Nema komentara

Cijene nekretnina divljaju: Stručnjaci objasnili zašto

Cijene nekretnina ponovno divljaju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku stanovi su u godinu dana poskupjeli oko 7,5 posto, u novogradnji za više od 10 posto. Stručnjaci poručuju kako postoji nerazmjer između traženih i realiziranih cijena. Tvrde da se zbog previsokih cijena proda  svaka šesta nekretnina.

Svoju prvu nekretninu, trosobni stan u zgradi staroj 40 godina, Tin Palanović je pronašao u zagrebačkom naselju Travno. Cijena 1950 eura po četvornom metru.

– Potražnja sama je trajala 2 do 2,5 godine i trenutno mogu reći da sam zadovoljan kupac. Napokon smo pronašli stan djevojka i ja – kaže Tin.

Iako je starogradnja povoljnija, nove nekretnine podignule su prosječnu cijenu četvornog metra na više od 2000 eura. Potražnja je, unatoč visokoj cijeni, veća od ponude. Borislav Vujović iz agencije za nekretnine u Zagrebu kaže kako se u zadnje vrijeme primjećuje da se određeni dio stanova koji su bili apartmani za kratkoročno iznajmljivanje vraća na tržište, bilo kroz dugoročni najam ili čak kroz prodaju.

 

Već dulje cijene nekretnina na obali ruše rekorde. Primjerice, u Splitu su najskuplji južni dijelovi grada s pogledom na more, poput Meja gdje četvorni metar stoji i do 4500 eura. Slijede Bačvice, Žnjan. I tu se prosječna cijena kreće od 2800 do 3000 eura za metar četvorni, kaže Srđan Javorčić iz agencije za nekretnine u Splitu.

S druge strane – Slavonija na rasprodaji! Zbog manje platne moći i iseljavanja stanovništva, u Osijeku se za 60 tisuća eura može kupiti kuća.

– Može se dogoditi za 2, 3 godine da ono što su sada kupili počnu prodavati. To neće imati tko kupiti pa će cijene pasti – predviđa Marijan Matijević iz agencije za nekretnine u Osijeku.

Vlasnici svoje nekretnine često precjenjuju. Tako dolazi do nerazmjera traženih i realiziranih cijena.

– Subjektivan stav prodavatelja prema nekretnini može dovesti kupce u zabludu i može raditi na tome da se to povećava, da zapravo napuhujemo taj balon. Onda  vlasnici nekretnina, misleći da mogu dobiti te nerealne cijene, sami povisuju te cijene – kažeDubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama.

Stručnjaci ističu da će cijene rasti još godinu dana, ali ni približno po trenutačnim stopama. Usporavanje rasta očekuje se do kraja ove godine.

izvor: vijesti.hrt.hr

Nema komentara

Kriju li kvadrati novu krizu? Opet je postalo ‘normalno’ da se cijena kvadrata stana u Zagrebu prodaje iznad 2000 eura

Zagrijavanje tržišta posebno je očito gledaju li se promjene na godišnjoj razini. Na razini Hrvatske rast je iznosio 7,4%, s tim da najviše godišnje stope bilježi Zagreb – čak 11,4 posto.

Nakon što se s krizom prije čitavog desetljeća nekretninski balon rasprsnuo, cijene potonule i potegle ka dnu građevinski sektor, trebalo je punih šest godina da bi se trend okrenuo. Blagi rast odnedavno je ubrzao, sve je češća bojazan da cijene izmiču kontroli i da se na tržištu ponovno stvara balon.

Gotovo preko noći opet je postalo “normalno” da se cijena kvadrata stana u Zagrebu prodaje iznad 2000 eura, a na pojedinim ekskluzivnim lokacijama, poput Bundeka gdje se smjestila Američka škola, bude i iznad 3000 eura. Iskustva agenata za nekretnine, koji najbolje “opipavaju bilo” interakcije ponude i potražnje, govore da se stanovi veličine do 40 kvadrata nerijetko prodaju u roku nekoliko sati, oni do 55 kvadrata u roku nekoliko tjedana, a sve iznad toga čeka dogovor kupca i prodavatelja značajno dulje.

