Nema komentara

Država nudi u zakup poslovne prostore na atraktivnim lokacijama, evo što je sve u ponudi

S najpovoljnijim ponuditeljem sklapa se Ugovor o zakupu na rok od 5 godina.

U tijeku su dva natječaja za zakup poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, jedan za prostore u gradu Zagrebu, a drugi za Osijek, Rijeku, Split, Šibenik, Dubrovnik i Zadar. Na natječajima je objavljeno 68 poslovnih prostora, od kojih su 32 u Zagrebu, a većina ih je na atraktivnim lokacijama poput Trga bana Josipa Jelačića, Frankopanske ulice, Mesničke, Dežmanove, Radićeve ili Ilice i Tesline.

Pregledi poslovnih prostora,  jer se isti daju u zakup u „viđenom stanju“, organizirani su od 15. do 19 siječnja 2018. u terminima određenim natječajima. Predložene djelatnosti u poslovnim prostorima  su od  ugostiteljske, trgovačke, uredske, uslužne, zanatske do proizvodne djelatnosti te drugih.

Početne cijene zakupa su od cca 444,00 do 23 000,00 kuna,  a veličine prostora od cca 11,00 do 370,00 m2 ovisno o gradu, zoni, veličini prostora, lokaciji.

S najpovoljnijim ponuditeljem sklapa se Ugovor o zakupu na rok od 5 godina, ako je ispunio uvjete natječaja te ponudio najviši iznos zakupnine. Rok za dostavu pisanih ponuda za zakup je 24. siječnja, odnosno 25. siječnja 2018. za prostore u Zagrebu, a ponude se dostavljaju Ministarstvu državne imovine.

Adrese prostora, raspored pregleda kao i svi detalji te uvjeti natječaja objavljeni su u Javnim pozivima.

Izvor: poslovni.hr

Nema komentara

Cijene stanova ubrzano rastu, evo u kojim zagrebačkim kvartovima najviše

Iznadprosječno rastu cijenu stanova u Zagrebu, Puli, Splitu i Zadru.

Prema novom istraživanju Njuškala u prosincu, provedenom na uzorku od 158 tisuća aktivnih oglasa, cijene nekretnina u Hrvatskoj, u odnosu na godinu prije, rasle su za 2,32 posto. Cijene stanova pokazuju brži godišnji rast u odnosu na cijene kuća, pa su tako one više za 4,83 posto u odnosu na prijašnju godinu, dok su kuće u prosjeku rasle 2,5 posto.

Prema indeksima cijena, nakon pada u 2013. i 2014. godini te stagnacije u 2015., u posljednje dvije godine, a pogotovo u 2017., bilježimo ubrzan rast cijena stanova u Hrvatskoj. Sudeći prema godišnjim indeksima prosječnih cijena kvadrata stanova u najvećim hrvatskim gradovima, primjećuje se da u Rijeci one rastu, no ispod prosjeka cijele Hrvatske, dok je iznadprosječan rast cijena prisutan u Zagrebu, Puli, Splitu i Zadru.
 

U Zagrebu su cijene stanova u posljednjih godinu dana prosječno rasle za 8,3 posto, dok su cijene kuća rasle za minimalnih 0,3 posto. Kada bismo usporedili trenutačne cijene stanova u Zagrebu u odnosu na cijene iz 2011., primijetili bismo da su one trenutačno niže 2,24 posto. Kuće u Zagrebu trenutačno bilježe 17 posto niže cijene u odnosu na 2011. godinu. Najveći godišnji rast cijena stanova u Zagrebu zabilježili smo u kvartovima Kruge i Zapruđe, gdje su cijene rasle 24, odnosno 23 posto. Kada se dotaknemo gradskih četvrti, najveći porast zabilježen je u gradskoj četvrti Trešnjevka – jug, gdje su cijene više za gotovo 16 posto u odnosu na isti mjesec lani.

Cijene stanova u Dubravi u prosjeku su rasle oko 7 posto u prošloj godini, dok istodobno bilježimo 0,5 posto niže cijene stanova u gradskoj četvrti Sesvete. Kada u obzir uzmemo sva ta kretanja, prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu iznosi 1777 eura i za 512 eura u prosjeku je viša u odnosu na prosječnu cijenu kvadrata kuće s dvorištem. Najveći rast cijena kuća zabilježen je u gradskoj četvrti Novi Zagreb – istok, gdje su cijene rasle za 15 posto u prošloj godini. Zanimljivo je da je istodobno cijena kvadrata kuća u gradskoj četvrti Novi Zagreb – zapad u prošloj godini zabilježila pad od 2,4 posto i trenutačno iznosi 1083 eura.
 

Ipak, Zagreb nije grad s najvišim rastom cijena kvadrata stanova. Prvo mjesto u konkurenciji najvećih hrvatskih gradova u ovoj kategoriji nosi Pula, gdje su cijene stanova u godinu dana porasle za čak 11 posto i trenutačno prosječna cijena kvadrata stana u Puli iznosi 1485 eura. U Osijeku prosječna cijena kvadrata stana iznosi 927 eura i za 1,8 posto je niža u odnosu na isti mjesec lani. Najviše cijene kvadrata stanova u Osijeku nalaze se u kvartu Gornji grad / Centar, gdje iznose 971 euro.

