Nema komentara

Utjecaj potresa i korone na tržište nekretnina

Kad je o Hrvatskoj riječ, početak osjetnijeg rasta cijena poklopio se s državnim programom poticane stanogradnje, putem kojega je dosad prodano 17,5 tisuća stanova, za što je država izdvojila 1,2 milijarde kuna.

S jačim ili slabijim intenzitetom cijela je Europa prošle godine bila pod brojnim restrikcijama i ograničenjima, što je dovelo do dramatičnog pada gospodarskih aktivnosti, no neovisno o tome cijene nekretnina jedine su nastavile rasti kao u najboljim vremenima. Skok cijena nekretnina u 2020. godini bio je najveći u posljednjih 14 godina, pri čemu su po poskupljenjima u godini korone odskočile države kao što su Luksemburg, Poljska, Danska, Češka, Portugal i Njemačka, gdje su stambeni kvadrati bili skuplji od 8 do 17 posto, a samo su Irska, Španjolska, Italija i Malta na kraju godine imale povećanje manje od dva posto u odnosu na posljednje tromjesečje 2019. godine, piše Večernji list.

Hrvatska je bila iznad europskog prosjeka s godišnjim povećanjem cijena nešto jačim od šest posto. Osim korone, mi smo u godini dana imali i dva snažna potresa, no taj se udar uglavnom odrazio na volumen prodaje: trgovalo se stanovima i kućama manje nego prije, no nekretnine koje su našle put do novog vlasnika prodavale su se skuplje. U samom gradu Zagrebu u pet godina cijene su porasle visokih 41 posto, na Jadranu je taj petogodišnji skok bio nešto skromniji – 27 posto, a u ostatku zemlje kvadrat stana ili kuće u prosjeku je bio viši za 13 posto.

Prema hrvatskom statističkom zavodu, cijene novih kvadrata od 2015. do kraja 2020. u prosjeku su rasle deset posto, a postojeće su nekretnine poskupjele za trećinu!

Kad je o Hrvatskoj riječ, početak osjetnijeg rasta cijena poklopio se s državnim programom poticane stanogradnje, putem kojega je dosad prodano 17,5 tisuća stanova, za što je država izdvojila 1,2 milijarde kuna. Plan je da se taj oblik subvencije nastavi do kraja 2023. godine, tako da bi državne subvencije kojima se pokriva 30 do 51 posto mjesečne rate kredita moglo dobiti još najmanje desetak tisuća novih kupaca! Prvi koji su 2017. godine uzeli takve kredite najbolje su prošli, jer su dobili i subvencije i jeftine kvadrate, a svi oni koji su se kasnije odlučili na kupnju suočili su se s osjetnim poskupljenjima stanova.

No za njih je to zbog niskih kamatnih stopa i petogodišnje državne subvencije i dalje povoljna investicija. Svako rođeno dijete produljuje subvenciju za dodatne dvije godine. Skok cijena izraženiji je bio u većim gradovima, a mnoga manja mjesta i sela uglavnom zjape prazna. Europa sličnih subvencija nema, no cijene i kod njih rastu zbog raznih razloga, što izaziva zabrinutost da će doći do pregrijavanja tržišta i naglog pada. Nakon burzovnog, tržište nekretnina doživljava se kao lakmus-papir u kojem bi smjeru mogla ići cijela ekonomija.

Izvor: Poslovni.hr, Večernji list

Nema komentara

Jedan krug APN-a umjesto dva, dovest će do realnijih cijena nekretnina

Svaki četvrti stan ili kuća prodana u 2020. godini bio je kupljen putem APN-ov programa subvencioniranja stambenih kredita, a udjel kredita vezanih za APN porastao je lani na 35 posto.

S obzirom na veliki značaj koji APN ima na tržištu nekretnina, postavlja se pitanje kako će se na tržište odraziti činjenica da se ovaj program ponovno vraća u ‘režim’ jednom godišnje. Prema podacima iz APN-a u 2020. godini realizirano je 8150 subvencionirah kredita, a kako je za ovu godinu predviđeno 50 milijuna kuna za subvencije, može se očekivati da će na taj način biti kupljeno oko 4,5 tisuća stanova. Dakle, oko 3600 stanova manje nego lani.