Indeks cijena
Indeks cijena stambenih objekata na razini Hrvatske porastao je u prva tri mjeseca ove godine 3,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, a na godišnjoj razini 7,4 posto, najnovije su brojke državnih statističara. Rast u ovoj godini dogodio se isključivo u Zagrebu i na obali, dok je u ostatku zemlje zabilježen pad cijena (-1,4%). Do kraja ožujka zagrebačke cijene kvadrata porasle su 4,3 posto, a jadranske 4,6 posto na kvartalnoj razini – najbrže od početka velike krize, primjećuju analitičari Raiffeisen banke.

“Više tromjesečne stope rasta u Gradu Zagrebu zabilježene su krajem 2006., a na Jadranu tijekom drugog tromjesečja 2007.”, kažu. Da je oporavak iznimno selektivan ilustrira to što ovisi o lokaciji i kvaliteti objekta. Nove građevine zabilježile su razmjerno snažnih 7,4 posto rasta, najviše otkad je dostupna statistika. I postojećim objektima već treći uzastopni kvartal rastu cijene, no ipak umjerenijih 3 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca.

 

Vujović

U smislu asocijacije da će balon pući i sa sobom povući druge, smatram da to nije realno. Kada je riječ o cijenama nekretnina mislim da smo blizu ili već dosegli plafon.

 

Zagrijavanje tržišta posebno je očito gledaju li se promjene na godišnjoj razini.  Na razini cijele Hrvatske rast je iznosio 7,4 posto, s tim da najviše godišnje stope rasta bilježi Zagreb s dvoznamenkastim plusem, čak 11,4 posto. Dakle, ako je kvadrat prošlog proljeća stajao 2000 eura, prije tri mjeseca njegova je cijena u prosjeku bila 228 eura viša, a prosječni stan od 50 kvadrata skuplji 11.400 eura, gotovo 85.000 kuna. Cijene na Jadranu porasle su usporedo s porastom na razini cijele Hrvatske, dok su u ostalim dijelovima Hrvatske u 365 dana rast dosegao jedva jedan posto.

“Rast cijena stambenih objekata posljedica je povratka optimizma među potrošačima i povećane potražnje unatoč činjenici da je 90 posto hrvatskih kućanstava živi u objektima koji su njihovo vlasništvo”, smatraju u RBA. Osim optimizma i “povijesne sklonosti” nekretninama, u toj banci skok potražnje vide u razmjerno visokoj sklonosti kućanstava k iznajmljivanju s ciljem povećanja raspoloživog dohotka. Sklonosti rentnoj ekonomiji, da pristojno nazovemo stvari pravim imenom, pogoduje povijesno jeftin novac što s jedne strane motivira na nova zaduženja, a s druge na čuvanje novca u bankama čije kamatne stope na štednju u ovom trenutku nisu dovoljne ni da pokriju ono što nagrize inflacija. Stoga je očekivano da se dio novca slije u kupnju stambenih nekretnina.

Troškovi i plaće
Boro Vujović, vlasnik Opereta nekretnina i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK smatra da je teško jednoznačno reći stvara li se na tržištu balon ili ne.  “U smislu asocijacije da će balon pući i sa sobom povući druge, mislim da to nije realno. Kad gledamo neke cijene su na razinama iz 2007. i 2008., ali su danas visine plaća i troškovi gradnje drugačiji pa ove cijene nisu ni približno na onim razinama”, kaže. Oko 60 posto njihovih kupaca plaća ‘kešom’, seleći novac iz štednje u bankama. Dok se prije desetak godinama kupovalo na dug u punom iznosu, danas se kupci zadužuju u prosjeku 50 do 60 posto potrebnog iznosa, a ostatak podmiruju iz vlastita sredstava.

Vujović ističe da je izvjesno kako trend ne može trajati unedogled. “Mislim da smo blizu ili već dostigli plafon. Sad se u Zagrebu realizirana cijena kreće oko 1800 do 2000 eura po kvadratu, no to je kod nas u agenciji jer nemamo puno novogradnji. Cijene su posljedica činjenice da se dugo nije gradilo, tržište je bilo gladno novih stanova, a država je pokrenula program subvencioniranja. U međuvremenu se dosta toga izgradilo, a uz to se bazen kupaca, od kojih glavninu čine domaći, lagano prazni”, kaže Vujović.

