Nema komentara

TEČAJ KUNE OTKLIZAO Rate kredita rastu, a cijena imovine pada

U desetak dana tečaj je otklizao sa 7,45 na 7,57 kuna za euro. Rata stambenog kredita od 500 eura porasla je za 60 kuna. Ako kuna otkliže prema 7,80 – uz uvjet da se dio sezone i spasi – bit će to rast rate od 200-tinjak kuna. Potražnja za nekretninama se hladi, nema putovanja, nema stranaca ni turista, ali ima straha

RIJEKA – Povijest nas uči, rekao je nedavno guverner Boris Vujčić, da nakon snažnog rasta cijena nekretnina obično uslijedi pad.

A ako dođe do pada, građanima koji su stanove kupili na kredit ostaju veliki krediti, a manja vrijednost imovine.

Nije se u međuvremenu dogodio rast kamata, štoviše, novac se u sustav sve više upumpava, ali se dogodio koronavirus, kao eksterni šok koji prijeti recesijom.

Mogući pad ekonomske aktivnosti i rast nezaposlenosti tjera strah u kosti pa se steže remen, kupuje samo najnužnije – hrana, higijenske potrepštine… Sve ostalo je na čekanju. Krizu prvo osjete cijene imovine.

Burze su se domino efektom već porušile, no kod nas ulaganje na burzi nije masovni sport pa na kućne budžete to nema pretjeranog efekta. No, većina hrvatskih građana posjeduje nekretnine, od one u kojoj živi, do alternativnih stanova ili apartmana koje iznajmljuju.

Podiže se štednja

Sada dolazi do zastoja, nema inozemne potražnje, ni putovanja, ali ima straha.

Tržište nekretnina navodno već osjeća posljedice, otkazuju se, kako opisuju neki agenti, razgledi nekretnina, što je posve logično u ovoj situaciji.

Domaća potražnja još je ipak koliko-toliko stabilna jer kreću poticani krediti za što su pripreme već prije napravljene.

No, nema inozemnih kupaca ni turista. Iako nekretnine stvaraju osjećaj sigurnosti i povećavaju osjećaj bogatstva, oni koji u njima »štede« shvatili su ovih dana jednu stvar – nekretninu ne možeš jesti. Ne možeš je brzo utržiti, a pogotovo ne onda kada malo tko misli na ulaganje.

Svi se u neizvjesnosti nekako »stisnu«, podiže se i štednja, koja je ionako većinom neoročena, a troši samo osnovno. Investiranje i planiranje nije prioritet.

Korona već sad provodi određenu korekciju po pitanju potražnje, hoće li doći do stvarne cjenovne korekcije, ovisi naravno o intenzitetu i trajanju ove krizne situacije.

No, kod nas uz ove klasične »škare« koje se tiču mogućeg kapitalnog gubitka na nekretnini, a što je rizik koji i inače prati svaku kupoprodaju, situaciju pogoršava što je otprilike pola nekretnina koje su kupljene na kredit, kupljeno uz valutnu klauzulu. Kuna sada slabi u odnosu na euro, i to unatoč intervencijama središnje banke, što znači da cijena po kojoj se nekretnina otplaćuje još i raste.

Drugim riječima, kolateral je pod pritiskom da slabi, a kreditne rate još se i povećavaju. Primjerice, u desetak dana tečaj je otklizao sa 7,45 na 7,57 kuna za euro, a predviđa se da će klizati još, ovisno o razmjerima štete u sektoru turizma, a koja pak ovisi o razmjerima epidemije.

To znači da netko s ratom stambenog kredita od 500 eura mora sada izdvojiti 60 kuna više. Ako kuna otkliže prema 7,80 – uz uvjet da se dio sezone i spasi – bit će to rast rate od gotovo 200-tinjak kuna.

Osiguranje likvidnosti

U bankama razmišljaju o moratoriju na kredite, HNB priprema navodno i neke dodatne mjere, no čeka se garancija države. Odluka bi navodno trebala biti donesena danas.

I tvrtkama, ali i samoj državi, zaduženoj u protuvrijednosti eura, dug se povećava. HNB zato tečaj i brani. No, time povlači potrebnu likvidnost iz sustava pa je onda s druge strane mora puštati.

