Nema komentara

Broj stanovnika pada, a nekretnina raste: Stručnjaci ukazuju da Hrvatskoj nedostaje stambena politika

Ulaganje u stanove kao vid štednje, kupovina u koju se upuštaju stranci, subvencionirani krediti – sve utječe na porast stambenih jedinica

Prvi rezultati popisa stanovništva 2021. pokazali su da se u desetogodišnjem razdoblju broj stanovnika Hrvatske smanjio za 396 360 osoba, odnosno 9,25 posto, a pad broja stanovnika i kućanstava zabilježile su sve županije.

Prema prvim rezultatima popisa kojeg je objavio Državni zavod za statistiku (DZS) u Hrvatskoj živi 3 888 529 osoba. Ukupan broj kućanstava je 1 438 423. Ukupan broj stambenih jedinica je 2 350 444, dok je stanova za stalno stanovanje 2 015 364. U stanove za stalno stanovanje su uključeni nastanjeni, povremeno nastanjeni i napušteni stanovi (DZSDZS statistika u nizu Popis 2021. prvi rezultati).

Broj kućanstava smanjen je, pokazuju prvi rezultati popisa stanovništva, za 5,31 posto, odnosno za 80 615 kućanstava. Istodobno, broj stambenih jedinica povećao se za 4,61 posto, odnosno za 103 534 stambene jedinice.

Rast nekretnina znak je raslojavanja društva

„Stanovništvo pada, izgubili smo 400 tisuća građana, a u isto vrijeme rastu nekretnine. To je samo znak da imamo raslojavanje društva, da si neki, i to ne samo bogati, mogu priuštiti dvije, tri nekretnine, dok u isto vrijeme ostali jedva preživljavaju. A zašto imaju dvije, tri nekretnine? Jer je to neoporezivo“, ustvrdio je prije nekoliko dana Slavko Linić, nekadašnji ministar u koalicijskoj vladi SDP-a gostujući na televiziji N1.

Da je popis stanovništva pokazao koliko se ulaže u nekretnine rekao je i u razgovoru za Novi list, ponavljajući kako popis stanovništva dokazuje da je potrebno uvesti porez na nekretnine iz kojeg bi, uz istodobno smanjenje doprinosa za zdravstvo, trebalo financirati taj sustav.

Kada bi nekretnine na domaćem tržištu bile u funkciji, prema Linićevim riječima, ne bi bilo problema jer bi „rastao BDP, netko bi zarađivao, jeftiniji bi bili najmovi“. No, „to stoji prazno i imobilizirano“.

Bez poreza na nekretnine

Iako je uvođenje poreza na nekretnine najavljivala još koalicijska Vlada SDP-a, od njega je odustala zbog protivljenja tadašnjih koalicijskih partnera, prije svega HNS-a. Ta je stranka i 2017. godine bila najveći protivnik uvođenja tog poreza pa je on „izletio“ iz Zakona o lokalnim porezima, odnosno do daljnjeg se odustalo od njegova uvođenja (1, 23).

Tako će „prazne i imobilizirane“ nekretnine i dalje stajati prazne, osim ako se u Hrvatskoj ne krene ozbiljnije razmišljati o svrhovitoj stambenoj politici. No, to u ovoj zemlji nije tema.

„Stambena politika nikog u Hrvatskoj ne interesira, barem do sada nije nikoga ozbiljno zainteresirala“, ističe Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Podsjeća da se s hrvatskim plaćama u dobrom dijelu zemlje ne može riješiti stambeno pitanje ni kupnjom stana, a ni najmom – jer sektora najma nema.

„Kada gledate strukturu plaća, između pola i dvije trećine ljudi koji primaju plaću u Hrvatskoj nisu kreditno sposobni. U tom smislu stambena politika nikada nije postojala i za znatan broj zaposlenih nemate stambeni proizvod s kojim oni mogu riješiti stambeno pitanje“, ističe Tica, navodeći kako je ključno pitanje kako upravo za tu skupinu građana osigurati stambeno zbrinjavanje.