Na pitanje stvara li se na tržištu nekretnina balon, savjetnik na Ekonomskom institutu Željko Lovrinčević nema dvojbi.  “Da, i to je vrlo opasno. Dok cijene nekretnina rastu zahvaljujući špekulativnoj potražnji, efekti se prelijevaju se na ostatak ekonomije stvarajući nove neravnoteže. Raste cijena najma što otvara  problem mobilnosti radne snage. Zaposlenici čije plaće ne prate rast najamnina, a riječ je o cijelim pojedinim zvanjima, dolaze u situacije da ne mogu plaćati stanove u Zagrebu i većim gradovima. Tu je problem i smještaja studenata u pojedinim gradovima, kao i smještaja starijih osoba u okolnostima nedostatka domova – ukratko; svih građana bez vlastite nekretnine”, kaže Lovrinčević.

Štednja se prelijeva isključivo u nekretnine jer se, za razliku od drugih zemalja, u Hrvatskoj nisu razvile alternative ulaganja ostale klase imovine, poput tržišta kapitala, zlata, poljoprivrednog zemljišta, investicijskih fondova. S tom razlikom da se u odnosu na prethodni balon danas većinom ne kupuje zbog potreba obitelji već je to čista investicijska,  špekulativna priča. Lovrinčević smatra da je država u potpunosti podbacila godinama ne uspjevši ponuditi ijednu kvalitetnu kompaniju za uvrštenje na burzi, a koja bi mogla privući dio slobodne štednje. Uz tržište kapitala, po njemu je nužno razviti ostale klase imovine da jer bi to povećalo diverzifikaciju. To znači suspendirati porez na kapitalnu dobit te porez na kamatu štediša što bi donekle moglo relaksirati transakcijski trošak u ta ulaganja.

“Država mora adresirati pitanje tog balona. Misao vodilja u poreznoj reformi trebalo bi biti kako obeshrabriti priljev kapitala na tržište nekretnina i istodobno ohrabriti priljev na sva ostala tržišta i klase imovine. U poreznom smislu tu je nezaobilazan porez na nekretnine pri čemu nije samo stvar otvaranja prostora da se rastereti rad već alat kako se ne bi stvarao nekretninski balon i poticale špekulacije. Izlišno je smanjivanje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto jer nema strukturne snage ispraviti neravnoteže, to mogu učiniti samo drugi porezi”, zaključuje Lovrinčević.

Niže cijene
“Treba istaknuti da su cijene još u prosjeku 5,3 posto niže u usporedbi s prosječnom razinom iz 2008. Promatrano po lokaciji, jedino je Jadran dosegnuo prosječnu cijenu iz 2018. budući da su cijene u toj regiji više 0,3%. Cijene stanova u Zagrebu niže su za 5,3% dok je u ostatku Hrvatske prosječna cijena stambenih objekata niža za visokih 14,3% u odnosu na prosječne cijene stambenih objekata 2008.”, podcrtavaju u RBA.  Trenutne prognoze iscrtavaju sliku u kojoj se makroekonomske okolnosti pa ni uvjeti na tržištu nekretnina neće bitnije mijenjati, a u kombinaciji s višim troškovima gradnje realno je očekivati nastavak pritiska na rast cijena, čak iznad onog koji se dogodio prošle godine. “Tijekom 2020. očekujemo nastavak rasta, ali uz umjereniju stopu od oko 5 posto”, kažu u RBA, uz ogradu da će to, jasno, ovisiti o lokaciji i kvaliteti objekta.

Državne subvencije

‘Potresli su plitko tržište’
Premda se vladajući hvale s programom državnog subvencioniranja cijena nekretnina, čija najnovija runda kreće u rujnu, kao socijalnom mjerom ona je, smatraju stručnjaci, samo izazvala potrese na plitkom tržištu. “Mi smo kao Udruženje od prvog bili protiv, i dalje držimo da je to glavni okidač za rast cijena jer je program ograničen na kratki period u kojem podigne cijene i jednom kad one dosegnu višu razinu na njoj ostaju zacementirane”, kaže vlasnik Operete.

izvor: poslovni.hr

 

 

Nema komentara

Kreću pozivi za stambene poticaje, pogledajte kakve će biti kamate i procedura

U utorak počinje poziv bankama za sudjelovanje u novom krugu stambenih poticaja u rujnu. Očekuju se još niže kamate nego prošle godine. Građanima se savjetuje da odmah krenu s procedurom jer ima puno posla, a i nekretnine bi, baš zbog subvencija, do rujna mogle i dodatno poskupjeti, piše Dnevnik.hr.

