Nema komentara

Kvadrat u Zagrebu 2000 eura, na jednu stvar kupci najviše obraćaju pozornost

Vlasnik zagrebačke agencije Boro Vujović kaže da je u Maksimiru nemoguće naći novu zgradu ispod 3000 eura po kvadratu.

Početak nove godine u poslovnom je smislu odličan. U očekivanju novog natječaja za subvencije kupci su ponovno počeli pregledavati nekretnine. Najam stanova je više nego dobar jer jako puno klijenata iz centra Zagreba ide prema drugim dijelovima – kaže Peđa Kovačević, vlasnik jedne zagrebačke agencije za posredovanje nekretninama. Potres je preplašio neke stanare koji žive u centru Zagreba te su se odlučili preseliti u druge dijelove grada, piše Večernji list.

– Sad se najviše gleda godina gradnje, kvaliteta zgrade i konstrukcije – kaže Kovačević. Potvrđuje to i Dubravko Ranilović, prvi čovjek komorskog udruženja nekretnina, koji kaže da je glavna tema razgovora, bilo da se kupuje ili unajmljuje, količina armiranog betona i kvaliteta gradnje. Statistike pokazuju da i dalje postoji veliki pritisak na rast cijena stanova, pogotovo u Zagrebu i priobalju, dok je u ostalim dijelovima zemlje uglavnom prisutan pad. Nove su nekretnine u Zagrebu u prvom dijelu 2020. godine poskupjele oko 15 posto, drugdje je zabilježen pad od pet posto.

Ranilović kaže da je trenutačno novogradnja traženija, a očito i to utječe na cijene. U centru Zagreba gotovo da i nema prodaje nekretnina u starijim zgradama. Inače, godinu dana uoči pojave korone u Hrvatskoj je sagrađeno oko 4000 stambenih zgrada s 10,5 tisuća stanova. Većina investitora su fizičke osobe, ljudi koji grade kuće (takvih zgrada s jednim stanom bilo je 2280), dok su za tržište te godine isporučene 943 zgrade s točno 7420 stanova.

U Zagrebu je u prvom dijelu prošle godine kvadrat novog stana prosječno stajao 14.300 kuna, a drugdje u Hrvatskoj bio je u prosjeku 2000 kuna jeftiniji. No, kao i svi prosjeci, ni ovaj ne pokazuje raspon cijena. Trenutačno se, na primjer, nudi novogradnja u Španskom za 1750 eura po četvornom metru, ali se u jednoj zgradi na Britancu kvadrat prodaje i za 5500 eura. Vlasnik zagrebačke agencije Boro Vujović kaže da je u Maksimiru nemoguće naći novu zgradu ispod 3000 eura po kvadratu, u pojedinim dijelovima Trešnjevke također, a u pripremi je gradnja još jedne nove zgrade na Britancu, gdje bi stanovi mogli stajati i 7000 eura po kvadratu.

– Ima ljudi koji žele živjeti u centru koja god cijena kvadrata bila – kaže Vujović.

– Prema kvadraturi novosagrađenih objekata, najdinamičnije je u Zagrebu te u Zadarskoj županiji, koja je po novim kvadratima gotovo dostigla glavni grad. Slijede Istarska, Splitsko-dalmatinska te Primorsko-goranska županija. Tržište stanova ostalo je aktivno i u teškoj 2020. godini, većim dijelom zahvaljujući državi i njezinim subvencijama, a samo u rujnu država je odobrila nešto više od 4000 subvencija za kupnju stana ili gradnju kuće. U četiri godine je tako “zbrinuto” oko 17.000 obitelji, a novi krug subvencija očekuje se idućih tjedana. Ove je godine za subvencionirane stanare država osigurala 263 milijuna kuna, od čega je 50 milijuna kuna namijenjeno novim korisnicima.

– Volumen trgovanja ipak nije ni blizu onome što smo imali do pojave epidemije – kaže Ranilović. Izostali su, naravno, i strani kupci koji dominiraju među novim vlasnicima u priobalju.