„Tržište nekretnina je u pravilu uvijek namijenjeno za gornje dohodovne skupine koje si to mogu riješiti na tržištu. Pitanje je što je s ostalima. To je srž stambene politike“, ističe Tica.

Tko u takvoj situaciji u Hrvatskoj kupuje nekretnine, tim više jer je njihova cijena od kraja 2017. godine u stalnom porastu?

Jedna od osnovnih poluga za kupnju je cijena novca. Kamate su već niz godina na rekordno niskim granama, a u takvim situacijama novac se seli u „sigurnija“ utočišta poput nekretnina. Pojačana potražnja dovodi i do rasta cijena. Ta pojačana potražnja, kada je riječ o Hrvatskoj, u pozadini nema samo jeftin novac, već i činjenicu da država od 2017. godine subvencionira kupnju prvog stana.

Potražnju su potaknula i dva razorna potresa, zagrebački i onaj na prostoru Banije.

Uz sve to,  ne treba zanemariti ni činjenicu da nekretnine u Hrvatskoj kupuju i stranci koji su prvenstveno orijentirani na priobalje.

Nekretnine kao sigurna investicija

Prema zadnjim pokazateljima Eurostata, cijene stambenih nekretnina u EU i eurozoni porasle su u trećem kvartalu 2021. godine u odnosu na isto razdoblje 2020. godine 9,2 posto, što je najsnažniji rast u više od 15 godina. U Hrvatskoj je taj rast u zadnjem kvartalu prošle godine na godišnjoj razini bio devet posto (12). No, globalno, kada se pogleda kretanje cijena nekretnina u desetogodišnjem razdoblju, one su u Hrvatskoj rasle sporije nego na razini EU.

„Novac je relativno jeftin i onda je potražnja za nekretninama koje ljudi vide kao sigurnu investiciju – posebno s obzirom i na činjenicu da zadnjih godinu dana imamo inflaciju na nivou cijele Europe i svijeta upravo zbog toga jer je jako puno novaca u opticaju – povećan. Ljudima se nekretnina čini kao vrlo dobra prilika za investiciju, da se na taj način sačuva vrijednost novca kojeg neće pojesti inflacija. A na kraju krajeva, to im se u ovom trenutku čini kao dobar oblik ulaganja“, ističe Dubravko Ranilović, član Uprave agencije Kastel i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Pritom naglašava kako to nije specifičnost Hrvatske, već globalna stvar.

„Kada je niska kamata na stambene kredite, kada je novac jeftin, onda se potražnja za nekretninama bitno poveća i to je globalno u cijelom svijetu“, dodaje Ranilović, podsjećajući da su ti ciklusi uobičajeni.

Da niti jedan od procesa na tržištu nekretnina nije zauvijek i nije održiv, ističe Tica. I podsjeća kako će, u tom kontekstu, zaoštravanje monetarne politike i sve ono što ona nosi za sobom ako inflacija potraje, kada je riječ o tržištu nekretnina i cijenama, za posljedicu imati okretanje trendova u suprotnom smjeru.

„Dva su efekta niske kamatne stope. S manjom plaćom možete kupiti veći stan. Istodobno, onaj gornji najbogatiji dio stanovništva, koji je do sada oročavao depozite i štedio u eurima, to je prestao raditi prije par godina i pitanje je koje druge oblike ulaganja su izabrali. Tu vam se onda pojavljuju stanovi“, ističe Tica.

Kulturološki element

Tica ukazuje i na kulturološki element koji je prisutan u Hrvatskoj – veliki broj ljudi je spreman kupiti stan čak kada im to stvara dodatne troškove i neće imati zaradu.