– Koliko god sam protivnik subvencija, one su odigrale značajnu stabilizacijsku ulogu na tržištu prošle godine kada smo imali izvanrednu situaciju zbog potresa i epidemije i pomogle su ublažiti pad potražnje. No, s druge strane, ne mislim da će ove godine biti značajno to što će APN biti samo na proljeće, jer je rečeno da nema krajnjeg roka za subvenciju, već će se prijave primati dok se ne utroše sredstva planirana za ovu godinu. Smatram da veći problem na tržištu predstavlja činjenica da kupci nemaju što kupiti – novogradnje su prodane prije uporabne dozvole i na tržištu nema stanova po prihvatljivim cijenama – kazao je Boro Vujović, vlasnik agencije Opereta.

Jedan krug APN-a umjesto dva, odnosno izostanak jesenskog subvencioniranja, smatra Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, dovest će do toga da će vrijednost nekretnina biti realnija, budući da u kratkom periodu APN-a vlasnici nekretnina redovito dižu cijene.

– Više puta sam govorio o APN-u i problemima koje on nosi. S jedne strane riječ je o poticajnoj mjeri za kupovinu nekretnine, koja mladima sigurno pomaže pri kupnji, no činjenica je da uglavnom subvencije koriste ljudi koji su se ionako odlučili na kupovinu nekretnine. Osim toga, budući da je riječ o vremenski ograničenoj mjeri, ona zbog povećane potražnje u kratkom periodu dovodi do rasta cijena. Smatram da bi mjere trebale biti trajne prirode, bez rokova i kvalitetnije usmjerene prema određenim kategorijama stanovništva – kaže Ranilović.

Iznio je podatak da promet nekretnina pada već dvije godine, a krivce za to treba tražiti u smanjenoj potražnji, pandemiji te visokim cijenama i nerealnim zahtjevima prodavatelja. U Zagrebu je u 2018. godini prodano 11430 stanova, u 2019. godini 9555, a lani 8436.

Smanjenje broja ostvarenih transakcija uz istovremen nastavak rasta cijena, navode iz HNB-a. sugerira kako prodavatelji nisu spremni na pad potražnje odgovoriti smanjenjem cijena već se zasad odlučuju na odgodu prodaje u nadi da je trenutno nepovoljno okruženje privremene naravi (‘wait-and-see’).

– S druge strane, ako se stagnacija ili pad potražnje nastavi, izgledno je kako će se tržište adaptirati na “novu realnost” pa bi i cijene trebale u većoj mjeri početi odražavati slabiju potražnju – kažu u HNB-u.

Prema podacima ‘Burze nekretnina’ razlika između tražene i realizirane cijene na razini Hrvatske u 2019. godini iznosila je 323 eura po metru četvornom, a lani se ta razlika produbila, porastavši na gotovo 400 eura. Naime, prosječnu traženu cijenu stana iznosila je 2016 eura, a realizirana je bila 20 posto manja – 1618 eura.

Unatoč manjoj potražnji, visokom padu BDP-a, padu zaposlenosti i brojnim drugim negativnim pokazateljima, realizirane cijene nekretnina, statistički gledano, lani su rasle. Ovisno o izvoru, riječ je o rastu od 6 do 8 posto. Stručnjaci iz ovog područja ipak naglašavaju da je taj rast uglavnom generirala prodaja novogradnje, odnosno da je ona podigla prosječnu cijenu nekretnina.

Rabljenim nekretninama uglavnom stagnira cijena, a nekima i pada – kaže Ranilović.

Kada je riječ o dugoročnim prognozama cijena, svi ih nerado daju, jer one uvelike ovise o ekonomskoj situaciji koja je s obzirom na stanje s epidemijom teško predvidljiva.

Prognoze cijena stambenih nekretnina i dalje su izrazito neizvjesne. Volumen transakcija te cijene u predstojećem će razdoblju ovisiti i o makroekonomskim kretanjima i očekivanjima potrošača, koji su u proteklim mjesecima bili vrlo kolebljivi, a i dalje su pod utjecajem epidemiološke situacije i mjera kojom se ona drži pod nadzorom. S druge strane, povoljni uvjeti financiranja i nastavak programa subvencioniranja i dalje će podupirati potražnju za nekretninama – navode iz HNB-a.

Jasminka Biliškov, vlasnica agencije Biliškov nekretnine također kaže da je teško prognozirati što će se događati na nekretninskom tržištu jer je puno nepoznanica i neizvjesnosti oko pandemije i predstojeće turističke sezone.