Kristina Hrastović jedna je od onih koja je prošle godine uspješno kupila stan pomoću državnih subvencija. ”Manje od dva mjeseca mi je trebalo. Sve ima vremena, čak su bili i produžili onaj rok. Najbitnije je da su papiri stambenog objekta u redu”, kaže Kristina.

Ako kupujete nekretninu, obvezno mora imati uporabnu dozvolu. Bez nje nema subvencija. Ako je uporabna dozvola u fazi ishođenja, dobra je vijest da ćete imati još dodatnih mjesec dana za nadopunu dokumentacije.

Vrijednost nekretnine nije ograničena, ali se subvencionira samo dio kredita do iznosa od 100.000 eura. Subvencija prolazi i za već započetu gradnju kuće. Može se kupiti nekretnina od članova uže obitelji. Novost je dodatna godina subvencije za svako dijete u kućanstvu. ”Svi koji budu imali svu dokumentaciju kvalitetnu i urednu dobit će subvenciju”, poručio je ministar graditeljstva Predrag Štromar.

Očekuje se niža kamata nego lani – između 2 i pol i 3 posto. Bankarski savjetnik Vjeko Peretić s građanima je uspješno prošao već dva kruga poticaja. Savjetuje da, ako već nisu, odmah počnu s pripremama. ”Da se krene u proceduru jer slijede godišnji odmori i onda će sve biti puno teže, a vi želite da vaš predmet bude gotov prije nego što se objavi službeni natječaj u rujnu”, savjetuje Peretić.

Do rujna bi nekretnine mogle još dodatno poskupjeti baš zbog subvencija i veće potražnje, upozoravaju trgovci nekretninama. ”Sugeriramo kupcima da sad potpišu predugovore, da sada kupe stanove tako da na miru čekaju rujan”, kaže Dnevniku.hr Boro Vujović iz Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore.

Ne smijete, kao ni supružnik ili partner, imati vlasništvo nad nekretninom, a stan ili kuću koju kupite ne smijete prodavati još dvije godine nakon isteka subvencije, inače državi morate vratiti novac.

 

izvor: novac.jutarnji.hr

Nema komentara

Do kada će divljati cijene stanova

Cijene stanova drastično su porasle, prije svega u Zagrebu i na moru, a novi poticaj rastu cijena dale su subvencije za stambene kredite

Kod nekretnina u Hrvatskoj uočljiv je trend da se čak i cijene stanova koji su već dulje vrijeme na tržištu, u nekim slučajevima i više od godine dana, suprotno logici, povećavaju. Dalibor Dobrić je za DW pitao stručnjake o čemu se radi (tekst uz dozvolu autora prenosimo u cijelosti):

Uoči novog kruga subvencija za stambene kredite cijene nekretnina su očekivano počele dodatno rasti, osobito na tržištu Zagreba te na moru. Cijene korištenih stanova na određenim lokacijama počele su se opasno približavati cijenama novogradnje, premda su i one porasle.

>> Subvencije poskupile stanove, kada je pravi trenutak za kupnju

Prati li se podrobnije cijene nekretnina uočljiv je trend da se čak i cijene stanova koji su već dulje vrijeme na tržištu, u nekim slučajevima i više od godine dana, suprotno logici, povećavaju, ali i da cijene u oglasima variraju ovisno o tome koja ih je agencija dala u oglasnike.

Što potiče rast cijena

Što tjera cijene vrtoglavom brzinom prema gore? Jedan je razlog svakako državna intervencija. Subvencije se dijele u vrlo kratkom roku pa kupci pristaju i na cijene koje im “pojedu” veći dio subvencije.

