Nema komentara

Poznati njujorški broker za luksuzne nekretnine usporedio hrvatsko tržište nekretnina s tržištem Velike jabuke

Brian Meier broker je za nekretnine iz njujorške Corcoran grupe čiji je fokus luksuzno tržište Velike jabuke. Tim Briana Meiera, u kojem radi 10 agenata, godišnje proda 200-tinjak luksuznih nekretnina vrijednih oko 250 milijuna dolara uglavnom strancima, profesionalnim ulagačima i poznatim imenima, poput Chelsea Clinton. Ima li među njima bogataša iz Hrvatske, koliko je isplativa takva investicija i mogu li se povući paralele s domaćim tržištem nekretnina, Meier otkriva u razgovoru za Poslovni dnevnik.

Jeste li među kupcima luksuznih stanova u New Yorku imali nekoga iz Hrvatske?
Ne, ali sam radio s jednim odvjetnikom iz Hrvatske. Velik novac dolazi s Indije i Kine, Bliskog istoka, posebno Izraela i Dubaija, nešto iz Južne Amerike. Ranije smo imali dosta kupaca iz Grčke i Irske, ali to je bilo prije deset godina i nestalo je s recesijom. Isto je s Londonom, novac je presušio nakon glasanja o Brexitu. Velik broj stranaca odlučuje se na kupnju nekretnina u Londonu umjesto New Yorka jer su cijene niže zbog Brexita, barem mi tako kažu.

Po čemu je posebno njujorško tržište?
Da biste bili  kupac u New Yorku morate biti dobrostojeći,  kupci nekretnina su među top 5 najbogatijih ljudi na svijetu. Na Manhattanu  jednosobni stanovi dosežu milijun dolara, što znači da ako ga kupujete plaćate hipoteku,  sve provizije, troškove i porez, stan će vas stajati oko 800.000 dolara godišnje.  To si ne mogu svi priuštiti. Ljudi koji žele imati dom u New Yorku uglavnom tamo neće živjeti jer žive u drugim dijelovima Amerike. Mnogi od naših kupaca su investitori koji ulažu vjerujući da će nekretnina više vrijediti u budućnosti. Naravno ima i manji broj onih koji kupuju stanove i kuće kao prvu nekretninu za stanovanje.

U razgovoru prije intervjua spomenuli ste povrat od 4% na nekretnine, no to se ne čini puno u usporedbi s povratima na druge investicije? 
U stvarnosti se radi i o više od  toga. Četiri posto je samo najamnina koju dobivate. Primjerice, ako kupite nekretninu od milijun dolara, naplaćujete mjesečno 6000 dolara najamnine, što nije neuobičajeno. To je 72.000 dolara godišnje, od toga će 32.000 dolara ići na poreze i naknadu za održavanje i ostat će vam 40.000 dolara profita, to je 4 posto. Ali, njujorško tržište nekretnina je vrlo špekulativno, ako za 10 godina proda tu nekretninu za dva milijuna dolara, odbijete li 200.000 dolara troškova imate 800.000 dolara profita.  To je 80.000 dolara godišnje, odnosno 8% povrata. Ukupno dakle 12%: 4% je od najamnine, a 8% od špekulacije. U to treba dodati i porezne odbitke, oko jedan posto. Jedan od razloga za relativno niske povrate je što su nekretnine sigurno ulaganje, lako je naći podstanare pa vaša nekretnina nikada neće biti prazna. Budući da sve zgrade imaju nadzornike i vratare, možete živjeti u Hrvatskoj i imati stan u New Yorku da niti ne morate tamo odlaziti. Drugi se brinu o vašim nekretnini. Jednoj klijentici, bivši odvjetnici iz Hong Konga prodao sam 12 stanova, a nikad ju nisam osobno susreo.

Hrvatska je ipak potpuno različito tržište, malo, cijene se sporo prilagođavaju, oko 90% građana ima vlastitu nekretninu. Koliko se uopće mogu povlačiti paralele?
Želite li povećati obujam prodaja nužno je educirati potencijalne kupce o prednostima ulaganja u nekretninu. To nije samo odluka o stanovanju već najveća investicijska odluka u životu. Bilo za pokretanje biznisa, iznajmljivanje ili rješavanje pitanja mirovine kad stan prodate za tri puta veći iznos nego ste ga platili.  To što većina ima svoju nekretninu je zapanjujuće, ali vjerojatno znači da se ne selite puno. U New Yorku nekretninu imate prosječno oko šest do sedam godina, život vam se mijenja, nekad trebate više, a nekad manje prostora.