– Mislim da je trenutno teško iznositi bilo kakve prognoze jer ne znamo kakva će biti sezona. U Dalmaciji puno ljudi živi od turizma, a turizam čin i značajan dio BDP-a tako da ćemo vjerojatno tek na jesen znati kakva situacija nas očekuje u narednom razdoblju. Trenutno je na tržištu prilično dinamično i ima dosta transakcija s obzirom na ekonomsku situaciju. Promet je u odnosu na razdoblje prije pandemije manji 10 do 15 posto, a cijene su dosegle plafon i ne očekujem da će više rasti – kazala je Biliškov te dodala da jedan od razloga zašto unatoč nepovoljnim ekonomskim okolnostima nije došlo do pada cijena nekretnina treba tražiti i u činjenici da je štednja u bankama trenutno prilično neisplativa, pa se jedan dio Hrvata odlučuje ‘štediti’ ulažući u nekretnine, videći u tome način da sačuvaju vrijednost novca.

I dok niske kamate na štednju, rast štednje kućanstava, niske kamatne stope na stambene kredite i APN-ove subvencije potiču potražnju za nekretninama, pad ekonomske aktivnosti, neizvjesnost zbog epidemije, smanjena zaposlenosti te brojne tvrtke i pojedinci koji su se zbog Covida-19 našli u financijskim problemima, vuku jezičac na vagi na drugu stranu. Zbog epidemije je manje vjenčanja, razvoda, rođenja djece, što su inače najčešći razlozi prodaje, odnosno kupovine stana. Naravno, pitanje od milijun dolara je na koju će stranu taj jezičac prevagnuti.

Iako je mnogo nepoznanica, poznavatelji tržišta uglavnom trenutno ne očekuju daljnji rast cijena nekretnina jer se ne naziru faktori koji bi takav smjer poduprli. Osim toga, prema HNB-ovim analizama, cijene nekretnina još su 2019. godine bile malo precijenjene u odnosu na omjer cijena i troška najma nekretnine i omjer cijena nekretnina i neto raspoloživog dohotka. Gotovo svi takvi pojedinačni omjeri koje HNB koristi pri izradi kompozitnog indikatora kojim se pokazuje eventualno odstupanje cijena stambenih nekretnina od ravnotežne razine trenutno su iznad svog dugoročnog trenda, što, uzimajući u obzir i nepovoljna ekonomska kretanja, može signalizirati određenu precijenjenost cijena stambenih nekretnina od njihove ‘ravnotežne razine’.

Piše: Antonija Knežević (Lider)

Nema komentara

APN je zaprimio 1.154 zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita

APN je u ponedjeljak, 29. ožujka započeo sa zaprimanjem zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita. Prvo jutro banke su predale više od 600 zahtjeva svojih klijenata, a do danas ih je pristiglo 1.154, ističu iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Zaprimljeni zahtjevi će se razmatrati prema vremenu zaprimanja u APN-u, a poziv će trajati do utroška 50 milijuna kuna.

Građani su i ove godine prepoznali priliku da iskoriste povoljnije uvjete stambenog kreditiranja i subvenciju obročne otplate koja se kreće od 30 do 51 posto. Povoljniji uvjeti subvencioniranog stambenog kreditiranja iskazani su u nižim efektivnim kamatnim stopama banaka koje se kreću od 2,09 do 3,50 posto te nominalnim kamatnim stopama od 1,99 do 3 posto.

Usporedili smo iznose anuiteta za stambeni kredit od 100.000 EUR na rok otplate od 15 godina, gdje je:

– 700 EUR mjesečni anuitet u redovnoj ponudi, uz prosječnu kamatnu stopu 3,20% godišnje

– 643 EUR mjesečni anuitet subvencioniranog kredita uz kamatnu stopu 1,99% godišnje

Kako subvencija obročne otplate za Grad Zagreb iznosi 30%, iznos anuiteta od 643 EUR smo umanjili za iznos subvencije od 192,90 EUR. U našem primjeru, korisnik subvencioniranog kredita plaća mjesečnu obvezu u visini 450 EUR (za vrijeme trajanja subvencije). U usporedbi s iznosom anuiteta u redovnoj ponudi, mjesečna razlika je značajna.

Naš izračun je napravljen kao primjer i ne predstavlja niti jednu banku. Svakako bi bilo dobro da se posavjetujete s bankarom ili s kreditnim posrednikom koji će u konkretnom primjeru izračunati pogodnosti za Vas.