MacroHub Ekonomskog fakulteta Zagreb izradio je regionalni indeks cijena stanova na osnovi cijena prodanih stanova u razdoblju od 2010. do 2019. iz baze podataka Burze nekretnina. Po njima, obalne regije iskusile su znatan pad cijena. Najjače smanjenje, kako traženih, tako i ostvarenih cijena, primjetno je u Istri i na sjevernom Jadranu. U Dalmaciji se dogodio oporavak cijena nakon 2015., kao i u Zagrebu, no u 2019. i ondje je zabilježen znatan pad cijena. Kretanja u drugim dijelovima zemlje prilično su stabilna, ali je opseg prodaje mali. Više transakcija (168) bilo je samo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

izvor: poslovni.hr

Nema komentara

IZMJENE ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA NA JAVNOM SAVJETOVANJU

MINISTARSTVO JE U JAVNO SAVJETOVANJE UPUTILO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA KOJIM SE IZMEĐU OSTALOGA UTVRĐUJE NOVI ROK DO 31. PROSINCA 2023. GODINE U KOJEM AGENCIJA ZA PRAVNI PROMET I POSREDOVANJE NEKRETNINAMA OBJAVLJUJE JAVNE POZIVE ZA SUBVENCIONIRANE STAMBENE KREDITE. ZAINTERESIRANA JAVNOST SVOJE PRIMJEDBE NA ZAKON MOŽE UPUTITI DO 7. PROSINCA 2020. GODINE PUTEM PORTALA ESAVJETOVANJA.

Zakon o subvencioniranju stambenih kredita („Narodne novine“, broj 65/17, 61/18 i 66/19) donesen je u svrhu poticanja demografske obnove društva, urbane regeneracije naselja te smanjenja iseljavanja mladih obitelji a njime se propisuje davanje pomoći građanima prilikom rješavanja stambenih pitanja, kupnjom stana ili kuće, odnosno gradnje kuće, putem subvencioniranja stambenih kredita. Da bi se ova mjera stambenog zbrinjavanja nastavila bilo je potrebno izmijeniti postojeći Zakon, jer je trenutno važećim zakonom propisano da se pozivi APN-a raspisuju samo do kraja ove godine.

Novine koje donose izmjene Zakona: 

  • utvrđuje se novi rok do 31. prosinca 2023. godine u kojem Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama objavljuje javne pozive za svaku kalendarsku godinu
  • jasnije se određuje da se ne odobrava subvencioniranje kredita podnositeljima koji su to pravo ostvarili ranije
  • jasnije se definira status malodobne djece za koje se odobrava dodatno subvencioniranje kao članove kućanstva
  • uređuje se rok u kojem su korisnik kredita i članovi kućanstva obvezni imati prijavljeno prebivalište
  • uređuju se slučajevi u kojima nije potrebno vratiti uplaćena sredstva subvencija te se proširuju na prodaju stana ili kuće u slučaju izgradnje veće kuće.

Zainteresirana i stručna javnost može se uključiti davanjem svojih mišljenja, prijedloga i primjedbi najkasnije do 7. prosinca 2020. godine, uz prethodnu registraciju, putem portala eSavjetovanja.

Podsjetimo, subvencioniranje stambenih kredita je program stambenog zbrinjavanja u sklopu kojeg država, odnosno Ministarstvo te APN, pomažu pri otplati dijela stambenog kredita pri kupnji stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od pet godina. Program se uspješno provodi od 2017. godine i to jednom godišnje, iznimno ove godine kada su objavljena dva poziva, jedan u travnju, a prijave na ovaj posljednji poziv bile su moguće od 28. rujna do 19. listopada 2020. godine.

Na posljednji je poziv zaprimljen 4.651 zahtjev. Dosad je obrađen 4.061 zahtjev, od čega je odobreno njih 3.600, za 440 zahtjeva je zatražena dopuna, 7 zahtjeva je odbijeno a 14 podnositelja je odustalo od zahtjeva.