No, tu je i pozitivna ekonomska situacija, te niske kamate na štednju, zbog čega ljudi štednju prebacuju u nekretnine, kaže Boro Vujović, vlasnik zagrebačke agencije Opereta i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, koji iznosi podatak da je do svibnja njegova agencija zabilježila 60 posto svih kupovina stanova u gotovini, što je daleko više nego prije.

 

>> Cijene nekretnina vrtoglavo rastu, Vlada skresala poticaje na stambenu štednju

“U psihologiji Hrvata je štednja u ciglama, nismo naučili na zlato, dionice, obveznice”, kaže on i dodaje da ljudi razmišljaju i o budućnosti u kojoj je upitno kakve će biti i hoće li uopće postojati mirovine, dok nekretnina koju se iznajmljuje uvijek nosi nekakav prihod.

Nitko ne voli gubiti

No, što uzrokuje ponekad i drastična povećanja cijena, u nekim slučajevima i nekretnina koje ni po nižoj cijeni mjesecima nisu našle kupca, a na kakve nailaze kupci na hrvatskom tržištu?

Kod velikog broja hrvatskih građana bogatstva su na neki način “zarobljena” u nekretninama i ako se tu nekretninu ne uspije unovčiti kako je planirano, bogatstvo se gubi, a nema drugog načina da se stekne, objašnjava asistent na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Zagreb, Nikola Erceg, koji s profesorom Zvonimirom Galićem vodi i kolegij Psihologija potrošačkog ponašanja.

Sa psihološke strane, kaže on, razlozi za takvo ponašanje prodavatelja stanova proizlaze iz prvenstveno tzv. “averzije prema gubitku”.

“Naime, ljude daleko više ‘boli’ količina novca koji će izgubiti (u ovom slučaju primjerice, ako ne prodaju nekretninu po cijeni koju su si zadali, ljudi imaju osjećaj da gube novac), nego što bi ih veselio dobitak iste te količine novca (kad bi se ‘bol’ i ‘radost’ mogle nekako staviti na istu skalu).”

“Laički, ljudi jednostavno ne vole gubiti, a u kontekstu prodaje nekretnina, ljudi riskiraju s višim cijenama i nemogućnošću da prodaju nekretninu samo kako ne bi doživjeli osjećaj gubitka, iako je taj gubitak ustvari subjektivan (u odnosu na ono što su si oni sami zacrtali), a ne mora biti i objektivan (u odnosu na objektivnu cijenu nekretnine). Pritom se često zanemaruje i cijena takvog ‘kockanja’: što se propustilo zbog toga što se nekretnina još uvijek nije pretvorila u likvidan novac i je li novac, za vrijeme čekanja, mogao biti investiran kvalitetnije nego da stoji ‘zarobljen’ u nekretnini”, kaže Erceg.

Ono što je naše to više vrijedi

Drugi fenomen, nastavlja, je socijalno uspoređivanje.

“Mi smo socijalna bića i većinu informacija bitnih za preživljavanje i uspjeh u životu dobivamo od ljudi iz naše okoline. Ljudi su izrazito skloni zaključke o svom statusu ili stanju izvoditi iz usporedbi s drugima. Nije čudno da ljudi onda cijene svojih nekretnina formiraju prema tome kako su drugi cijenili svoje nekretnine i tu se onda napuhuje balon cijena”, kaže Erceg.

A zašto neki ljudi precjenjuju svoje nekretnine mogao bi objasniti treći zanimljiv fenomen, tzv. “efekt posjedovanja”, kaže Erceg. On se odnosi na činjenicu da ljudi jednostavno više vrednuju neku stvar ako je posjeduju nego ako je ne posjeduju.

“Efekt posjedovanja najljepše se ilustrira primjerom istraživanja u kojem su korištene šalice za kavu. Polovici ljudi koji su pozvani na istraživanje poklonjena je po ničem posebna šalica za kavu, a polovici nije. Njihov zadatak bio je samo procijeniti koliko vrijedi ta šalica – oni kojima je šalica poklonjena procjenjivali su njezinu vrijednost i duplo većom u odnosu na one kojima šalica nije poklonjena.