Piše: Martina Mataić Škugor

Nema komentara

Hoće li korona uništiti kratkoročni najam u Hrvatskoj?

COVID putovnice mogle bi nam dovesti toliko željene turiste. No dio vlasnika apartmana u kojima su bili turisti sada ih odjavljuje i daje u dugoročni najam ili prodaje.

Pad broja objekata privatnih iznajmljivača najizraženiji je u većim gradovima. Unatoč tome u Hrvatskoj turističkoj zajednici imaju okvirni plan početka sezone.

Barbara je jedna od iznajmljivača čije su oči uprte u još jednu turističku godinu. Kada i ako je bude. ”Hrvatska udruga obiteljskog smještaja. Naravno da se bojim sezone i tko god kaže da se ne boji, laže vam i nema respekta prema onome što radi. Bojim se last minute otkazivanja”, rekla je Barbara Marković, ali od bavljenja turizmom ne planira odustati. Vjeruje da će ove sezone popuniti 10 do 15 posto u odnosu na lani.

Upravo oko tog postotka kreće se i broj odjavljenih apartmana u Dalmaciji. Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog turizma HGK-a, istaknula je kako je u Splitu oko 10 posto odjavljenih apartmana.

Takvih ima i u Zagrebu gdje su se prije nekretnine kupovale za turizam, a sada ih dio vlasnika daje u dugoročni najam ili prodaju, kaže vlasnik agencije za nekretnine Boro Vujović. ”Solucija je prodati ili dati u dugoročan najam, ovako kad nekretnina stoji samo je trošak, nema prihoda”, istaknuo je Vujović.

Čini se da je manje onih koji se žele baviti turizmom. Prema podacima HTZ-a, broj objekata privatnih iznajmljivača sada je 101.934, u ožujku 2020. bio je 106.721, dok je u ožujku 2019. broj objekata bio 102.499.

COVID putovnice ipak bi mogle olakšati put turistima do Hrvatske. ”Vjerujem da će se to dogoditi i vjerujem da će to biti jedan od preduvjeta da spremni dočekamo turističku sezonu koja bi trebala početi potkraj svibnja”, kazao je Kristjan Staničić iz Hrvatske turističke zajednice.

Blagi pad broja objekata u domaćinstvu najizraženiji je u većim gradovima poput Splita, Zadra, Šibenika, ali i Zagreba, kažu u HTZ-u.

Izvor: dnevnik.hr

Nema komentara

Državni krediti za stanove postali su ozbiljan problem? APN treba ukinuti?

Iako je Hrvatska među europskim zemljama koje je koronakriza najteže pogodila, cijene stanova u njoj nastavljaju rasti.

Razloga za to ne nedostaje. Tržište nekretnina raste, kamatne stope su niske i postoji višak novca u monetarnom krvotoku. U takvim uvjetima mnogi ljudi odlučuju riješiti stambeno pitanje i novac uložiti u nekretnine, koje se u našem društvu, kako pokazuju istraživanja, ionako doživljavaju kao najsigurnije i najisplativije ulaganje.

Subvencionirani stambeni krediti napuhuju cijene stanova

No, dio zasluga za rast cijena stambenog prostora, upozoravaju stručnjaci, snose i subvencionirani stambeni krediti koji se odobravaju preko državne Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN). Velik interes za APN-ovim kreditima, u kombinaciji s kratkim rokovima za kupnju nekretnine, jedan su od razloga visokih cijena stanova, posebno u Zagrebu. Drugim riječima, državnom intervencijom u stambeno kreditiranje povećava se ionako visoka cijena stanova.

“Državno subvencioniranje kupnje stanova potaklo je glad za stanovima pa su cijene stambenog prostora u nas, pogotovo u Zagrebu, prenapuhane. Cijene stanova na Trešnjevci, primjerice, veće su od cijene stanova u Grazu, što je nelogično i neodrživo s obzirom na našu razinu dohodaka. Dio zasluga za takav rast cijena stambenog prostora snosi i država sa svojim poticajnim modelima, odnosno APN. Time se narušava tržišna utakmica, stvaraju se neravnoteže na tržištu i potiče rentijerstvo”, poručuje za Index ekonomski analitičar Damir Novotny.

