Nema komentara

Novosti oko poreza na nekretnine

Javne investicije pogurale su rast, ali ne budu li dobro plasirane, on će se ispuhati

U preporukama Europske komisije prvi put nakon 2014. godine nema zahtjeva za uvođenje poreza na nekretnine. Bruxellesu to više nije bitno jer nemamo deficit, a ako nije bitno Europi, domaćim političarima bit će bitno još manje pa svi možemo odahnuti jer tog poreza očito neće biti. Naravno da EK i dalje ističe da bi to bio namet kojim bi se mogao rasteretiti rad, ali europski birokrati neće se previše uzbuđivati oko toga kakvu smo u Hrvatskoj investicijsku klimu stvorili.

Kritike su utišane, a povod je ieurp provođenje mirovinske reforme. Ublažavanje EK ne treba pak shvatiti kao poziv na opuštanje jer je Hrvatska i dalje zemlja s previsokim udjelom državne potrošnje u BDP-u koja destimulira investicije, čemu svjedoči i niska razina investicija u privatnom sektoru. Poduzetnici su, naime, uložili manje od četiri posto ukupnih prihoda u dugotrajnu imovinu jer unatoč rastu i dalje nemaju povjerenja da će im se uloženi kapital vratiti. Ulaže se uglavnom u stanove i hotele jer to “dobro ide”, a ulaganje u ostale sektore, naročito proizvodne, percipirano je kao veliki rizik prije svega zbog administrativnih barijera i troškova koji poskupljuju i investiciju i smanjuju potencijalni profit. Da imamo problem s investicijama, vidi i EK pa sugerira olakšanje procedura za ulaganja te se inzistira na većim ulaganjima u zelenu energiju i željeznicu, kao i lakšu realizaciju projekata istraživanja i razvoja.

Upravo u inovacije i nova istraživanja uložit će se najviše novca iz nove financijske perspektive pa u tom kontekstu tu preporuku EK treba shvatiti ozbiljno kako ne bi propustili povlačenje dostupnog novca iz EU. Opravdanost fokusiranja na zelene energije nauštrb izvora energije za koje imamo zalihe energenata ili pak velike investicije u željezničke pravce valja razmotriti na nacionalnoj razini, odnosno dobro procijeniti efikasnost takvih projekata i njihovu održivost. Javne investicije koje su ubrzale BDP na 3,9 posto pozitivna su stvar, ali ne budu li dobro plasirane, rast će se ispuhati pa će se nova prognoza Svjetske banke o usporavanju rasta Hrvatske na 2,5% nažalost pokazati točnom.

izvor: vecernji.hr

Nema komentara

Subvencija 28 posto više, ali financijski pet posto ‘tanje’

U 2017. odobreno 2314 subvencija, lani 2972, ugovoreni iznosi subvencija smanjeni sa 178 na 168 mil. kuna.

U okviru državnog programa subvencioniranja stambenih kredita tijekom prošle i pretprošle godine građanima je odobreno 5286 subvencija, pri čemu je lani njihov broj osjetno porastao u odnosu na 2017.

Podaci državnoga APN-a o provedbi programa subvencioniranja kažu da je nakon 2314 subvencije odobrene u 2017. lani njihov broj povećan na 2972, što predstavlja povećanje za 28 posto, navodi se u ovih dana objavljenoj analizi HNB-a.

U obje godine prevladavaju odobrene subvencije za kupnju stana. Analitičari HNB-a ističu, međutim, da se ukupan odobreni iznos subvencioniranja u cijelom razdoblju isplate subvencije prošle godine smanjio.

Dok je po subvencijama iz 2017. on iznosio 178 mil. kuna, po lanjskim odobrenjima iznos subvencija doseže 168 mil. kuna.

Smanjenje ukupnoga ugovorenog iznosa subvencija usporedno sa zamjetnim povećanjem broja odobrenih subvencija i godinu dana produljenom trajanju isplate subvencija, rezultat je promjena u pravilima koja definiraju visinu isplaćene subvencije.

Izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita iz 2018. utvrđeno je da ubuduće visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti jedinica lokalne samouprave na kojima se nekretnina kupuje ili gradi.

Nakon usvajanja tih izmjena istočna Hrvatska i Lika, kao regije s najmanjim indeksom zabilježile su najznačajniji postotni porast broja subvencioniranih kredita. Ipak, njihov broj i dalje je najviši u najrazvijenijim lokalnim jedinicama, primjećuju u HNB-u.

izvor: poslovni.hr

Nema komentara

Zagreb privlači interes svih relevantnih sudionika na tržištu nekretnina

Godišnja Međunarodna konferencija o razvoju nekretnina održana je u hotelu Esplanade u Zagrebu.