Na poziv su se mogli prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.

Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba.

Ova mjera ujedno je i demografska mjera jer se za svako živorođeno/usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita, subvencija produžuje za dodatne dvije godine. Također, subvencija se produžuje za dodatnu godinu po svakom djetetu u obitelji koje u trenutku podnošenja zahtjeva za subvencije nije starije od 18 godina.

Javnost je ovu mjeru već prepoznala kao kvalitetnu, a o uspješnosti najbolje govori podatak da je u četiri godine provođenja odobreno 16.611 subvencioniranih kredita. U obiteljima koje koriste subvencije do sada je rođeno više od 2.000 djece. 

 

izvor: apn.hr

Nema komentara

‘INTERES ZA NOVOGRADNJE JE VELIK AKO JE ZGRADA NA KOLIKO-TOLIKO SOLIDNOJ LOKACIJI. U PRAVILU SE STANOVI PRODAJU I PRIJE ZAVRŠETKA ZGRADE‘

Stranci su odgodili kupnju jer sad ne mogu doći i obići nekretnine

Na zagrebačkom tržištu nekretnina nije došlo do osjetnijeg pada, a ni do značajnije korekcije cijena, ali su se neke stvari ipak promijenile u odnosu na prošlu godinu. Pad aktivnosti na zagrebačkom području procjenjuje se na oko 10 posto, a duž obale 30 do 40 posto. Uglavnom, manja je aktivnost i stranaca koji su značajni kupci nekretnina pogotovo na Jadranu. Kod njih je problem što im je otežano ili gotovo nemoguće doći razgledati nekretnine te su zasad odgodili kupnju.

Boro Vujović, vlasnik agencije Opereta nekretnine iz Zagreba, procjenjuje da pad na tržištu nije veći od 10 posto u odnosu na prošlu godinu koja je bila odlična.

Najvažnija naljepnica

“Vidljiv je smanjen interes dijaspore, nešto je manji interes kupaca s Jadrana koji bi, u pravilu, nakon dobre sezone kupovali nekretnine u Zagrebu. S druge strane, domaći kupci nisu smanjili interes. Kupuju se najviše stanovi, ali kupuju se i kuće i zemljišta.

Prema našoj statistici, realizirane cijene su iste kao prošle godine. Što se tiče središta Zagreba vidljivo je da je manji broj realiziranih kupoprodaja objekata u središtu Zagreba. Tu je možda došlo do korekcija cijena, ali je to ipak premalen uzorak da bismo mogli nešto reći. Premalo je transakcija vezanih uz središte Zagreba da bismo mogli dobiti pregled. Potres je promijenio dosta toga. Prije je rijetko tko gledao statiku zgrada, a sada je to postalo pravilo. Sada je jedno od najvažnijih pitanja kakvu naljepnicu ima zgrada”, ističe Vujović.

Kad je riječ o kupnji apartmana za turistički najam, također nema velikih aktivnosti.

“Kupnja u središtu je mala i zato što nema turista. Da se to nije dogodilo, cijene se vjerojatno ne bi zaustavile, nego bi nastavile rasti. Čeka se naredna sezona jer je još uvijek moratoriji na kredite, tako da vlasnici još nisu primorani prodavati, a malo se tko odlučuje i na povećanje smještajnih kapaciteta jer je situacija neizvjesna. Ako sljedeća sezona podbaci, onda to neće biti dobro za tržište. Naime, turistička sezona ima jak utjecaj na nekretninsko tržište”, pojašnjava Vujević.

Što se tiče novogradnji, Vujović ističe da je interes velik ako je zgrada na koliko-toliko solidnoj lokaciji. U pravilu se, otkriva, stanovi prodaju i prije završetka zgrade.

Kupnja preko APN-a

Vujović kaže da se prosječna cijena četvornog metra kreće oko 1800 eura. Međutim, pojašnjava da novogradnje uglavnom prodaju direktno investitori. Kada bi uključili cijene novogradnji, dodaje Vujović, onda bi prosječna cijena u ovom trenutku iznosila nešto iznad 2000 eura po četvornom metru.