„Jako veliki broj ljudi u Hrvatskoj ima nekoliko stanova koji im realno ne trebaju. Ne koriste ih ni za najam, niti im trebaju za životni prostor, nego jednostavno vole bit vlasnici stambenog prostora“, navodi Tica. Objašnjava kako ti stanovi nisu na tržištu, ili su u nekom drugom gradu i „čekaju djecu da odrastu“ ili su ostali iz neke ostavine.

„Čak i unutar urbanih sredina imate praznih stanova i to vam tako traje od 1991. godine“, objašnjava Tica. Obilježje je tako domaćeg tržišta da značajan dio ljudi ulaže u stanove, a oni nužno ne služe za stanovanje.

Svaki četvrti – stranac

Prema riječima Ranilovića, na lokalnoj razini povećana je potražnja za nekretninama u vrijeme pandemije bolesti Covid-19. On ističe takozvani second home odnosno, za strane državljane, potencijalno interesantno ulaganje u turizam i kupnju stambene nekretnine.

„Second home, koje je zapravo ulaganje koje neće vratiti novac, dovelo je do toga da je svaki četvrti stjecatelj stambene nekretnine u Hrvatskoj stranac. To je već velika brojka, tu se radi o nekakvih sedam tisuća stjecanja na godišnjoj razini“, navodi Ranilović, dodajući kako to bitno utječe na povećanu potražnju pa onda i na rast cijena.

Problemi zbog modela subvencioniranja stanova

Tica ukazuje i na problem koji je povezan s programom subvencioniranja kupnje stanova.

„Računa se da će kupiti jeftino, a prodati skupo zbog tog programa subvencija. Ili jednostavno sklone novac iz banke pa računaju da će dobiti nešto s tim rastom cijena stanova ili stvarno odluče upotrijebiti stanove pa ih stave u neki najam“, navodi Tica.

No, pitanje je što će se događati kada kamata dođe na jedan ili dva posto.

„Ako je pad kamata digao kupovnu moć, digao cijene, natjerao štediše da pobjegnu iz banaka i kupuju stanove, što će onda napraviti rast kamatnih stopa koje svi zazivaju, jer stalno svi pričaju o inflaciji“, pita Tica, podsjećajući kako je sinonim za inflaciju u ekonomiji rast kamatnih stopa.

Kada je, pak, riječ o subvencioniranju kredita za kupnju prve nekretnine, učinke su u radu „Dome, slatki dome: učinak subvencioniranja stambenih kredita na tržište nekretnina u Hrvatskoj“ analizirali Davor Kunovac, direktor Direkcije za modeliranje Hrvatske narodne banke i Ivan Žilić, znanstveni suradnik Ekonomskog instituta.

Njihov rad je pokazao da je subvencija uvedena 2017. godine (podaci DZS-a, pritom, ukazuju kako su od kraja te godine cijene nekretnina u stalnom porastu) odnosno pokrivanje dijela anuiteta tijekom početnog razdoblja otplate stambenog kredita, „poremetilo uobičajenu mjesečnu dinamiku stambenih transakcija koje su postale vrlo koncentrirane u mjesecu u kojem su se predavali zahtjevi za subvencioniranje“.

Kako su zaključili, subvencioniranje stambenih kredita djelovalo je kao prociklična mjera koja je pridonijela postojećem trendu rasta cijena stanova u Hrvatskoj. Subvencije su, nadalje, utjecale na cijene nekretnina u područjima i regijama u kojima je tržište nekretnina najaktivnije. Osim toga, „subvencije stambenih kredita, suprotno od njihove deklarirane namjene, učinile su stambene nekretnine manje dostupnima, posebno kupcima koji se ne koriste subvencijama“.

Ranilović subvencioniranu kupnju nekretnina naziva „uljezom koji nije dobro sjeo“, navodeći kako su one zbog svoje ročnosti dovele do povećane potražnje za nekretninama u jednom kratkom periodu. Taj je uljez, zato, utjecao na cijene nekretnina.