Pouka da rentna ekonomija nije pouzdana. Nema druge nego početi proizvoditi, s tim da u kriznim situacijama uvijek ponovno ispliva važnost ovih temeljnih industrija, prehrambene prije svega.

Tu još nekako i stojimo, no s obzirom na to kakve uvjete imamo, žalosno je da se moramo bojati gladi. Uvodi se plafoniranje cijena, domaći proizvođači daju podršku, no mi smo ipak uvozna ekonomija: ne proizvodimo nego većinom uvozimo.

U zadnjoj krizi stali su tokovi novca, prijetio je bankrot. Sada usporavaju tokovi robe. HNB ovaj tjedan kreće sa strukturnim operacijama, oslobađa financijskoj industriji velike količine likvidnosti. Banke pak, s obzirom na zadnju presudu Vrhovnog suda, rezervacije izgleda ipak neće koristiti za sudske troškove u mjeri u kojoj su mogle očekivati.

Stoga bi se moralo naći prostora da se djeluje, da se rate kredita barem ne povećavaju, a devizne intervencije, čini se, nisu dovoljne.

 

izvor: novilist.hr

Nema komentara

Koronavirus ruši cijene nekretnina u Zagrebu? Iznajmljivači očajni: ‘Buking nam pada 70 posto!’

Turistička sezona samo što nije počela, a negativne posljedice epidemije koronavirusa već ostavljaju traga.

Epidemija koronavirusa, izgledno je, imat će žestoke posljedice na svjetsko gospodarstvo. Ekonomki stručnjaci kažu da je recesija neizbježna. Pitanje je samo hoće li udar biti žestok ili ipak blaži. Mnoge zemlje, poput Njemačke, donose interventne mjere kako bi šteta bila što manja i nadaju se da se ipak neće ponoviti 2008.

Jedan od najpogođenijih sektora tada bilo je tržište nekretnina koje u Hrvatskoj posljednjih godina opet doživljava procvat. Potražnja za stanovima je velika tako da cijene kvadrata konstantno rastu, a građevinari dižu novogradnje punom parom. Cijena četvornog metra stana u Hrvatskoj je prošle godine u prosjeku porasla za 10 posto što je našu zemlju svrstalo na treće mjesto u Europi po rastu cijena nekretnina. Najskuplji kvadrati su u Dubrovniku, Splitu i Zagrebu. Velikoj potražnji pridonijele su i državne subvencije, a krajem ožujka ide i novi krug natječaja APN-a. 

No, sve bi to mogli poremetiti koronavirus i nova gospodarska kriza. Epidemija virusa koji je prvo uzdrmao jednu od najvećih ekonomija, onu kinesku, već globalno negativno utječe na turizam. I kod nas se otkazuju turistički aranžmani, kongresi, vikend-putovanja, koncerti i druge manifestacije. Ako se to nastavi dulje razdoblje, bit će manji prihod od turizma od kojeg Hrvatska živi, oni koji se turizmom bave manje će zaraditi, manja će biti potrošnja i manja ulaganja pa tako i ona u nekretnine.

Pozitivna strana koronavirusa

Boru Vujovića, vlasnika Agencije za promet nekretninama Opereta i dopredsjednika Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u, pitali smo može li koronavirus uzdrmati nekretninsko tržište i u kojoj mjeri. No, on nam je dao iznenađujući odgovor.

„Sve ovisi o tome koliko će dugo epidemija trajati. Ne možemo znati je li to uvod u neku 2008. Ako ne bude dugo trajalo, osjetit ćemo posljedice, ali neće biti strašno. Međutim, već sada je izgledno da ćemo imati manje turista, manje novca i manje kupaca. No, ne mislim da je to nužno loše jer će utjecati na smirivanje situacije s cijenama nekretnina, da one više ne rastu. Koronavirus bi mogao u ovom slučaju biti jedan korektivni faktor i donijeti normalizaciju na tržištu nekretnina“, smatra Vujović.

Međutim, promjene se već događaju na Jadranu gdje kupci odustaju od nekretnina.

„Evo, baš su me danas zvali kolege da su im otkazani razgledi inozemnih kupaca koji su javili da ne mogu doći u Hrvatsku. Dakle, odgađaju moguću kupnju dok se situacija s koronom ne smiri“, kazao je Vujović.

U Zagrebu je prosječna cijena kvadrata stana 2000 eura. Novogradnje ili stanovi na atraktivnim lokacijama dosežu i 3000 do 4000 eura po četvornome metru.