>> Hrvati opet pojačano ulažu u nekretnine, koliko je to mudro

Kad su nekretnine u pitanju, situacija je znatno kompleksnija: mnogo više vrijede, u njih su utkane možda godine ulaganja i brige, a ulogu vjerojatno igraju i emocije. Iz te perspektive, ne čudi što građani svoje nekretnine vrednuju puno više no što agencije smatraju da je objektivno ili što bi kupci bili voljni platiti”, zaključuje Erceg.

Očekuje se stabilizacija

A dokle se takva situacija na tržištu može nastaviti? Boro Vujović iz Operete smatra – ne još dugo.

Scenarij ispuhivanja balona iz 2008. se neće dogoditi, kaže Vujović, jer je situacija drugačija. Tada je tržište bilo neiskusno, dogodila se svjetska kreditna kriza, rast švicarskog franka, vladala je velika nezaposlenost koje danas nema, a i banke su postrožile kriterije i ljudi se ne zadužuju za 100 posto iznosa kao tada.

“Dogodit će se smirivanje situacije i stabilizacija na ovim nivoima, može se dogoditi neka kriza, ali ona neće biti tako velika kao prošla kriza, barem ne što se tiče tržišta nekretnina na kojem se može dogoditi manja korekcija, usporavanje, zaustavljanje euforije, ali ne i pad kao 2008. i 2009.”, kaže Vujović.

Pojašnjava da ni ozbiljni igrači na tržištu nekretnina, investitori, ne očekuju više porast cijena, već ih brine samo hoće li cijene ostati na sadašnjim razinama. Dodaje i da su lagane korekcije, barem u Zagrebu, već počele.

“Stanovi u centru grada koji su bili kupovani za kratkoročan najam turistima, počeli su se sada pojavljivati na tržištu, jer je ponuda prevelika. To će dovesti do stabilizacije cijena stanova u centru, kako za najam, tako i za prodaju”, smatra Vujović.

Što se iracionalnog ponašanja i postavljanja prevelikih cijena tiče, Vujović jednostavno komentira da to neki čine iz pohlepe.

“Kasnije će žaliti, ‘mogao sam prodati, zašto nisam’, kao što su neki žalili poslije 2008.”, zaključuje Vujović za DW.

izvor: prviplan.hr

Nema komentara

Smanjenje kamata i 10-godišnja zabrana najma i prodaje POS-ovih stanova

Predlaže se smanjenje kamatne stope na javna sredstva u otplati s tri na dva posto godišnje.

Vlada je u Sabor uputila konačni prijedlog izmjena i dopuna zakona o društveno poticanoj stanogradnji (POS), kojima predlaže smanjenje kamatne stope na javna sredstva te zabranu najma ili prodaje POS-ovih stanova u desetogodišnjem razdoblju.

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar rekao je da se radi o konkretnoj demografskoj mjeri s ciljem da se mladima osigura stanovanje i ostanak u Hrvatskoj.

Predlaže se smanjenje kamatne stope na javna sredstva u otplati s tri na dva posto godišnje.

Cilj predloženih izmjena je, kako je rečeno, osim izgradnje omogućiti i kupnju stanova za državne i javne službenike i namještenike deficitarnih zanimanja te spriječiti zloupotrebe javnih sredstava u korištenju stanova.

Naime, u odnosu na prijedlog zakona u prvom saborskom čitanju dodane su odredbe koje se odnose na sprječavanje zloupotrebe javnih sredstava u korištenju stanova uvođenjem zabrane davanja u najam ili prodaju stanova kupljenih prije 10 godina od dana stupanja na snagu Zakona o POS-u, što se definira upisom u zemljišne knjige.

To će se definirati kupoprodajnim ugovorom, kako bi se, kazao je Štromar, stanovi zaista koristili za namjenu za koju su građeni i za koju država izdvaja javna sredstva.

Promjena se odnosi i na mogućnost da Ministarstvo hrvatskih branitelja i jedinice lokalne samouprave kupe neprodane stanove za stambeno zbrinjavanje stradalnika iz Domovinskog rata, koje se provodi na temelju Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

Štromar je izvijestio da je do sada odobreno 5.300 subvencioniranih kredita i izgrađeno 8.276 POS-ovih stanova, odnosno da je riječ o više od 13.500 domova. Do kraja 2020. oko 20.000 obitelji imat će svoj dom, zaključio je ministar.

 

izvor: poslovni.hr