U četvrti Retfala cijene kvadrata stanova niže su za 6,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznose 962 eura. Postoje u Osijeku kvartovi gdje su cijene kvadrata rasle, pa tako u kvartu Tvrđa bilježimo 6 posto više cijene stanova. Prosječan kvadrat stana ovdje iznosi 793 eura. I u kvartu Vijenac Ivana Meštrovića cijene stanova su rasle i trenutačno je tamo za kvadrat stana potrebno prosječno izdvojiti 914 eura. U kvartu Jug I prosječna cijena kvadrata stana iznosi 880 eura, dok u kvartu Jug II ona je za 64 eura niža.
 

Cijena nekretnina u županijama Dubrovačko neretvanska županija, zahvaljujući Dubrovniku, i dalje je na prvom mjestu po cijenama nekretnina. U navedenoj županiji prosječna cijena kvadrata stana iznosi 2494 eura, dok prosječna cijena kvadrata kuće s dvorištem tamo iznosi 2100 eura. Zanimljivo, cijene stanova u Zagrebačkoj županiji niže su za 36 posto u odnosu na Grad Zagreb, dok su cijene kuća niže za čak 43 posto. Najniže cijene i dalje su u istočnim dijelovima Hrvatske, gdje se prosječne cijene stanova kreću ispod 800 eura po kvadratu, dok prosječne cijene kuća ne prelaze 500 eura za kvadrat.

Izvor: vecernji.hr

Nema komentara

Koje su prednosti stanovanja u suterenskom prostoru?

Najmanje poželjni stambeni objekti, osim očitih nedostataka, imaju i nekoliko prednosti. Treba ih znati mudro odabrati. Doznajemo sve o stanovanju u prostoru čija je razina poda ispod razine okolnog tla! Isplati li se kupiti suteren, gdje, kakav i po kojoj cijeni?

Suterenski je prostor onaj čija je razina poda ispod razine okolnog tla – odgovara nam Boro Vujović iz agencije Opereta na naše pitanje koja je najtočnija definicija suterena, za mnoge jedan od najmanje poželjnih stambenih objekata. No, koje sve prednosti imaju suterenski prostori, koji su njihovi potencijali i po kojim se cijenama mogu kupiti, razgovaramo sa stručnjacima iz agencija za nekretnine Opereta i Euro-interijeri.

Suteren najčešće ima prozore koji su u razini zemlje, često nešto manjih dimenzija od standarda. Najčešće njegova razina poda nije ukopana više od 1,40 m od razine zemlje. U suterenu se uglavnom nalaze stanovi, a nešto manje poslovni prostori – objašnjava Bernarda Sočev iz agencije Euro-interijeri i dodaje kako najviše suterenskih stanova ima u centru grada. Većinom se nalaze u starim zgradama (+100 godina).

– Većina njih nekoć davno bila je vešeraj u zgradama, koji je onda u prošlom sistemu prenamijenjen u stan. U ostalim dijelovima grada ima ih znatno manje jer i nema takvih zgrada. U naseljima koja su kasnije građena uglavnom nema suterena. Takve stambene zgrade najčešće imaju podrume (bez prozora, vode, odvodnje, grijanje i sl.) u kojima se nalaze spremišta stanova na etažama, koja nije moguće prenamijeniti u stambeni prostor. Nešto suterenskih stanova ima u novijim zgradama podignutim prije približno deset godina na raznim lokacijama u Zagrebu – komentira Sočev.

Što se tiče cijene ovakvih stanova, Boro Vujović ističe kako je tu presudno više faktora, a najvažniji su, naravno, lokacija i stupanj uređenosti. Najskuplji su sutereni u donjem i gornjem gradu, a najjeftiniji u kućama na rubnim dijelovima grada – ističe Vujović. Kupci koji žele živjeti u suterenu raznoliki su, ali ih sve veže isti nazivnik – žele kupiti stan po povoljnijoj cijeni.

Ranijih godina suterene u centru grada u pravilu su kupovali roditelji za potrebe studenata koji su dolazili izvan Zagreba pa su ti stanovi najčešće nakon završetka studija ponovno išli u prodaju. Tako se u nekim suterenskim stanovima na dobroj lokaciji (npr. Palmotićevoj ulici) unatrag petnaest godina boravila tri različita studenta. Naravno da ima i kupaca koji žele živjeti na dobroj lokaciji i u centru grada, a ograničeni su financijski, te su se radije odlučili za lokaciju nego za stan na katu.

Izvor: www.jutarnji.hr/domidizajn

Nema komentara

Očekivanja u 2018. godini na tržištu nekretnina

U kratko vrijeme stvorila se hitnost, mali manevarski prostor za pregovaranje i lagana euforija, koja je rezultirala i rastom cijene novogradnje od 20 % na pojedinim lokacijama, u odnosu na početak godine.