Međutim, ako se kriza s koronavirusom produbi i na glavnu turističku sezonu, uskoro bi se na tržištu moglo naći više stanova, ponajprije u Zagrebu.

U metropoli su se s turističkim procvatom mnogi vlasnici stanova odlučili na tzv. dnevni najam i podstanare zamijenili turistima. Upravo bi oni mogli biti u velikim problemima. Kako nam je otkrio Alen Čalopek, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma Grada Zagreba, zbog koronavirusa buking je u posljednja dva dana u padu za čak 70 posto!

Pad bukinga u Zagrebu kod privatnih iznajmljivača 70 posto!

„Svakodnevno dolazi do pada bukinga. Donedavno smo imali pad rezervacija iz udaljenih zemalja poput Kine, Južne Koreje, Singapura, a sad imamo i lokalno jer se otkazuju brojne manifestacije pa onda i smještaj. Otkazuju i gosti koji su kombinirali Italiju tako da u posljednja dva dana bilježimo pad bukinga od čak 70 posto“, rekao je Čalopek.

Ako se kriza s koronavirusom nastavi, posljedice za zagrebačke iznajmljivače mogle bi biti katastrofalne.

„Glavna sezona samo što nije krenula, a stala je. Naš pad je već sada jako velik“, ističe Čalopek.

U Zagrebu je 2500 licenciranih vlasnika iznajmljivača, a metropola ukupno raspolaže s 7500 kreveta u privatnom smještaju.

Ako kriza s koronavirusom potraje, mnogi će se od njih opet okrenuti mjesečnom, odnosno dugoročnom najmu, a neki bi se, kako je procijenio Vujović, mogli odlučiti i na prodaju stanova.

Turističkoj zajednici Grada Zagreba navode podatke da je već u veljači broj posjetitelja bio manji za šest posto (56.795), a broj noćenja za jedan posto (115.956) u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Manji broj posjetitelja i noćenja u veljači

„Najveći pad u veljači bilježimo kod gostiju iz Kine, J. Koreje, ostalih azijskih zemalja (Malezija, Singapur, Iran…)  i SAD-a. Najviše dolazaka bilo je  iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Italije i Slovenije, a najviše noćenja iz Italije, Srbije, Njemačke, Bosne i Hercegovine i SAD-a“, odgovaraju u TZGZ-u.

Ipak, u dva mjeseca 2020. metropola je u turističkom plusu zahvaljujući odličnom siječnju u kojem su srušeni rekordi sa 61.509 dolazaka te 132.180 noćenja, što je porast od 10 posto u odnosu na siječanj 2019. godine.

U Turističkoj zajednici GZ navode kako prate situaciju vezanu za širenje koronavirusa, no teško je, kažu, predvidjeti kolika bi mogla biti šteta. Postoje očekivanja da će se negativni rezultati najaviše odraziti na turističke rezultate prvog i drugog kvartala.

Iako već sada iz turističkog sektora stižu apeli kako su gubici neizbježni i kako treba poduzeti sve da bi se zaštitila radna mjesta, kako panike za sada nema te da su mjere pripremljene. Ministar turizma Gari Capelli najavio je u četvrtak da će idućeg tjedna izaći s mjerama i kriterijima po kojima će se provoditi.

 

izvor: rtl.hr

Nema komentara

ZBOG KORONA VIRUSA: Usporeno tržište ‘second home’ nekretnina na obali

Potraje li situacija i u travnju, to bi se moglo negativno odraziti i na tržište nekretninama u Hrvatskoj, kaže Dubravko Ranilović

S obzirom na upozorenja stručnjaka da je koronavirus najveća prijetnja globalnom gospodarstvu od financijske krize iz 2008. godine, kao što je očitovanje koje je ovih dana izdala Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), rekavši da je moguće klizanje u recesiju, nastavi li se ovaj proces, zanimalo nas je što to znači potencijalno za tržište nekretninama u Hrvatskoj.

Naime, upravo je nekretninski biznis bio jedan od onih koji je najviše stradao u krizi 2008. godine, kada su mnoge investicije ostale visiti ‘u zraku’.

– Ako situacija s koronavirusom potraje u ovom ili povećanom intenzitetu, svakako će se negativno odraziti i na tržište nekretnina u Hrvatskoj – kaže Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore.