„Stambene politike treba promišljati na drugi način, jer to nije spriječilo efekt odseljavanja, ali je negativno utjecalo na tržište, posebno na tržišta na vrlo aktivnim područjima poput Zagreba ili Splita“, navodi Ranilović. Naglašava kako ta mjera nije adekvatna jer ne doseže do onih kojima je stvarno potrebna.

„Za korištenje te mjere trebate biti kreditno sposobni. A upravo oni koji nisu kreditno sposobni su oni kojima treba pomoć. To su mladi na početku života“, objašnjava Ranilović, dodajući kako mjera nije spriječila efekt odseljavanja, ali je negativno utjecala na tržište.

„Mi imamo svakodnevne migracije prema gradu Zagrebu i iz Hrvatske prema van. Jedno od bitnih segmenata koje ljude muči je stanovanje, jer kada gledate priuštivost temeljem plaće za nekog mladog čovjeka ispada da on za vrijeme svog života, kakvu god plaću imao, ne može zaraditi stan. Mi moramo uvesti nekakve modele koji će tom mladom čovjeku osigurati stanovanje, da se on onda može posvetiti poslu, planiranju obitelji“, naglašava Ranilović.

Polarizirano tržište

Ranilović ukazuje i na tržište koje je polarizirano. Kada se govori o rastu cijena nekretnina, to treba imati na umu.

„Kada govorimo o rastu cijena, a zadnjih godina je to na razini šest do sedam posto godišnje, u obzir moramo uzeti da je to uprosječeni rast cijene, da je tržište vrlo polarizirano, da imate dijelove tržišta koji su vrlo aktivni poput Zagreba i priobalja, a dijelovi Hrvatske su potpuno neaktivni“, navodi Ranilović, dodajući i da su ostali gradovi, s iznimkom Osijeka i Varaždina, s vrlo niskom aktivnosti. Tržište je nerazvijeno posebno u ruralnim područjima gdje su kuće napuštene, a sela prazna.

„Čak i Zagreb ima izrazito polarizirane cijene, gdje je novogradnja šampion rasta cijena između ostalog i zbog rasta cijena građenja uslijed pandemije. Kako je ta cijena rasla i nerealnije nego što je to bilo potrebno, onda to psihološki vuče i utječe na cijenu starogradnje“, objašnjava Ranilović.

No, to ne znači da se tražena cijena za nekretninu i dobije. Stoga, Ranilović naglašava kako uprosječena tražena cijena raste bitno više od realizirane cijene.

„Počela se pojavljivati diskrepancija između tražene i realizirane cijene, što ukazuje da tržište nije realno“, veli Ranilović,  uz opasku kako se tržište ne može promatrati općenito i površno, već se treba gledati svaku nekretninu, svaku lokaciju. Prema njegovom mišljenju, problem domaćeg tržišta nekretnina generalno činjenica je da smo došli u potrošačko, kapitalističko društvo gdje nema planske gradnje.

„Nama, zapravo, nedostaje kvalitetnih nekretnina. Mi zapravo trebamo imati restrukturiranje postojećeg stambenog fonda, učiniti ga kvalitetnijim, s kvalitetnijom infrastrukturom. A nama se desila najgora stvar da ni novogradnja više nije bila planska, nego je i to što se gradilo loše urbanistički, infrastrukturno pa danas imate veliko pomanjkanje kvalitetnih nekretnina u osmišljenim naseljima“, ističe Ranilović, navodeći primjer Zagreba gdje su nakon potresa najtraženije nekretnine u naseljima građenima 70-tih, 80-tih godina koje su urbanistički kvalitetno napravljene, sa zelenim zonama, blizinom škola, vrtića, trgovina.

Osim toga, na to tržište utjecaj ima i činjenica da je malo kvalitetnih nekretnina. U prosjeku su one, kako navodi Ranilović, stare, neuređene, neadekvatne, energetski neučinkovite. Uz to, potrebe kupaca su se promijenile jer „ne živimo u socijalizmu, ne živi četveročlana obitelj u 60 kvadrata, potreban im je veći stan“.