Možemo reći da će 2018. biti izuzetna za tržište nekretnina, ali s blagim rastom cijena i brojem kupoprodaja jer više ne očekujemo nagle skokove kakvi su se dogodili ove godine, nego lagani diferencirani rast. Ocjena je to iz “Detaljne analize tržišta nekretnina: Što nas čeka u 2018. godini?”, autora dopredsjednika Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i direktora Operete Bore Vujovića. Tržište, čini se, može odahnuti od šoka: uz oporavak gospodarstva i rast BDP-a, faktore kojima se automatski stvara pozitivna klima koja ima direktan utjecaj na tržište nekretnina, u 2017. dogodio se, tvrdi, rast cijena pod utjecajem državne subvencije za kupnju prvog stana. Prosječna cijena četvornog metra stana u Zagrebu narasla je 10% – što nitko nije očekivao, a ipak se dogodilo pod utjecajem navedene mjere, kaže Vujović te pojašnjava i kako. U kratko vrijeme stvorila se hitnost, mali manevarski prostor za pregovaranje, a kaže i lagana euforija, koja je rezultirala i rastom cijene novogradnje od 20 % na pojedinim lokacijama, u odnosu na početak godine.

“Mi se nismo pokazali kao dobri prognozeri, jer se dogodio ‘bum’ koji nitko nije očekivao, najviše kao posljedica pozitivne ekonomske situacije, ali i navedenih događanja na tržištu nekretnina”, iznosi Vujović dodajući i da se u pogledu daljnjih subvencija nada da će biti drugačije provedene tako da neće imati direktni utjecaj na kretanje cijena nekretnina.

Kao takav slučaj potvrđuje da su dobrodošle najave zakonskih izmjena s ciljem zadržavanja i privlačenja deficitarnih zanimanja, ali ostaje problem Slavonije i Like. Izgradnja stanova u gradovima u kojima kronično nedostaju liječnici, nastavnici, kulturni djelatnici i znanstvenici, rješenje je za njihovo stambeno pitanje, a time i stručni korpus koji neće odseliti u atraktivnije sredine. Uz ostale učinke poput poticanja graditeljstva i lokalnog gospodarstva novim investicijama u graditeljstvu, za privlačenje i zadržavanje deficitarnog kadra u javnim službama predviđaju se i dodjele stanova na korištenje dok traje službena potreba. Takve se mjere pozdravljaju nakon ove cjenovno šokantne 2017. u kojoj se tržište oporavilo te se samo čeka službena potvrda stanja na terenu – da je prvi put nakon 2009. ostvareno povećanje broja transakcija, tj. barem u Zagrebu i na Jadranu ako ne na nacionalnoj razini, u 2017. u odnosu na 2016.

To ne vrijedi za Slavoniju koja je kao tržište nekretnina još ‘mrtva’. “Iseljavanje mladih koji su najveći potencijalni kupci nekretnina najveća je prijetnja tržištu nekretnina na području Slavonije, Like i dijelova koji su slabo urbanizirani”, poručuje Vujović.

Izvor: poslovni.hr

Nema komentara

Zagreb i Zadar najtraženiji gradovi za kupnju nekretnina

Analiza podataka oglasnika Crozilla.com pokazala je kako su tijekom studenog Zagreb i Zadar bili najtraženiji gradovi za kupnju nekretnina.

Najveća potražnja za stanovima koji su se tijekom studenog prodavali putem oglasnika Crozilla.com vladala je za onima na području Zagreba, Zadra, Splita, Pule i Osijeka.
Kada je riječ o potencijalnim stranim kupcima koji su tijekom studenog pretraživali stanove na Crozilla.com, oni su u najvećem broju dolazili iz BiH, Njemačke, Srbije, Slovenije i Švicarske, a interes su uglavnom pokazivali za stanovima u Zagrebu, Zadru, Splitu, Poreču i Puli.

Zagrebu je tijekom studenog na oglasniku Crozilla.com velika potražnja vladala za stanovima manjih površina, najviše za garsonijerama. Najtraženiji zagrebački kvartovi za kupnju stanova bili su Centar, Trešnjevka, Maksimir, Dubrava i Jarun.

Osijek, Zadar, Zagreb, Samobor, Pula i Šibenik gradovi su u kojima se tijekom studenog najviše pretraživala ponuda kuća za prodaju. Stranci, od kojih su najbrojniji bili oni iz Njemačke, Slovenije, Švicarske i Austrije, pokazali su najveći interes za kućama na području Crikvenice, Krka i Pule.

Ponuda građevinskih zemljišta tijekom studenog se putem oglasnika Crozilla.com najčešće pretraživala na području Zagreba i Zadra, a zatim i na području Krka i Poreča. Potencijalni strani kupci najčešće su tražili zemljišta koja su se prodavala na području Krka, zatim u mjestima na području Zadarske te Istarske županije, a u najvećem su broju dolazili iz Slovenije, Austrije, Češke i Poljske.

Izvor: news.crozilla.com