UTJECAJ

No zasad, dodaje Ranilović, nema značajne štete na tom tržištu, posebno ne onom dijelu koji ovisi o stjecanju i ulaganju hrvatskih državljana.

– Bitno drugačija situacija je u priobalju i dijelovima Hrvatske u kojoj su stjecatelji strani državljani. Za kupnju je ipak potrebno putovanje, a putovanja trenutno nisu poželjna, pa se cijelo tržište ‘second home’ nekretnina na Jadranu usporava. Međutim, kupci i investitori ne odustaju, već prolongiraju dolaske i odluke za narednih mjesec dana – objašnjava Dubravko Ranilović. Zasad se ne može govoriti ni o tome da je virus utjecao na cijene lokalnih nekretnina.

– Sve ovisi o trajanju i razvoju situacije, prije svega u Europi – kaže on. Ipak, koronavirus već globalno negativno utječe na turizam, a i kod nas se otkazuju aktualni turistički aranžmani, kongresi, privatna vikend putovanja.

– Ako se to stanje nastavi dulje razdoblje, bit će manji prihod od turizma, time i manje ulagača u nekretnine i ukupno manje investicijskog potencijala. Produlji li se situacija u travanj, imat će utjecaj na baš sve dijelove gospodarstva. Tržište nekretnina bez uspješnog gospodarstva, kako Hrvatskog, tako i globalnog, svakako će usporiti i oslabiti. Samo u gospodarstvu koje raste i u optimističnom okruženju može rasti tržište nekretnina – rekao je D. Ranilović.

SAJAM

Ovih dana otkazan je najvažniji sajam nekretnina u Europi MIPIM u Cannesu, koji se trebao održati polovicom ožujka. Zasad su organizatori sajam samo odgodili za lipanj.

– Nadamo se da je taj tip virusa zaista sezonalan te kako će ga prve ozbiljne proljetne zrake sunca otjerati – zaključuje on.

Na svjetskoj razini najviše su pogođene zrakoplovne kompanije i putnička industrija. Koliko će utjecaja imati na lokalna tržišta nekretninama pitaju se ovih dana mnogi pa se tako u jednom članku, primjerice, pitaju – kako će se ova situacija odraziti na zimsku turističku top destinaciju – Aspen te kakav je mogući utjecaj na tamošnje tržište nekretninama, barem kratkoročno. Odgovora općenito još nema, ali postoje predviđanja i slutnje.

izvor: jutarnji.hr

Nema komentara

Novi POS program donosi uštedu od 10.000 eura i mogućnost kupnje starih stanova

Okrugli stol Jutarnjeg lista o stanju na hrvatskom tržištu nekretnina uslijedio je neposredno nakon objave novog seta mjera poticanja stanogradnje Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

S obzirom na to da smo na jednom mjestu okupili predstavnike države, znanosti te poduzetnika u građevini i trgovini nekretninama, bila je to prva zgoda u hrvatskoj javnosti da se nastavak subvencioniranja stambenih kredita, najava gradnje stanova za javne službe i druge mjere države u stanogradnji, osmotre sa svih mogućih stajališta. U raspravi su dominirali i osvrti na konstantni rast cijena nekretnina na domaćem tržištu posljednjih godina, utjecaj turizma na cijene stanova i kuća, a nije izostalo ni neizbježno pitanje što bi uvođenje poreza na nekretnine donijelo ne samo tržištu stanova i kuća, nego i ukupnim kretanjima u gospodarstvu.

Kreditna linija

Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja Željko Uhlir predstavio je na početku skupa najnovije mjere države u pomaganju mladih obitelji i javnih službenika kojima će se pomoći rješavanje stambenog pitanja kako bi se stimulirao odlazak osoblja u bolnicama, domovima zdravlja i školama na područja na kojima takvih javnih službenika nedostaje.