Sve se to u konačnici svodi na potrebu restrukturiranja stambenog fonda i promišljanje stambene politike.

„Generalno bi trebali donijeti stambenu politiku u suradnji države, struke, pa i lokalne uprave, gdje mi moramo na drugačiji način promišljati o stanovanju. Trebamo uvesti i socijalno stanovanje, poticajno stanovanje, vratiti štednju, osigurati mladim obrazovanim osobama da im stanovanje ne bude pitanje, već da se na obitelj i posao fokusiraju“, zaključuje Ranilović.

Izvor: faktograf.hr

Nema komentara

Cijene stambenih nekretnina u Europi snažno porasle u trećem tromjesečju

Cijene stambenih nekretnina u EU i eurozoni porasle su u trećem kvartalu 2021. godine, najsnažnije u više od 15 godina, a u Hrvatskoj njihov je rast bio blizu europskog prosjeka, pokazalo je u petak izvješće Eurostata.

Na razini EU-a cijene stambenih nekretnina u EU porasle su u trećem prošlogodišnjem tromjesečju 9,2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije, najsnažnije u malo više od 15 godina, objavio je europski statistički ured.

U drugom tromjesečju uvećane su 7,4 posto, prema revidiranim podacima.

U eurozoni cijene su u trećem tromjesečju cijene 8,8 posto, najsnažnije od 2005. godine kada je Eurostat počeo prikupljati podatke.

U drugom prošlogodišnjem tromjesečju uvećane su na godišnjoj razini 6,8 posto.

Dvoznamenkasti rast u pola zemalja

Sve su zemlje EU-a osim Grčke čiji podaci nisu bili dostupni bilježile rast cijena stambenih nekretnina u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje godine ranije, a u njih pola stopa rasta bila je veća od 10 posto, napominju u Eurostatu.

Najviše su porasle u Češkoj, za 22 posto u odnosu na isto razdoblje 2020.

Slijede Litva i Estonija s rastom cijena za 18,9, odnosno 17,3 posto, te Nizozemska gdje su porasle 16,8 posto.

U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u trećem prošlogodišnjem kvartalu porasle za devet posto u odnosu na isto razdoblje 2020., najsnažnije od početka 2020. godine. U drugom tromjesečju uvećane su 6,5 posto.

Najblaže su porasle cijene na Cipru, za 2,2 posto, a slijede Italija i Španjolska s rastom cijena stambenih nekretnina za 4,2 posto.

Ubrzanje 

Na tromjesečnoj razini cijene su u ljetnom tromjesečju na oba područja porasle najsnažnije otkada je Eurostat počeo pratiti podatke, za 3,1 posto u EU te za 3,3 posto u eurozoni.

U drugom tromjesečju uvećane su 2,7 posto u EU, te 2,6 posto u eurozoni.

Najsnažnije su na tromjesečnoj razini u razdoblju od srpnja do rujna porasle cijene stambenih nekretnina u Češkoj, za 7,3 posto.

Slijede Nizozemska, Litva i Irska, s rastom cijena od 5,9 posto, 5,4 i 5,1 posto.

U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u trećem prošlogodišnjem tromjesečju porasle za 1,7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su uvećane 3,6 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najslabiji rast cijena stambenih nekretnina u trećem tromjesečju bilježila je Rumunjska, za 0,1 posto. Slijede Finska i Danska gdje su porasle 0,2, odnosno 0,3 posto.

Izvor: hrt.hr

Nema komentara

Za kupnju stana u Splitu treba zavući ruku najdublje u džep: Evo kako se kreću cijene u Zagrebu i ostalim gradovima

Cijene nekretnina značajno su skočile u četiri najveća hrvatska grada, a razlika između tražene i dobivene cijene je svega petstotinjak eura po kvadratu

U protekloj je godini sve poskupjelo, pa tako i nekretnine. Taj bi se trend mogao nastaviti i u ovoj godini. No, prije podizanja kredita ili vađenja novca iz čarape, vrijedi vidjeti koliko u prosjeku koštaju nekretnine u najvećim gradovima.