Kako izgleda posao brokera luksuznih stanova i kuća?
Glavobolja je kupovati nekretnine, ali je to zabavan dio života, počinjanje nečeg novog. Upravo to prodaju agenti za nekretnine u New Yorku, tu strast za životom. 50% kupnje rezidencijalnih nekretnina je logika: gledate udaljenost do škole, posla, koliko ćete vremena izgubiti na putovanje…. Drugi dio priče je koliko je nekretnina “seksi”.  U šali obično kažem da bogatim ljudima pomažem naći bolje i ljepše mjesto da vode ljubav , to je ono što radim. U novom stanu žele se osjećati posebno, očekuju da će biti sretniji. Hoće li ih stan činiti sretnijim? Neće naravno, ali hoće uzbuđenje. To je ono što mi radimo. U jednoj zgradi u kojoj sam prodavao stan, jedan od stanara je i Chelsea Clinton, kojoj sam inače deset godina prije toga prodao jednu nekretninu.  Ta zgrada na krovu ima bazen i teretanu u kojoj Chelsea Clinton vježba svaki dan od šest do sedam navečer. A u New Yorku vam svi vole Clintone, ja volim Clintone. Zato sam planirao dovesti kupca predvečer; dolazimo s liftom na krov i kroz stakleni zid otvara se pogled na teretanu – ona je tamo i vježba. Efekt je bio; ako je stan dobar za Chelsea Clinton dobar je i za mene. To je bio mali trik, no tajna je da u nekretninu ugradite posebnu energiju kupcu da osjete inspiraciju.

Koliko su tehnologija i društvene mreže promijenili pravila igre na tržištu nekretnina?
Da biste bili uspješni agent, morate raditi s puno kupaca što oduzima puno vremena. Facebook je mamac, no realno pruža malo informacija.  Softverska rješenja poput Perchwella, primjerice za Manhattan u New Yorku, omogućuju nam da nekretnine do najmanjeg detalja predstavimo kupcima i filtriramo koja je najbolja za pojedine preferencije. Facebook i Instagram savršeni su jer na njima možete ispričati priču velikom broju ljudi ali bez detalja. LinkedIn nam je posebno koristan jer njega koristi profil naših kupaca, ‘decision makeri’ koji provedu manje vremena na LinkedInu, ali donesu više odluka. Najviše softvera radi se za New York jer je tamo najviše novca.   Bilo je puno lakše raditi bez tehnologije, tada smo imali svu kontrolu nad informacijama, a danas je ona uglavnom u rukama kupaca. To je bolje za tržište u cijelosti jer pruža veću transparentnost, ali je loše za naše prihode (smije se, op.a.). Ako je tržište u Hrvatskoj takvo da se ljudi ne sele puno, možda bi slična tehnologija pomogla i vašem tržištu da se pokrene.

Što je ključno za uspješnu prodaju?
Fotografije su te koje stvaraju strast oko nekretnine. Ako broker utroši svoje vrijeme i novac da unajmi fotografa koji će napraviti dobre fotografije, klijenti često neće oklijevati oko nekretnine kao u slučaju da su slike loše. Problem je što snimanje stoji oko 500, ponekad i 800 dolara, ovisno o nekretnini.  Ako luksuzna nekretnina u Hrvatskoj stoji oko milijun eura, a brokerska provizija je između 2 i 3 posto, to je zanemarivi dio provizije brokera. Ne treba zaboraviti da nakon prodaje te iste fantastične fotografije pokazujete u portfelju novim kupcima i tako si stvarate nove poslove. Moj posao doslovno je eksplodirao u pozitivnom smislu prije dvanaest godina jer su tada rijetki radili fantastične fotografije, danas ih svi rade. Za neke nekretnine radimo i video, ovisno o cijeni stana ili kuće isplati se platiti i nekoliko tisuća dolara za video s profesionalnim glumcima.