– Novi ciklus subvencioniranja stambenih kredita jedan je od nekoliko programa s kojima smo izašli prošloga tjedna i s kojim direktno pomažemo mladima u rješavanju stambenog pitanja. Skrenuo bih pozornost na osvježeni program POS plus koji se bazira na Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji i koji je otvoren još više nego što je bio do sada za sve građane, neovisno o njihovoj starosnoj dobi. Ono što smo novo uveli je da se kroz taj program mogu kupovati ne samo novi stanovi, što je bio slučaj do sada, nego i stanovi u starogradnji, odnosno svi stanovi, koristeći pritom jedinstvenu kreditnu liniju POS-a. Ta kreditna linija, ovisno o tome kakav se stan kupuje, koje veličine i cjenovnog razreda, omogućuje u konačnici, nakon otplate kredita, s obzirom na to da se pola kredita dobiva od kreditne institucije (banke), a druga polovica od države te zbog jedinstvenog kamatnog računa, u odnosu na stambeni kredit izvan POS programa, razliku u korist kupca u iznosu od šest do deset tisuća eura – kazao je državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja. Novi program ministarstva, naznačio je Uhlir, namijenjen za potrebe stambenog zbrinjavanja deficitarnih zanimanja u javnim službama (zdravstvo, školstvo, znanost i kultura) prvenstveno u slabije razvijenim sredinama i na otocima, predviđa isključivo najam stanova.

Osvrnuvši se na učestale komentare da državne subvencije dižu cijene stanova na tržištu, koje je u raspravu uveo moderator okruglog stola Frenki Laušić, Uhlir je ustvrdio kako svaki unos sredstava na tržište izaziva reakciju na tržištu, samo je, zaključuje, pitanje intenziteta utjecaja i prema kome je usmjeren. Ukoliko, upozorio je, postoji ciljna skupina građana kojoj se pomaže uz gradaciju pomoći prema indeksu razvijenosti, tada takva mjera ne bi trebala imati utjecaja na tržište.

4000 stanova

– Imate podatak da se na internetskim portalima i servisima koji su predviđeni za turizam u godinu dana pojavilo novih 26 tisuća stanova u Hrvatskoj, koji su dakle izvučeni s tržišta stanova i pretvoreni u apartmane. Njih fali na tržištu i na taj način se diže cijena. Postavlja se pitanje koliki je to udar na cijenu, a koliki je to što smo mi uz subvencije uspjeli prodati oko 4000 stanova godišnje? Ministarstvo pomaže građanima kako bi uz postojeći rast cijena lakše riješili svoje stambeno pitanje. Cijene bi tako i tako rasle, i bez subvencija na stambene kredite, kao što rastu cijene stanova u cijeloj Europi. Bolja konjunktura ohrabruje kupce stanova, a ne uspijeva se toliko izgraditi i dolazi do rasta cijena – smatra Ž. Uhlir.

Ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta Maruška Vizek ocijenila je vrlo teškim davanje odgovora na pitanje podižu li državne subvencije cijene stanova bez, kako kaže, prave evaluacije te mjere.

– U najavi je izrada evaluacije mjera subvencioniranja stambenih kredita za mlade koja će utvrditi koliko je ona utjecala na kretanje cijena stanova. Na prvi pogled, mislim da je takva mjera neophodna, ali da bi za tržište bilo puno bolje da nema ograničenih rokova predaje zahtjeva za subvencije. Ograničeni rokovi prijave zahtjeva daju specifičnu dinamiku na tržištu koja može utjecati na rast cijena – ustvrdila je ravnateljica EIZG-a, na čijem je tragu istupio i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i vlasnik agencija Opereta Borislav Vujović. On je ustvrdio kako je subvencioniranje stambenih kredita pokrenuto s dobrom idejom, ali je kao njihov najveći nedostatak označio ograničeni vremenski period prijave zahtjeva od, primjerice, mjesec dana.

– Budući da najveći dio građana nije bio u prilici planirati korištenje subvencija unaprijed, već su se na to odlučili na brzinu, našli su se u situaciji u kojoj nisu imali vremena temeljitije tražiti nekretninu i pregovarati o njezinoj cijeni, već su bili primorani prihvatiti sistem ‘tražena cijena – dogovorena cijena’. A pritom prodavatelj stana koji ima zemljišnoknjižni izvadak i uporabnu dozvolu može tražiti cijenu kakvu želi, jer neki drugi prodavatelj to nema. Tako da na tržištu izvan rokova podnošenja zahtjeva za subvencionirane kredite, imate razliku između tražene i dogovorene cijene od oko devet posto na razini godine, a za vrijeme dodjele subvencija ta razlika je svega tri posto. Moram napomenuti da se s protokom vremena u provedbi ove mjere, povećava udio građana koji ipak unaprijed planiraju korištenje subvencija za kupnju stana – komentirao je Vujović, dodavši kako su i ‘programi društveno poticane stanogradnje POS i POS plus dobri s istim takvim posljedicama za tržište kako dalje bude odmicala njihova primjena’.