Tako se, prema podacima portala Crozilla, u najtraženijem gradu Zagrebu, za kvadrat stana u prosjeku tražio 2271 euro. U Splitu su cijene prešle 3000 eura, u Rijeci je kvadrat povoljnih 1820 eura, dok je slavonska metropola Osijek najjeftinija s 1000 eura po kvadratu. U izračun su ušle nekretnine u starijim zgradama, ali i u novogradnji, piše RTL.

No, kad bi se gledala cijela Hrvatska, postignute su cijene niže od traženih. Prosječna tražena cijena lani iznosila je 2130 eura po kvadratu, dok je dobiveni iznos u prosjeku bio oko 1625 eura. Uz rast traženih cijena, rastu i dobivene, uglavnom za šest posto na godinu. Te su se cijene najviše približile krizne 2010. kad je razlika bila svega pedesetak eura.

Skupa novogradnja

Ako bismo gledali koliko su nekretnine zaista poskupjele u Hrvatskoj, onda vrijedi reći da su se 2001., cijene nekretnina kretale oko 1000 eura po kvadratu. No, danas su cijene značajno više, naročito u novogradnji. Tako se recimo za stan od 70 kvadrata na Trešnjevci traži 215.000 eura ili 3071 euro za kvadrat, a ima i novih zgrada u kojima stanovi koštaju i 5000 eura po kvadratu.

Novogradnja na splitskom Žnjanu košta 3700 eura po četvornom metru, pa je za stan od 50 kvadrata potrebno izdvojiti čak 188.000 eura. U centru Osijeka se može proći gotovo dvostruko jeftinije. Ondje stan od 96 kvadrata košta 153.000 eura.

Aktivno tržište

Takve cijene nisu omele prodaju. Dapače, prema podacima Porezne uprave, lani je u Zagrebu izvršeno više od 12.000 kupoprodaja stanova i kuća. U Osijeku su ostvarene 1933, u Rijeci 1647 i u Splitu 1273 kupoprodaje stambenih nekretnina. Četiri najveća grada čine trećinu ukupnog tržišta nekretnina, čiji je saldo u 2021. iznosio 53.000 kupoprodaja.

Izvor: net.hr, rtl.hr

Nema komentara

TRŽIŠTE NEKRETNINA Najtraženiji gradovi 2021. godine bili su Zagreb, Split, Rijeka i Pula

Prošla godina bila je u znaku osjetnog povećanja cijena i velike potražnje za nekretninama, u prvom redu za stanovima u novogradnji.

Prosječne tražene cijene stanova koji su se u 2021. godini prodavali putem oglasnika Crozilla.com, u odnosu na godinu prije, povećale su se za 6,2 posto. U odnosu na 2019. godinu, ta je razlika 11,5 posto, odnosno 17,1 posto u odnosu na 2018. godinu. Vratimo li se još godinu unatrag, podaci pokazuju 26-postotnu razliku te oko 30 posto u usporedbi s 2016. ili 2015. godinom.

Najviše prosječne tražene cijene stanova oglašene tijekom 2021. godine na tom oglasniku zabilježene su u gradovima na obali, dok u unutrašnjosti cijene nekretnina bilježe druge krajnosti.

Najviša prosječna tražena cijena kvadrata među najtraženijim je gradovima zabilježena u Splitu gdje je prešla ‘granicu’ od 3000 eura te je tijekom 2021. godine iznosila 3063 eura

Povoljnija unutrašnjost

Prema njihovim podacima, u Bjelovaru se za četvorni metar stana u prosjeku tražilo nešto manje od 900 eura. Po cijeni od 936 eura po kvadratu oglašavani su stanovi u Slavonskom Brodu. U jednom od najtraženijih gradova za kupnju stanova, Osijeku, četvorni je metar oglašavan po prosječnoj cijeni od 1037 eura, dok je u Varaždinu prosječna oglašavana cijena iznosila 1518 eura. Najskuplji stambeni kvadrati u kontinentalnom dijelu zemlje i dalje su u Zagrebu, gdje se prosječna cijena stanova povećala na 2271 euro po četvornom metru.