Koliko vi kao broker za nekretnine ulažete u “staging” stana ili kuće, odnosno uređivanje prije prezentacije kupcima?
Prošle godine potrošio sam oko 260.000 dolara na izradu videa, fotografiranje, organiziranje partija za kupce, angažiranje profesionalnih kuhara, oglašavanje u novinama… Sam “staging” odnosno uređenje stana od kupnje namještaja, zavjesa do najsitnijih detalja, gotovo uvijek plaća prodavatelj.  Ponekad se dogodi da donesem lampu za više svjetla ili jednu umjetninu. Baš smo imali slučaj nekretnine od šest milijuna dolara čije je vlasnik uložio 120.000 dolara u “staging”. To je poprilično, obično “staging” nekretnine od pet milijuna dolara stoji oko do 50.000 dolara. Iako će vlasnik to platiti, ja sam taj koji će voditi taj proces da budem siguran da će stan ili kuća izgledati upravo onako kako ja želim.

Ima li “staging” smisla za neluksuzne nekretnine, recimo za stan čija je cijena 100.000 eura?
Sve ovisi o matematici. Ako uređenjem možete zainteresirati više kupaca, možda za stan možete dobiti 106.000 eura. Iz mog iskustva, od 20 ljudi kojima pokažem nekretninu dobijem u prosjeku jednu ponudu, a trebaju mi tri za dobru cijenu.  Dakle, trebam najmanje 60 kupaca koji će doći pogledati nekretninu. Treba ocijeniti isplati li se potrošiti 2500 eura ako je veći profit 5000 eura. Mnogi ulaže prevelik novac koji im se ne vrati.

Koliko su se tržište i cijene oporavili od izbijanja krize 2008.?
Nakon propasti Lehman Brothersa cijene nekretnina drastično su potonule, kreditne linije gotovo su presušile, a ljudi ostali bez posla. Osobno sam izdržao to razdoblje zahvaljujući tome što sam za nekoliko banaka prodavao ovršene nekretnine. Cijene su kasnije ponovno su porasle, no danas opet svjedočimo njihovom padu. Razlog nije kao 2008. već danas nema toliko stranaca kao prije, a na tržištu je iznimno velika ponuda. Zbog pada cijena sam i sam prodavao, i u svom vlasništvu danas imam kuću u kojoj stanujem i udio u stambenoj zgradi s 80 stanova.

Hrvatska nikad neće biti poput New Yorka ili Londona, što biste preporučili lokalnim akterima na malom tržištu? 
Preporučio bi im da vas ne slušaju (smije se, op.a.), to nije malo tržište. Živim izvan New Yorka u malom mjestu Cold Spring Harbor, to je vrlo mala zajednica s relativno visokim cijenama, ne kao u gradu nego vrlo slično s cijenama u Hrvatskoj. U njemu posluju brokera od kojih svaki zarađuje više od milijun dolara. Vjerujem da bi se mogao preseliti u Hrvatsku i da bi zarađivao od prodaja nekretnina milijun dolara godišnje. Nema premalog tržišta, trebate samo prepoznati njegove potrebe. Gledajte gdje se događa rast, kako se mijenjaju potrebe ljudi i na to se fokusirajte.

Izvor: http://www.poslovni.hr

Nema komentara

Država prodaje 20 stanova, dobit će nešto manje od 10 milijuna eura

Ostvarena vrijednost natječajem prodanih stanova u iznosu od 9,78 milijuna kuna je u odnosu na vrijednost iz natječaja više za 2,75 milijuna kuna, što “potvrđuje realno procijenjenu natječajnu vrijednost stanova”, naglašavaju iz Ministarstva državne imovine.

Ministarstvo državne imovine objavilo je u petak da je na natječaj za prodaju 22 stana u državnom vlasništvu pristiglo ukupno 119 valjanih ponuda, a prihvaćene su ponude za 20 stanova, za koje će država dobiti gotovo 9,8 milijuna kuna.

Ministarstvo državne imovine je sredinom rujna objavilo javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju stanova u vlasništvu Republike Hrvatske. Natječaj se odnosio na prodaju 22 stana u Zagrebu, a rok za prikupljanje ponuda istekao je danas.