Iznoseći zapažanja iz građevinskog sektora o faktorima koji utječe na rast cijena nekretnina, voditeljica projekta u Odjelu za investicije i razvoj građevinske tvrtke Kamgrad Marina Vartušek ukazala je, među ostalim, na rast troškova komunalnog doprinosa koje investitori plaćaju za predviđenu gradnju. Posebno se rast troškova, dodala je, odnosi na poskupljenje za podzemne etaže u Zagrebu gdje je, navodi, unatrag godinu dana temeljem Odluke o komunalnom doprinosu došlo do povećanja komunalnog doprinosa za čak četiri puta.

Rekord prodaje

– Subvencije na stambene kredite olakšale su kupcima, mladim obiteljima put do stana. U strukturi prodajne cijene stana 15 do 20 posto sudjeluje građevinsko zemljište koje je oporezivo od 2015. Time je cijena stana otišla gore za tri do pet posto ovisno o lokaciji. Komunalni i vodni doprinos zauzimaju nekih pet posto udjela u kupoprodajnoj cijeni stana te isto tako prije nisu bili oporezivi. Uvođenje oporezivanja doprinosa podiglo je cijene stanova za jedan do tri posto. Na povećanje cijena nekretnina utjecao je i nedostatak radne snage u građevinarstvu – navela je Marina Vartušek.

Svi su se sudionici u raspravi složili oko toga da se podjela državnih subvencija na stambene odvija u trenutku kada je tržište stimulirano na rast cijena nekim drugim mehanizmima, od vrlo niskih kamatnih stopa preko inozemne potražnje za stambenim prostorom, pogotovo na obali, do povećanja dohotka i pojave turističkog najma. S obzirom na cijeli niz čimbenika koji utječu na povećanje cijena nekretnina, uključujući rast i BDP-a koji uvijek sa sobom nosi i rast cijena nekretnina, jednodušan je zaključak u raspravi da je pitanje koliko točno svaki od čimbenika utječe na rast cijena.

Vujović ističe kako subvencije države za stambene kredite odgovaraju agencijama koje se bave prodajom nekretnina.

– Nikada nismo prodali više stanova nego što smo ih prodali u godinama primjene subvencija na stambene kredite. Evo i sada, kada stižu najave novog kruga subvencija, stanovi se prodaju kao nikad. Tijekom siječnja i veljače ove godine broj dnevno pristiglih upita u agenciji bio je duplo veći u odnosu na ostale mjesece. Ako promatramo subvencije iz našeg ugla kao posrednici, nama one odgovaraju. Ali, ostaje pitanje jesu li povećane cijene nekretnina dobre za tržište i o tome se može dalje razgovarati – kaže Vujović.

Komentirajući iznijete kritike na račun rokova za subvencije stambenih kredita, državni tajnik Uhlir je podsjetio da su uvedena dva roka za traženje subvencija, proljetni, u trećem, i jesenski, u devetom mjesecu.

– Država mora planirati svoje rashode, ne može imati bianco otvoreni račun pa tko kad stigne ugovoriti stan, da odmah dobije novac. Moramo imati planove i limit potrošnje po proračunskim stavkama – upozorio je Uhlir.

Osvrnuvši se na aktualne trendove na tržištu nekretnina, Borislav Vujović skrenuo je pozornost na sve učestalije kupnje stanova i kuća gotovinom.

– Imamo rekordno niske kamate na štednju, što se onda ogleda u podatku da 55 posto kupaca u radu naše agencije plaća stanove u gotovini. Procjenjujem da je taj postotak i veći na cijelom tržištu jer naša agencija u svome portfelju nema onaj udio novogradnje koji je prisutan na tržištu u cjelini, a i fokusirani smo isključivo na zagrebačko tržište. Skrenuo bih pozornost i na činjenicu da su kupci u oko 30 posto slučajeva na tržištu strani državljani, a oni gotovo svi kupuju gotovinom. Stoga procjenjujem da se na tržištu u cjelini 60 posto kupnji stanova i kuća plaća gotovinom – izložio je Vujović trend kupovanja nekretnina gotovinom. U svakom slučaju, dodao je, činjenica je da ljudi povlače novac iz banaka i kupuju nekretnine koje onda daju u najam.