Prosječna oglašena cijena stanova u Dubrovniku tijekom 2021. godine iznosila je 3688 eura po kvadratu, u Opatiji 3437 eura, a u Splitu 3063 eura.

Na sreću, na obali ima gradova u kojima za kupnju stana nije potrebno izdvojiti bogatstvo, a prosječna cijena četvornog metra još su manje od 2000 eura.

Prema podacima oglasnika Crozillla.com, u Senju je četvorni metar stana oglašavan po prosječnoj cijeni od 1726 eura. U Rijeci se za kvadratni metar u prosjeku tražilo 1820 eura, a u Puli 50 eura više.

Nekretnine koje se prodaju putem tog oglasnika tijekom 2021. godine bile su osjetno traženije nego godinu prije, a pritom je uvjerljivi pobjednik bio i ostao grad Zagreb. Na drugom se mjestu, prema potražnji, našao Split, a slijede ga Rijeka, Pula, Osijek i Zadar.

Najviša prosječna tražena cijena četvornog metra zabilježena je u Splitu, gdje je prešla ‘granicu’ od 3000 eura, te je tijekom 2021. godine iznosila 3063 eura, što je 2,1 posto više nego godinu prije. U odnosu na 2019. godinu, tamošnje su se cijene povećale za 4 posto, te 11,5 posto u usporedbi s cijenama iz 2018. godine.

Po prosječnoj cijeni od 2444 eura za kvadrat tijekom 2021. godine oglašeni su stanovi za prodaju na području Zadra. Kao i drugi gradovi koji se na oglasniku Crozilla.com nalaze na popisu najtraženijih, i u Zadru je u odnosu na prethodne godine zabilježeno povećanje cijena: 6,4 posto u odnosu na cijene iz 2020. godine, 7,1 posto u odnosu na one iz 2019. te gotovo 18 posto u usporedbi s godinom prije.

Prosječna cijena zagrebačkih stanova iznosila je 2271 euro po četvornom metru. Taj je iznos 6 posto veći no 2020. godine, odnosno 13 posto veći nego 2019. godine. U odnosu na 2018. godinu razlika iznosi oko 23 posto, dok je navedena prosječna cijena bila više od 40 posto veća nego 2016. ili 2015. godine. Unatoč velikoj potražnji, Pula, Rijeka i Osijek i dalje bilježe nešto ‘primjerenije’ prosječne cijene koje u 2021. godini nisu premašile traženih 2000 eura po kvadratu. Oglašene cijene stanova u Puli u 2021. godini bile su samo četiri posto više no 2020., a osjetna razlika od gotovo 42 posto zabilježena je u odnosu na 2015. i 2016. godinu.

U Rijeci su stanovi tijekom 2021. godine bili više od 30 posto skuplji no 2015., 2016. ili 2017. godine. U odnosu na 2018. godinu razlika iznosi oko 27 posto, gotovo 19 posto u odnosu na 2019. godinu te 7,6 posto u usporedbi s 2020. godinom.

Nakon što je godinama prosječna oglašena cijena osječkih stanova bila dvoznamenkasta, u 2021. godini dosegnula je 1000 eura. No u odnosu na druge popularne gradove, cijene stanova u Osijeku nisu se znatno promijenile pa najveća razlika, u usporedbi s cijenama u posljednjih nekoliko godina, iznosi samo devet posto, prenosi Jutarnji list.