“Za 22 stana koji su bili predmetom javnog natječaja pristiglo je ukupno 119 pravovaljanih ponuda. Ukupna procijenjena vrijednost stanova je 7,9 milijuna kuna, dok ukupni iznos prihvaćenih ponuda iznosi 9,78 milijuna kuna”, navodi se u priopćenju Ministarstva.

Kako ističu, prihvaćene su ponude za 20 stanova, ukupne procijenjene vrijednosti 7,03 milijuna kuna.

Ostvarena vrijednost natječajem prodanih stanova u iznosu od 9,78 milijuna kuna je u odnosu na vrijednost iz natječaja više za 2,75 milijuna kuna, što “potvrđuje realno procijenjenu natječajnu vrijednost stanova”, naglašavaju iz Ministarstva državne imovine.

Po podacima koje iznose, najviše interesa bilo je za stan od 43 kvadratna metra, u ulici Ljudevita Jonkea 10, za kojeg je pristiglo čak 13 ponuda. Početna cijena tog stana iznosila je 302.000 kuna, a najviša pristigla ponuda je 450.000 kuna.

Najviša procijenjena vrijednost bila je za stan u ulici Lisinskoga 1. Početna cijena stana ukupne površine 161 kvadratni metar iznosila je 1,66 milijuna kuna, a pristigla je jedna ponuda u iznosu od 2,45 milijuna kuna.

Najniža procijenjena vrijednost bila je za stan u Tratinskoj 15 za kojeg je pristiglo ukupno 11 ponuda. Procijenjena vrijednost tog stana iznosila je 50.500 kuna, a najviša pristigla ponuda je 75.111,11 kuna, navodi se u priopćenju Ministarstva državne imovine.

izvor: poslovni.hr

Nema komentara

Kupnja stana ili najam? – stručnjaci daju odgovore

Vlastiti krov nad glavom gotovo je svakome cilj, a što se više isplati, kupnja stana ili najam – vječna je dilema. Evo što kažu stručnjaci i što pokazuju računice.

Diplomirani novinar Saša Živković četiri godine u Zagrebu živi kao podstanar. Svota novca koju je do sada potrošio na najam nije mala.

‘‘Kad sam stavio na papir, ispadne da sam u te četiri godine preko 10 tisuća eura dao za najam‘‘, kaže. ‘‘Meni je najveći problem u tome što za sve što želiš promijeniti u stanu ovisiš o gazdi i o tome je li on spreman nešto uložiti ili promijeniti. Nije tvoje pa ne možeš srediti taj stan kako tebi odgovara‘‘.

Dolazak do ključeva vlastitog stana po povoljnijim uvjetima od tržišnih omogućava program poticane stanogradnje. U jednom od POS-ovih stanova naša je druga sugovornica, Sandra Bokan s obitelji. Iza nje 16 je godina podstanarstva. ‘‘Ne da smo zadovoljni, nego smo prezadovoljni gradnjom. Nemamo nikakve zamjerke, možda malo parket. Režije su podnošljive‘‘, kaže.

Gledajući čisto financijsku računicu, u pravilu je jeftinije biti u najmu, kaže nam stručnjak za tržište nekretnina s Ekonomskog fakulteta, Josip Tica:

‘‘Kad zbrojite koliko koštaju stanovi i koliko ćete dignuti kredita te koliko ćete vratiti na račun kamate, da bi otplatili kredit, daleko veći financijski trošak je kupnja stana‘‘, kaže.

No, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, Boro Vujović, kaže – trenutačno, kada su kamate u prosjeku ispod 4 posto, stan se više isplati kupiti.

‘‘Iz razloga što vam je tu rata kredita otprilike kao najamnina. Opet, važno je i što ćete kupiti. Ako nekretninu preplatite, onda se to ne isplati. Ali ako kupite po nekoj normalnoj tržišnoj cijeni, onda bolje stan kupiti‘‘, smatra Vujović.

Prema prosječnoj računici, za stan u Zagrebu veličine 50 kvadrata rata kredita kroz 30 godina iznosi oko 500 eura, pojašnjava. A cijene nekretnina drastično variraju ovisno o gradu. Dubrovnik je, primjerice, po cijenama van konkurencije.