Maruška Vizek upozorila je na sve veću važnost turizma za kretanja na tržištu nekretnina.

Stambena strategija

– Rast cijena nekretnina koji je posljedica rasta turističke aktivnosti koncentrira se u turističkim odredištima, no za očekivati je da tijekom vremena dolazi do prostornih prelijevanja tih učinaka, možda čak i na čitavu zemlju. Mi smo mala zemlja, s ograničenim resursima i ljudi i kapitala. Ono što se nama događa je da se ograničeni rad i kapital iz drugih sektora seli u turizam, što će daljnje umanjiti ionako nizak rast produktivnosti u zemlji. Uz to, izloženi smo potražnji nekretnina iz inozemstva, te niske kamate na kredite također uvozimo iz inozemstva, tako da tržište ne može samo regulirati poremećaje koji nastaju. Potrebna je, među ostalim, stambena strategija države – upozorila je ravnateljica EIZG-a.

Državni tajnik Uhlir najavio je donošenje stambene strategije države i otkrio da se na strategiji radi od kraja 2018. te kako se priprema i izrada novog propisa, Zakona o javnim najamnim stanovima, čime bi se jače potaknuo državni najam stanova. Na taj način, zaključio je Uhlir, ministarstvo planira pokriti pitanja stanovanja u državi. Otkrio je i da Ministarstvo turizma radi na zakonskom prijedlogu kojim bi se zaustavilo pretvaranje stambenih nekretnina u turistički najam.

Borislav Vujović ukazao je i na podatak da je broj kupoprodaja nekretnina u prošloj godini pao za 20 posto u odnosu na 2018. S druge strane, dodao je, cijene nekretnina lani su imale međugodišnji rast od osam do devet posto.

– Tu nešto ozbiljno ne štima na tržištu – zaključio je vlasnik Operete.

U dijelu rasprave posvećenom mogućem uvođenju poreza na nekretnina, Maruška Vizek skrenula je pozornost na podatak da je u Hrvatskoj svaki deseti stan prazan, ocijenivši kako bi promjene u oporezivanju nekretnina pridonijele sređivanju stanja na tržištu. Svi sudionici u raspravi suglasni su kako se eventualno uvođenje takvog poreza mora uskladiti s ostalim elementima porezne i ukupne gospodarske politike države.

– Nama je neophodno preseljenje dijela poreznog opterećenja s rada na kapital, uključujući i na nekretninski kapital koji je u Hrvatskoj najznačajniji kapital. Pritom nije poanta onima koji imaju stan i povrh toga neku vikendicu povećati opterećenje koje već imaju po osnovi komunalne naknade, već je naglasak na onima koji imaju pet, deset i više nekretnina povrh stana i vikendice. To bi trebao biti porez na višak nekretnina, a ne porez na nekretnine. Postoji malo objektivnih razloga protiv uvođenja poreza na nekretnine, a jedan od njih je političke prirode, svi znamo da je takav porez, blago rečeno, nepopularan kod birača – ustvrdila je Maruška Vizek. I Željko Uhlir upozorio je na negativne reakcije u javnosti svaki put kad se spomene uvođenje poreza na nekretnine.

Interes građana

– U srži poreza na nekretnine je pravednost, odnosno princip da onaj koji ima višu vrijednost nekretnine ili više nekretnina, plati i veći porez. A ne da vlasnici nekretnina koje su jedna do druge i iste su površine plaćaju isti porez, iako jedan, figurativno rečeno, ima sve u kući u ‘zlatu’, a drugi jedva održava stanje nekretnine. S provođenjem principa pravednosti u oporezivanju nekretnina imaju problema sve države jer je to osjetljivo pitanje. Podsjetio bih da smo mi među samo tri zemlje koje nemaju porez na nekretnine prema analizi UN HABITATA za 44 zemlje Europe. Glavni preduvjet za uvođenje poreza na nekretnine u Hrvatskoj je timing i start nove Vlade. Mislim da je jedino rješenje da neka nova Vlada izvrši tu zahtjevnu mjeru u prvih godinu dana mandata – procijenio je državni tajnik Uhlir. Iznio je i uvjerenje kako bi pravedno oporezivanje nekretnina bilo u interesu svih građana, jer, istaknuo je, onaj tko ima više i doprinosi više svojoj zajednici. Uhlir je dodao bi porez na nekretnine uglavnom bio prihod jedinica lokalne samouprave i ne bi, smatra, smio biti veće financijsko opterećenje od trenutno postojećeg za onog pojedinca koji ima samo jednu nekretninu.