Cilj subvencioniranih kredita je da zaustave iseljavanje mladih, ali to se nije dogodilo

Vlasnik agencije Opereta Boro Vujović, pak upozorava da se krivnja za visoke cijene stambenih kvadrata ne može svaliti samo na APN iako i subvencionirani krediti snose svoj dio odgovornosti za rast cijena stambenih kvadrata.

“Sve ovisi o tome iz koje perspektive gledate. Nekome tko je preko APN-a riješio stambeno pitanje, APN je dobar. No pitanje je što taj model znači za cijelo tržište. Kada je krenuo program subvencionirane kupnje stanova, cilj je bio da se zaustavi iseljavanje mladih. To se, međutim, nije dogodilo jer za ostanak mladih ne trebaju samo stanovi, nego i posao i dobre plaće. Broj subvencioniranih stambenih kredita je ograničen, a rokovi za kupnju stana su kratki, što pogoduje visokim cijenama jer ljudi nemaju vremena dulje tražiti stan i pogađati se oko cijene. Dakle, nije samo APN zaslužan za rast cijena stanova, nije ni presudan u tome, ali nesumnjivo jest jedan od razloga”, pojašnjava za Index Vujović.

Cijena novih stanova u Zagrebu lani, u jeku koronakrize, skočila je 9 posto

Prema novim podacima državne statistike, prosječna cijena po kvadratu novogradnje u Hrvatskoj u prošloj je godini iznosila 12.724 kune, što je 3.1 posto više nego u pretkriznoj 2019. godini. I dok su, kako pokazuju podaci DZS-a, u ostatku zemlje cijene kvadrata novih stanova lani bile 4.6 posto manje nego godinu ranije te su u prosjeku iznosile 11.198 kuna, u Zagrebu je i u 2020. došlo do velikog skoka cijena novoizgrađenih stanova. Naime, kvadrat novog stana u metropoli lani je u prosjeku iznosio 14.013 kuna, što je 9.2 posto više nego u 2019. To je, kažu stručnjaci, dobrim dijelom posljedica APN-ovih subvencioniranih kredita, većina kojih ionako završava u kupnji stanova u glavnom gradu.

Brojne su zloupotrebe državnih subvencija

Uz to, dodjela i od države subvencioniranih kredita nije lišena zloupotreba, o čemu su mediji proteklih godina dosta pisali. Bilo je, primjerice, slučajeva da su korisnici subvencioniranih kredita kupovali stanove zbog rješenja svog stambenog pitanja da bi ih potom iznajmljivali ili čak pretvarali u apartmane, koje su onda rentali turistima. Mediji su otkrili i slučajeve u kojima su korisnici subvencioniranih kredita – dakle, onih koje plaćaju svi porezni obveznici – od roditelja kupovali kuće ili stanove, ali i slučajeve da su djeca roditeljima poklanjala vlastiti stan, a potom bi se prijavila za APN-ov kredit.

U nizu slučajeva takvi pokušaji nisu prošli, ali u brojnim slučajevima jesu, no to je već naša klasična priča o nedefiniranim i nejasnim pravilima igre, kao i o nedostatku nadzora nad trošenjem novca poreznih obveznika. Problem je što cijenu takvoga ponašanja plaćaju svi porezni obveznici dok se istodobno zacrtani ciljevi stambene politike ne ostvaruju ili ostvaruju samo djelomično.

“APN kakav je danas pregazilo je vrijeme”

Ne čudi stoga što stručnjaci smatraju kako je krajnji trenutak da se APN kao institucija promijeni, a program pomoći građanima u dobivanju krova nad glavom izmijeni i postavi na nove temelje. Hrvatska tu, kažu, ne treba otkrivati toplu vodu, već se samo povesti za praksom kakva postoji u zemljama poput Njemačke ili Austrije, koje također pomažu građanima da riješe svoje stambeno pitanje, ali na potpuno drukčiji način i bez takvih intervencija u tržišne odnose.

Pored toga, napominje Novotny, APN kakav imamo danas pregazilo je vrijeme i trebalo bi ga ukinuti. Ili barem radikalno transformirati.

EU preporučuje gradnju socijalnih stanova

“Socijalna funkcija države vidjela bi se onda kada bi država i jedinice lokalne samouprave, što je vani češće, gradile socijalne stanove. Te bi stanove lokalne jedinice potom uz povoljne cijene dugoročno iznajmljivale ljudima koji si ne mogu sami riješiti stambeno pitanje. I EU sugerira takav model. München godišnje izbaci oko tisuću takvih stanova, a velik broj ih se izgradi i u Beču i drugim europskim gradovima”, kaže Novotny.