‘‘Sva ta mjesta uz obalu gdje postoji razvijen turizam, cijene su i za kupnju i za najam visoke‘‘, kaže. I naglašava, povijest je pokazala – dugoročno cijene nekretnina rastu. Pa ono što se kupi danas za 10 ili 20 godina gotovo sigurno vrijedit će više.

Izvor: totalinfo.hr

Nema komentara

Zaštićeni najmoprimci lakše do prve nekretnine

Ukupni stambeni kredit sastojat će se od dva dijela, i to sredstva banke i zajma APN-a.

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) provodi javno savjetovanje o programu poticanja prodaje stanova pod nazivom “POS+”, s ciljem da zaštićeni najmoprimci riješe stambeno pitanje uz državna poticajna sredstava te kako bi se građanima olakšalo stjecanje prve nekretnine.

“POS+” namijenjen je kupovini gotovih stanova na tržištu uz jedinstvenu kreditnu liniju, a podjela otplate kredita u dva dijela, zbog kamatnog računa, u konačnici dovodi do znatnih ušteda, izvijestili su iz Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja na upit iz Hine.

Pogodnosti programa, ističu, očituju se u povoljnijoj kamatnoj stopi na kreditna sredstva banaka s kojima APN ima poslovnu suradnju u odnosu na komercijalne kreditne uvjete, potom po povoljnijoj kamatnoj stopi na javna sredstva, mjesečnoj uštedi na anuitetu u odnosu na komercijalne kredite te u konačnici u ukupnoj uštedi u plaćenom iznosu po završetku otplate.

Poticanje prodaje stanova, navodi se u programu, provodit će se odobravanjem zajmova za kupnju stana kojim se rješava stambeno pitanje, i to javnim sredstvima, a u suradnji s poslovnim bankama i stambenim štedionicama s kojima APN sklapa sporazum o poslovnoj suradnji u pogledu kreditiranja, odnosno odobravanja stambenih kredita građanima.

Ukupni stambeni kredit sastojat će se od dva dijela, i to sredstva banke i zajma APN-a. Otplata sredstava banke i zajma APN-a izvršavat će se u dva dijela na način da se prvo otplaćuju kreditna sredstva banke, a nakon podmirenja kreditnog duga banke otplaćuje se zajam APN-a. Za vrijeme počeka otplate zajma APN-a obračunavat će se kamata od jedan posto koja se pribraja glavnici.

Javna sredstva koja se koriste za provedbu tog programa osigurat će se u državnom proračunu na poziciji Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, u skladu s godišnjim planom Programa društveno poticane stanogradnje.

Prema programu, zajam se odobrava fizičkoj osobi, hrvatskom državljaninu, koji nema u vlasništvu odgovarajuću nekretninu za vlastito stanovanje. Prvenstvo na odobravanje zajma imaju zaštićeni najmoprimci koji koriste stan u vlasništvu fizičkih osoba.

Pritom se zajam odobrava samo za kupnju stanova izgrađenih u zgradi koja ima akt za uporabu i koji su kao posebni dijelovi nekretnine upisani u zemljišne knjige. Isto tako, kredit se odobrava i za kupnju ostalih prostorija – garaža i parkirno garažnih mjesta – koji čine samostalnu uporabnu cjelinu i kupuju se uz stan, koje sukladno prostornom planu čine građevinsku cjelinu sa zgradom u kojoj se nalazi stan.

Program poticanja prodaje stanova na tržištu pod nazivom “POS+, koji je u javnom savjetovanju do kraja listopada, predstavlja revidiranu verziju postojećeg programa, koji se provodi od 2013. godine, kažu u Ministarstvu.

http://www.poslovni.hr/

Nema komentara

Jesu li cijene stanova dotaknule plafon ili će još rasti?

U nekim dijelovima Hrvatske cijene stanova ove su godine drastično porasle, ponegdje i do 20 posto. Stručnjaci se još ne mogu složiti prijeti li Hrvatskoj nekretninski balon i hoće li tržište stanova biti novo žarište krize, kao što se očekuje u nekim drugim zemljama.

