnina, tim više što znatan dio potražnje, posebno na Jadranu, generiraju stranci, proizlazi iz analize stručnjaka HNB-a.

Sve će, dakle, ovisiti o dubini i trajanju krize u koju smo zakoračili. U svakom slučaju, i tržište nekretnina u Hrvatskoj u znaku je velike neizvjesnosti, kako to primjećuju i u središnjoj banci. Pojednostavljeno rečeno, bude li kriza kraća, a oporavak od nje brži i snažniji, tržište nekretnina ne bi se trebalo previše zaljuljati. No ako kriza bude dublja i duža, posljedice koje će ona ostaviti itekako će se osjetiti i na tržištu nekretnina.

 

izvor: index.hr

Nema komentara

Loše vijesti za sve koji žele kupiti stan u Zagebu: Cijene unatoč potresu i poplavi još ne padaju, novim stanjem zadovoljni mogu biti samo – podstanari

Ako ste očekivali zbog koronavirusa očekivali pad cijena nekretnina, prevarili ste se. Cijene su kao da smo u blagostanju, a ne recesiji. Za sada u svemu najbolje prolaze podstanari u Zagrebu jer nema turista pa su se vlasnici okrenuli sigurnijem prihodu.

Ni korona ni potres Tanju Gregić nisu odvratili od potrage za stanom. Očekivala je znatno niže cijene kvadrata nego prošle godine, ali se prilikom obilaska stanova neugodno iznenadila.

“Više mi je smetalo što ljudi za stanove koji nisu adekvatni traže prevelike iznose. Za neku novu gradnju, visokokvalitetnu gradnju, nikome nije teško izdvojiti traženi iznos, ali za neke stanove iz 50-ih, neke limenke i tako dalje, cijene su zaista prenapuhane”, rekla je.

Stari se stan od oko 50 kvadrata na zagrebačkoj Knežiji prije nekoliko godina mogao kupiti za 55 tisuća eura, lani za 110 tisuća, a danas za 99 tisuća. Ni potres ni koronakriza još nisu srozali napuhane cijene jer građani i dalje kupuju i po tim cijenama.

“O generalnom padu ne možemo govoriti. Trebamo vidjeti što će biti u devetom mjesecu, kad prođe turistička sezona. Do pada neće doći, ali do normalizacija hoće i to jedino u vidu omjera stare i nove nekretnina”, rekla je Antonija Mikšić, agentica za nekretnine.

Ministarstvo za subvencije čeka smjernice proračuna

Kako doznajemo, namjera u Ministarstvu graditeljstva je da novi krug stambenih poticaja krene na jesen i to najvjerojatnije već u rujnu. No, prvo se čekaju smjernice proračuna za iduću godinu kako bi u Ministarstvu bili sigurni da će u državnoj blagajni biti novca za subvencije.

Kupaca itekako ima, o čemu svjedoče kreditni posrednici. Brojni već spremno čekaju službenu objavu iz Ministarstva.

“Interesa za stanove ima. Primijetili smo povećani interes kod naših klijenata za izgradnju kuća, pogotovo u ovom roku. Za ovaj rujanski rok ljudi su već u ožujku počeli pripremati svu dokumentaciju”, rekao je kreditni posrednik Hrvoje Travnikar.

Drastično je pala turistička potražnja te se brojni stanovi za dnevni najam sada nude za dugoročni najam pa će budući podstanari proći jeftinijei lakše naći stan: “Cijena se smanjila za jedno desetak posto”, rekla je Mikšić.

Velikih spuštanja cijena neće biti dok god traju subvencije

O cijenama nekretnina smo uživo u Dnevniku Nove TV razgovarali i s Ivanom Bižanovićem iz Udruženja poslovanja nekretninama. On je rekao da cijene još nisu pale jer tržište još uvijek funkcionira.

“Interes za nekretninama postoji i dalje, ali je veći za novogradnjom nego za nekretninama koje su stradale u potresu”, rekao je Bižanović

“Ako budu i padale, možda će na jesen biti mala korekcija cijena. To će većinom biti kod rabljenih, odnosno starih nekretnina”, dodao je.

Također je rekao da na cijene utječu i državne subvencije.

“Dva kruga poticaja koji dolaze od strane države malo utječu na prodaju nekretnina na način da ljudi čekaju termin za prijavu”, rekao je Bižanović te dodao da misli da do smanjenja potražnje koja bi prodavatelje natjerala da snizi cijenu neće biti dok god traju subvencije.

izvor: dnevnik.hr