Dodaje kako tu nije riječ o gradnji nekih novih sirotinjskih geta, već o pametnoj politici razvoja gradova u okviru koje se rješava i stambeno pitanje ljudi koji si ne mogu priuštiti kupnju stambenih kvadrata. Za to je, naravno, potrebno regulirati tržište najma nekretnina, koje se kod nas i dalje u velikoj mjeri odvija u sivoj zoni, a potrebno je ojačati i lokalnu samoupravu. Upravo su lokalne jedinice vani nadležne za rješavanje takvih pitanja i za to osnivaju posebna poduzeća. APN se, s druge strane, kaže naš sugovornik, ne uklapa u takav model rješavanja stambenog pitanja.

“Kod nas je i dalje previše nepotrebne državne intervencije, čak i na tržištu nekretnina”, ocjenjuje Novotny.

Naravno, pitanje je kako bi u Hrvatskoj funkcionirala izgradnja socijalnih stanova u režiji države odnosno lokalne samouprave obzirom na brojna iskustva zlupotreba sličnih modela. Primjera radi, POS-ovi stanovi su zamišljeni upravo kao socijalni, a imali smo priliku vidjeti niz zloupotreba. Znakovit je primjer HDZ-ovog šefa APN-a Krešimira Žunića koji je od APN-a kupio POS-ov stan.

Subvencije za stambene kredite najviše se koriste u Zagrebu

Vujović, pak, kaže da je hrvatski sustav subvencioniranja stambenih kredita previše centraliziran. Građani uzimaju stambene kredite najviše zbog kupnje stanova u Zagrebu te u Rijeci i Splitu, dok je ostatak zemlje u drugom planu. Izlaz vidi u podijeli novca koji dobiva APN na županijsku razinu, odnosno u tome da svaka županija dobije “svoj APN”.

“Cilj je da se ljudi motiviraju na kupnju stanova i izvan Zagreba, a ne da se najveći dio novca potroši na subvencioniranu kupnju stanova u Zagrebu i još par velikih gradova. Tako bi se provela i decentralizacija i potaklo tržište nekretnina i izvan Zagreba”, zaključuje Vujović.

U APN-u kažu da sprečavaju zloupotrebe

Reakciju smo tražili i od APN-a. U toj su nam agenciji rekli da dosad nisu dobili prijave građana o zloupotrebama nekretnina kupljenih subvencioniranim kreditima. Dodali su i kako nastoje spriječiti zloupotrebe zbog čega je i izmijenjen Zakon o subvencioniranju.

“Ukoliko se pojavi potreba, radit će se nove izmjene i dopune zakona, sve kako bi se spriječile potencijalne zlouporabe Zakona o subvencioniranju”, stoji u odgovoru APN-a na upit Indexa.

Dodaju kako su od 2017. do danas zaprimili 18.024 zahtjeva za odobravanjem subvencioniranih stambenih kredita, od čega ih je odobreno 17.515, a odbijeno ili nije realizirano 509.

U tijeku je, inače, nova runda zaprimanja prijava za APN-ove subvencionirane stambene kredite, za koje je država ove godine izdvojila 50 milijuna kuna. Na natječaj se mogu javiti građani do 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću, a država će im najmanje pet godina plaćati barem 30 posto mjesečne rate stambenog kredita koji će uzeti kod banaka.

Treba nam novi model rješavanja stambenog pitanja građana

Kakva god sudbina na kraju čekala APN i model subvencioniranih kredita, sve je izglednije da će vlasti – kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini – morati razmisliti o novom modelu rješavanja stambenog pitanja građana. Hoće li to biti po modelu razvijenih europskih država i njihovih socijalnih stanova ili tako da se značajno promijeni model subvencioniranja kredita, ili na neki treći način, pokazat će vrijeme. I ideje političkih elita od kojih se očekuje da izađu s konkretnim prijedlozima.

Ono o čemu će predlagatelji novih rješenja morati voditi računa je da njihovi prijedlozi budu financijski održivi i u skladu s europskom praksom, kao i da se ne ograničavaju samo na građane do 45 godina i tako iz igre izbacuju one starije dobi.

Izvor: index.hr