Na značajan rast cijena stanova proteklih godina upućuje istraživanje koje je EIZG proveo za Ministarstvo graditeljstva, dok podaci Državnog zavoda za statistiku i pregled oglašenih (traženih) cijena koje je objavio oglasnik Njuškalo pokazuju da se rast nastavio i ove godine.

Prema DZS-u cijene su ove godine narasle 5,6 posto, u Zagrebu 6,4 posto. Prema analizi objavljenih oglasa na Njuškalu, tražene su cijene u cijeloj zemlji u kolovozu bile više za sedam posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, odnosno 11 posto u odnosu na kolovoz 2016.

U Zagrebu je rast cijena još veći, devet posto u odnosu na prošlu godinu, odnosno 16 posto u odnosu na 2016. U Dubrovniku je rast upravo drastičan, 20 posto u godinu dana. Tražene cijene su u Splitu narasle 12 posto u godinu, a čak 20 posto u dvije godine, piše portal Prvi plan.

Subvencije pogurale cijene stanova

Stručnjaci se slažu da je rast cijena posljednjih mjeseci uzrokovala vladina mjera subvencioniranja kredita za mlade, mada za njom ne vlada jagma kao prošle godine. No, u dijelovima zemlje u kojima su državne subvencije najviše, rasta cijena nema ili je daleko manji. Osim toga, cijene rastu i zbog toga što su kamate na štednju male, pa građani ulažu u nekretnine. Računaju da će im cijena narasti ili radi toga da ih iznajmljuju, bilo dnevno turistima tijekom sezone na moru ili tijekom cijele godine u Zagrebu i drugim gradovima, bilo za dugotrajni najam, koji je također značajno poskupio, osobito u sveučilišnim gradovima. Sve je to podloga za stvaranje opasnih balona barem na dijelovima tržišta.

Dubravko Ranilović, vlasnik Kastel nekretnina i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, kaže kako realno ipak ne postoji opasnost od balona, barem ne onakvog kakav se dogodio 2008. godine. Ipak poziva na oprez jer je promet i volumen transakcija pao, smanjilo ga je povećanje cijena nekretnina.

“Prošle godine se smanjila potražnja, to više nije održivo, osim u iznimno rijetkim segmentima i moguće je da lokalno ponuda postane prevelika na određenoj mikrolokaciji”, upozorava Ranilović.

Komentirajući subvencije stambenih kredita koje je prošle godine uvela država, Ranilović kaže kako one stvaraju kratkoročnu potražnju koja opet uzrokuje porast cijena, što svakako nije dobro za tržište.

“Ta je mjera isključivo za kreditno sposobne ljude – oni koji odlaze iz Hrvatske uglavnom to nisu. Ljudi koji koriste subvencije većinom nisu novi kupci, već oni koji su namjeravali kupiti stan i sada koriste mjeru da bi bolje prošli. Jasno je i da se efekt subvencija izgubio porastom cijena stanova, iako mjera olakšava mladim ljudima početak recimo radnog života, ali opet naravno samo ako su kreditno sposobni”, kaže Ranilović.

Rast cijena ipak smanjuje potražnju

Napominje da su statistički 2017. godine cijene stanova rasle prosječno pet posto, ali promet nekretninama je opet pao nakon svega dvije godine rasta, kao i ukupni volumen transakcija:

“Zaključujemo da se porastom cijena potražnja opet smanjila. Svakako podržavamo smanjenje stope poreza na promet nekretnina i tendencije daljnjeg smanjenja. Smanjenjem stope bi se svakako povećao broj transakcija jer je taj porez osim kao trošak, svakako i psihološka barijera. Veći promet nekretninama i veća tržišna aktivnost, znači i više posla za mnogo gospodarskih grana.”

Boro Vujović iz jedne od vodećih zagrebačkih agencija za nekretnine, Operete, kaže da se slaže da porast cijena nije doveo do stvaranja balona, ali da bi se on mogao stvoriti. No, ako do krize i dođe, kaže on, ona neće biti tako dramatična kao 2008. i 2009. kada su ljudi dizali kredite na cjelokupne iznose, zaduživali se preko onoga što su mogli plaćati, a sve se još poklopilo i s rastom vrijednosti švicarskog franka i postalo dramatično. Danas su pravila kreditiranja drugačija i ljudi se ne mogu opteretiti tako jako, što su osigurači da eventualna kriza ne eskalira.