Izvor: dalmatinskiportal.hr

Nema komentara

TRI SOMA EURA ZA KVADRAT / Pola ljudi nekretnine kupuje za keš, a insajder otkriva što nas čeka: ‘Kupaca je i dalje više nego stanova…’

Stručnjak za nekretnine Boro Vujović objasnio je kako više faktora utječe na cijenu novogradnje u Hrvatskoj, a da će se prava potražanja vidjeti ulaskom u schengenski prostor

Boro Vujović, stručnjak za nekretnine. gostovao je na N1 televiziji gdje je komentirao stanje na hrvatskom tržištu nekretnina.

Kada je krenula pandemija smatralo se da će doći do velikog pada cijena nekretnina, ali to se na kraju nije dogodilo.

“Kada se gleda tko kupuje, 50 posto kupaca kupuje kreditom, a ostalih 50 posto sredstvima s računa. Znači da 50 posto njih kupuje nekretninu vlastitim sredstvima, dobar dio kupaca na taj način čuva vrijednost novca zbog svega što se događa i ulaže u nekretnine, a drugi kupuju kreditom jer su niske kamatne stope. Cijene jesu narasle i to je činjenica, ali u ovom trenutku ima puno više kupaca nego nekretnina”, rekao je Vujović.

Na cijene nekretnina u centru Zagreba najviše je, kaže, utjecao potres.

“Prvi potres je imao učinak takav kakav je, vidjelo se to na prometu koji je bio 43 posto manji u odnosu na 2019. Onda još potres pred godinu dana koji je dodatno potaknuo strah. Centar grada, odnosno stare zgrade su izgubile na atraktivnosti i bez obzira što se nalaze u centru su u tom trenutku postale za 80 posto kupaca nezanimljive”, rekao je Vujović.

Što utječe na cijenu novogradnje?

Dodaje da je u prvih šest mjeseci u Zagrebačkoj županiji u prodaji građevinskih zemljišta zabilježen porast od 50 posto.

Objašnjava kako na cijenu novogradnje znatno utječe inflacija, zatim cijena građevinskog, nedostatak radne snage, te građevinska zemljišta su isto jako skupa.

“S druge strane su niske kamate na kredit pa ljudi kupuju nekretnine. Također, 30 posto kupaca su inozemni kupci, to su uglavnom tzv. second homes. Najviše su to Slovenci, Austrijanci, Nijemci, a u zadnje vrijeme sve više Mađari, Česi, Poljaci. Atraktivno je to za ljude koji su na home officeu”, dodaje.

Više kupaca nego nekretnina

Koliko god izgleda da ima puno nekretnina, trenutačno je više kupaca na tržištu nego nekretnina.

“Treba uzeti u obzir da ćemo ući u Schengen, a to će imati jak utjecaj na tržište nekretnina. Ljudi danas mogu živjeti u Francuskoj i raditi u Švicarskoj. Tako i kod nas, mogu živjeti u Hrvatskoj, a raditi u Italiji ili Sloveniji. Naša obala je jako atraktivna. Tu ne treba razmišljati o kupovnoj moći hrvatskih građana”, rekao je Vujović.

Napominje kako postoji nekoliko stanova na vrhunskoj lokaciji i vrhunskoj gradnji u Zagrebu, a prosjek kvalitetne novogradnje u centru iznosi oko 5000 eura po četvornom metru.

“Uvijek imate ljudi koji imaju novaca, to je ekskluziva. Prosjek novogradnje u Zagrebu je oko 3000 eura po četvornom metru i niže ako je riječ o perifernim lokacijama. Na tržištu su sad ozbiljni investitori koji prate banke i mislim da nisu kupci u nekom riziku da će ostati bez novca”, kaže Vujović.

Što se tiče Banije, dodaje kako ni prije potresa ondje nije bila velika potražnja nekretnina.

“Sad je interes za iseljavanje. Ako ljudi budu motivirani da ostanu, razvijat će se i tržište nekretnina”, zaključuje.

Izvor: net.hr