Direktor hrvatskog ureda za CBS International Cushman & Wakefield, Predrag Tutić,  sudjelovao je na panelu pod nazivom ‘Nezaustavljiva snaga razvoja nekretnina – ljudi koji grade moderne gradove i prekrasne građevine’.

“Zagreb definitivno privlači pažnju i interes svih relevantnih sudionika na tržištu nekretnina, kako investitora i developera, tako i krajnjih korisnika, bilo da je riječ o kupcima ili zakupcima. Trenutna stopa raspoloživog poslovnog prostora je ispod 5%, a generalno svi segmenti tržišta nekretnina bilježe jaku potražnju pa se nadamo da će taj entuzijazam developera rezultirati razvojem novih projekata koji će odgovoriti trenutnim potrebama tržišta“, izjavio je Tutić.

Panelu intrigantnog naziva ‘Umjetnost življenja kroz jugoistočnu europsku regiju – struktura, arhitektura, tehnologija, dizajn, sociologija’ je moderirao Srđan Vujičić, direktor za razvoj poslovanja tvrtke CBS International Cushman & Wakefield.  Panel je okupio zanimljive govornike koji su publici prenijeli razmišljanja o trendovima u prodaji i najmu stambenih i poslovnih jedinica, luksuznih nekretnina, kao i generalnom razvoju domaćeg i regionalnog tržišta nekretnina, a mogle su se čuti i osnovne razlike te sličnosti između tržišta Zagreba, Ljubljane, Beograda i Praga.

Naposljetku, o vrlo aktualnoj temi “oživljavanja” razvoja shopping centara i retail parkova te njihovoj budućnosti i trendovima koji su aktualni, govorili su sudionici panela ‘Veliki “revival” trgovačkih centara nove generacije na području jugoistočne Europe’ koji je moderirao Dušan Miletić, voditelj retail odjela tvrtke CBS International Cushman & Wakefield.

Prvi put na ovoj konferenciji svoje izlaganje imao je i jedan predstavnik iz SAD-a, Martino Stierli iz New Yorka (Muzej moderne umjetnosti) te veleposlanik Ujedinjene kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Hrvatskoj, Andrew Stuart Dalgleish. Time je dosad regionalni značaj konferencije po prvi puta dobio i ozbiljnu globalnu notu.

Godišnja Međunarodna konferencija o razvoju nekretnina održana je u organizaciji tvrtke Filipović poslovno savjetovanje i pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva turizma RH, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH te Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture RH.

 

izvor: nacional.hr

Nema komentara

Imate manje od 45 godina i kupujete prvu nekretninu? Stižu dobre vijesti za vas

Javna rasprava o mogućem oslobođenju od poreza pokazat će može li se time spriječiti iseljavanje mladih.

Iz niza mjera Nacionalne demografske strategije revitalizacije RH, prema prijedlozima skupine stručnjaka koju je oformilo Ministarstvo za demografiju, ističu se one koje zadiru u tržišne odnose, a državu praktički koštaju nula kuna. Tako bi se u korist ciljane skupine mlade populacije, kroz uvođenje ograničenja za poslodavce, interveniralo u tržište rada, a novim poreznim poticajima utjecalo i na tržište nekretnina. U prvom slučaju posrijedi je otvaranje gorućeg pitanja koje mlade već duže tangira jer čine najveću skupinu obuhvaćenu radom na određeno.

Rješenja se pokušavaju pronaći i kroz mogućnost uvođenja ograničenja poslodavcima, pa se po prvi put spominje i uvođenje ‘kvote’ od 5 posto za potpisane ugovore o radu na određeno vrijeme po poslodavcu. Međutim, u prvim se ocjenama može čuti da će pravnici trebati testirati ovaj prijedlog s ustavnopravnog aspekta. Druga moguća mjera intervencije tiče se povratka ukinutog oslobođenja poreza na promet nekretnina na kupnju prve nekretnine za mlade, odnosno kupce ispod 45 godina.

Što će polučiti?
Slično rješenje je postojalo do 2016., a sam porez je smanjen i iznosi 3%. Kod nastalih novih činjenica kakve su oporavak tržišta koje jako dobro radi te se ostvaruje i znatan rast prosječne cijene nekretnina (10%), izgleda da  unatoč poreznom smanjenju fiskus nije na gubitku. Utoliko je i novi prijedlog lako moguće tek manje opterećenje za proračun, a više je stvar što će polučiti.

Povratak oslobođenja poreza kupcima prve nekretnine poticajna je mjera za tržište nekretnina jer je svako smanjenje poreza dobrodošlo, no javna rasprava koja će uslijediti pokazat će koliko to može “držati vodu” u cilju sprječavanja iseljavanja mladih. Prema općim ocjenama s tržišta, najviše se iseljavaju oni koji nemaju posao, potplaćeni su ili rade na određeno vrijeme te stoga nisu kreditno sposobni za kupnju nekretnine.  Boro Vujović, vlasnik Operete, potvrđuje da djelovanje na ove faktore može više utjecati na sprječavanje iseljavanja, jer bi to imalo veći učinak nego samo porezno rasterećenje pri kupnji prve nekretnine.