S druge strane, ne vjeruje da će doći do daljnjeg rasta cijena.

“Do 2008. i 2009. su sve nekretnine bile skupe, pa se u krizi dogodila diferencijacija cijena. Sad se ponovo diferencijacija smanjila. A kad dođe kriza dobre lokacije i u krizi će zadržati cijene. Može doći do korekcije cijena dijela nekretnina, lošije kvalitete”, smatra Vujović.

Ove godine prenagli skok cijena

Naglašava da je i njih iznenadio prenagli skok cijena. “Po našim podacima cijene su samo ove godine skočile osam do 10 posto.” Razlog za njega su svakako subvencije, ali i niske kamate na štednju u bankama, dok, ističe, kupovina stana u Zagrebu i dugoročni najam osigurava povrat od oko četiri posto na investiciju na godinu.

Ističe međutim i da je cijena gradnje značajno porasla, čak do 30 posto. Vladala je nestašica kamene vune, a radna je snaga velikim dijelom otišla u Njemačku te su građevinari prisiljeni radnike zadržavati većim plaćama, što nužno povećava cijenu novosagrađenih stanova. A tu je naravno i PDV koji je 25%, za razliku od Slovenije i Mađarske koje su uvele nižu stopu za stanove do određene veličine kao socijalnu kategoriju, dodaje.

Na moru je, pak, situacija nešto drugačija. Kako nam je rekao Tonći Pijaca, vlasnik agencije Antenor iz Nina, koji se bavi nekretninama u okolici Zadra, potražnja i prodaja u njegovoj agenciji nije pala prošle godine, već se povećala za 10 do 15 posto. Skočile su i cijene nekretnina, za 10 do 20 posto.

U priobalju svaki drugi kupac – stranac

Pijaca kaže da je svaki drugi kupac na tom području stranac. Uglavnom se radi o Slovacima, Česima i Slovencima, a za njima slijede Nijemci i Austrijanci. Od drugih 50 posto, barem 30 posto su hrvatski građani koji žive u inozemstvu, a koji kupuju nekretnine “za stare dane”, dok preostalih 20 posto čine hrvatski građani iz unutrašnjosti koji kupuju nekretnine kao ulaganje.

Apartmani u izgradnji prodani su i prije nego se završe, a u porastu je potražnja i za terenima za kuće s bazenima, dok je u samom Zadru prava jagma za terenima za gradnju stanova kojih na tržištu jednostavno nema dovoljno. Pijaca stoga ne predviđa da bi moglo doći do nekog pada cijena, no kaže da su one došle do određenog maksimuma. Ipak, ističe da će se dio iznajmljivača okrenuti dugoročnom najmu ili će morati uložiti u svoje nekretnine, jer neće moći zadržati cijene ako ne žele ostati bez turista.

“Po broju turista smo došli do vrha, dalje nećemo moći jer se Turska i Grčka i Španjolska vraćaju. Kvalitetna ponuda će se iskristalizirati, a slabije će nekretnine za iznajmljivanje ostati bez turista”, zaključuje.

Dodajmo ovome da bi na cijene nekretnina, ali i na privlačnost ulaganja u nekretnine mogle utjecati promjene zakona o paušalnom porezu na dohodak za iznajmljivače, kao i komunalna naknada. Oboje sada jedinice lokalne samouprave imaju mogućnost značajno povećati, ako to žele, a što bi moglo utjecati na to da građani prodaju prazne nekretnine ili da se smanji interes za ulaganje u nekretnine za kratkoročni najam.

Previše je ljudi stavilo sve na jednu kartu, kažu stručnjaci i povećanje poreza, koji je sada jako mali, moglo bi spriječiti stvaranje balona jer će se ljudi drugačije ponašati, odnosno odustat će od najma ako se on više toliko ne isplati. No, to će ovisiti o gradovima i općinama, koje su tek počele s procedurom donošenja pravilnika i vidjet će se hoće li podići porez i učiniti najam manje atraktivnim, piše Prvi plan.

 

Izvor: http://hr.n1info.com