– Kada je u mandatu Milanovićeve Vlade tadašnji ministar financija Slavko Linić najavio uvođenje poreza na nekretnine, pa se pojavili izračuni da će se na stan od 50 kvadrata plaćati porez od 2000 eura godišnje, na tržištu je zavladao pravi pomor. Jedno mjesec dana nama u agenciji nije zazvonio telefon – prisjetio se Borislav Vujović.

Epidemija

Kada je u pitanju kretanje cijena nekretnina u tekućoj godini, nitko od sudionika u raspravi nije iznio procjenu da bi moglo doći do pada cijena, ali nitko ne očekuje ni značajne poremećaje cijene prema gore.

– Mislim da nema više velikog prostora za rast cijena nekretnina prema gore – procijenio je Borislav Vujović.

Na cijene nekretnina u nastupajućim danima, tjednima i mjesecima, kako se čulo na skupu, mogli bi utjecati i drugi čimbenici, poput eventualnog širenja epidemije koronavirusa i na druge dijelove Europe. Hrvatska 13 posto svog BDP-a ostvaruje od turizma čiji prihodi utječu na cijene nekretnina, podsjetili su sudionici skupa. No, kako je zaključila Maruška Vizek, ne treba doprinositi laganom rastu panike zbog koronavirusa.

izvor: novac.jutarnji.hr

Nema komentara

Subvencionirani stambeni krediti – osvrt na 2019.

Subvencionirani stambeni krediti – osvrt na 2019.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja najavilo je novi krug subvencija. Prijave će biti moguće od 30. ožujka do 8. travnja 2020. godine.

Isto Ministarstvo objavilo je statističke podatke o provedbi subvencioniranja stambenih kredita u 2019. godini. Pripremili smo za vas pregled i usporedbu podataka od 2017. do 2019.

 

 

  2017.* 2018.** 2019. ***
Broj zahtjeva 2.399 3.033 4.260
Prosječna dob korisnika 35 34 33
Prosječni iznos kredita 67.500 EUR 66.600 EUR 69.500 EUR
Prosječni rok otplate kredita 20 godina 21 godina 21 godina
Prosječna veličina stana 69 m2 68 m2 72 m2
Prosječna cijena stana 1.160 EUR/m2 1.235 EUR/m2 1.280 EUR/m2

 

* Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, Provedba subvencioniranja stambenih kredita za zahtjeve zaprimljene u 2017. god.

** Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, Provedba subvencioniranja stambenih kredita za zahtjeve zaprimljene u 2018. god.

*** Javno obavljeni podaci Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja

 

  1. u odnosu na 2017.
  • u 2019. zaprimljeno je 78% više zahtjeva
  • prosječna dob korisnika subvencije, rok otplate kredita, prosječna veličina stana te prosječni iznos kredita su bez značajnijih promjena
  • prosječna cijena stana u 2019. viša je za 10%

 

  1. u odnosu na 2018.
  • u 2019. zaprimljeno je 40% više zahtjeva
  • prosječna dob korisnika subvencije, rok otplate kredita i prosječna veličina stana su bez značajnijih promjena dok je prosječni iznos kredita u 2019. veći za 4,4%
  • prosječna cijena stana u 2019. viša je za 3,64%

 

U 2019. godini zabilježen je rast u svim županijama po broju subvencioniranih stambenih kredita u odnosu na 2018., a najveći rast zabilježen je u Požeško-slavonskoj županiji za 180%, Šibensko-kninskoj za 103%, Međimurskoj za 77% te Vukovarsko-srijemskoj županiji za 70%.

Do sada je ovom mjerom stambenog zbrinjavanja (od 2017. do 2019.) više od 9.400 obitelji osiguralo svoj dom. Do danas je rođeno više od 1.100 djece čime je ostvareno pravo na dodatno subvencioniranje u trajanju od dodatne 2 godine po djetetu.

Autor:  Martina Mataić Škugor