Brojni kontraprijedlozi
Tako se mogu čuti i razni kontraprijedlozi, među kojima i onaj da bi se u slučaju mladih koji rade na određeno, država trebala aktivnije postaviti, tj. u funkciji jamca prema bankama, kako bi se pronašla efikasna rješenja za premošćivanje eventualne krize.  Novijeg datuma su zanimljivi prijedlozi kako bismo trebali slijediti primjere Mađarske i Slovenija koje su snizile PDV na dio novogradnji.

U Sloveniji on iznosi 9,5% za stanove do 120 m2 i kuće do 250 m2, a sve preko toga smatra se luksuzom te se i plaća puni iznos PDV-a. Čini se da i 30% današnjih transakcija u RH čine novi stanovi, što znači da kroz 25% PDV-a upravo država, koja nema nikakav rizik, najviše zarađuje na novogradnjama. Stoga su iz pojedenih poslovnih udruženja građevinara već isticani prijedlozi da se poput Slovenije u dijelu novogradnji stvari na sličan način i kod nas urede.

izvor: poslovni.hr

Nema komentara

Cijene stanova na vrhuncu: ‘Ljudi koji prodaju trebali bi biti objektivniji u procjeni vrijednosti svojih nekretnina.’

Prema najnovijem istraživanju portala Njuškalo, provedenom na uzorku od čak 156.000 nekretnina, cijene stanova i kuća u proteklih godinu dana porasle su više od osam i pol posto. Prosječne tražene cijene stanova rasle su gotovo deset posto, a kuća šest i pol posto. Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u travnju je probila razinu od 2000 eura po kvadratu, no rastu cijena stambenih nekretnina ipak se bliži kraj, kaže nam stručnjak.

 

Rast cijena stanova u Hrvatskoj traje 40 mjeseci zaredom, točnije od početka 2016. Cijene stanova u Zagrebu samo unazad godinu dana porasle su 11 posto: u travnju je u glavnom gradu prosječna tražena cijena kvadrata stana iznosila 2025 eura, čak 200 eura više nego u istom mjesecu lani.

Istovremeno Split bilježi čak 40 posto više tražene cijene od Zagreba. U travnju je tamo prosječna cijena stana po kvadratu iznosila 2859 eura. I ostatak najvećih hrvatskih gradova bilježi rast. Tako su tražene cijena stanova u Osijeku u godinu dana skočile za četiri posto te u ovom trenutku iznose 979 eura po kvadratu, dok Rijeka bilježi godišnji skok od pet posto. Ondje je prosječna tražena cijena kvadrata stana u prošlom mjesecu iznosila 1554 eura.

Rast traženih cijena stanova u Zagrebu prati i rast mjesečnih cijena najmova.Tako je, primjerice za stan veličine 50 kvadrata u posljednjih 12 mjeseci zabilježen skok od šest i pol posto. Tako je u travnju prosječna tražena cijena mjesečnog najma stana te veličine u glavnom gradu iznosila 473 eura, dok je u istom mjesecu lani ona iznosila 444 eura.

Od 2015. na ovamo najam stana od 50 kvadrata u Zagrebu je porastao 38 posto.

Direktor i osnivač nekretnine agencije OperetaBoro Vujović, kaže nam kako je od prosječne cijene važniji podatak o prosječnoj realiziranoj cijeni koja iznosi oko 1800 eura po kvadratu. ‘Tražena cijena je jedno, realizirana drugo. Cijene su visoke i zbog značajnog broja novogradnji na tržištu koje utječu na visoku traženu cijenu, ali realna cijena je ipak niža od one koja se traži, a vidljivo je i da se bazen potencijalnih kupaca pomalo prazni’, kaže nam Vujović.

Prema njemu, na tržištu, pogotovo zagrebačkom, ima jako puno novogradnji koji će dovesti do stabilizacije cijene, zbog čega se ne očekuje daljnji rast.‘Mogući su kratki poremećaji zbog državnih subvencija, ali investitori su već smanjili svoja očekivanja jer se ne prodaje više tako lako i brzo kao što se prodavalo prije godinu dana. Moguća je mala korekcija naviše upravo zbog novogradnji‘, rekao nam je Vujović.

Naš sugovornik zaključuje mišlju kako se mnogi prodavatelji ponašaju kao ‘pijani milijarderi‘, slično kao što su se ponašali i 2008., kada su bili nerealni po pitanju vrijednosti svojih nekretnina koje su prodavali: ‘Ljudi koji prodaju trebali bi biti objektivniji u procjeni vrijednosti svojih nekretnina.’

Izvor: tportal.hr