“Krah tržišta se nije dogodio. Imali smo ove godine dva kruga kupnje stanova preko APN-a tako da je to utjecalo i na porast kupnje pomoću kredita. Za razliku od prošle godine, kada se otprilike polovina stanova kupovala pomoću kredita, ove godine je to naraslo na oko 65 posto. Dio ljudi je zbog niskih kamata na štednju preusmjerio štednju u kupnju nekretnine”, smatra vlasnik Operete.

Vlasnica agencije Biliškov nekretnine iz Kaštel Starog, koja ima urede u Kaštelima, Splitu i Zagrebu, Jasminka Biliškov kaže da aktivnosti na tržištu ima, da je tržište stabilno te da su i cijene stabilne. Ipak, napominje, da je pad kupoprodaja u odnosu na prošlu godinu na Jadranu oko 30 posto zato što stranci ne mogu doći te što je dio hrvatskih građana odustao zbog neizvjesnosti od kupnji nekretnina. “Aktivnost stranaca je smanjena iz opravdanog razloga jer ne mogu doći i razgledati nekretnine. Prije pandemije bilo je jako puno najava stranaca za kupnju nekretnina, ali smo sigurni da su takvi samo odgodili odluku”, napominje Jasminka Biliškov. Dodaje da je puno manji pritisak na urede agencija, ali da sada u agenciju ulaze kvalitetniji kupci. “Dolaze nam ljudi koji su odlučili nešto kupiti”, kaže Biliškov.

Naglašava da je tržište stabilno. “U Splitu je malo novogradnji i u tom dijelu se cijene i dalje drže dosta visoko. Očekivali smo da će se ove jeseni dogoditi pad cijena, ali nije. Ljudi znaju da je sigurnije uložiti u nekretninu nego držati novac, a i kamate na kredite su jako niske. Tako da ovo nije loše vrijeme za ulaganje u nekretnine”, zaključuje Biliškov.

Nema komentara

Subvencioniranje stambenih kredita za mlade obitelji do 2023. godine

Utvrđuje se novi rok do 31. prosinca 2023. godine u kojem Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama objavljuje javne pozive za svaku kalendarsku godinu.

Nakon što je zainteresirana i stručna javnost kroz Javno savjetovanje imala priliku dati svoje mišljenje, prijedloge i primjedbe, na današnjoj sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita koje je u ime Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavio ministar Darko Horvat.
Podsjetimo, subvencioniranje stambenih kredita je program stambenog zbrinjavanja u sklopu kojeg država, odnosno resorno Ministarstvo te Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), pomažu pri otplati dijela stambenog kredita prilikom kupnje stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od pet godina. Zakon o subvencioniranju stambenih kredita donesen je u svrhu poticanja demografske obnove društva, urbane regeneracije naselja te smanjenja iseljavanja mladih obitelji. Njime se propisuje davanje pomoći građanima prilikom rješavanja stambenog pitanja kupnjom stana ili kuće, odnosno gradnje kuće, putem subvencioniranja stambenog kredita.
Obrađeni svi zahtjevi zaprimljeni po posljednjem pozivu, za subvenciju odobreno njih 4.235
Ističući važnost ove mjere, ministar Horvat naglasio je kako je po posljednjem pozivu zaprimljen rekordan broj zahtjeva, što je još jedan pokazatelj da su građani prepoznali ovu mjeru kao kvalitetnu.
„O uspješnosti provedbe ove mjere najbolje govori podatak da je u protekle četiri godine odobreno preko 17.000 subvencioniranih kredita, a u obiteljima koje koriste subvencije do sada je rođeno više od 2.000 djece. Sve je to dobar pokazatelj Ministarstvu i Vladi da idemo u dobrom smjeru, te da nastavimo s provedbom subvencioniranja i u narednim godinama“, rekao je ministar Horvat.
Program se uspješno provodi od 2017. godine i to jednom godišnje, dok su iznimno ove godine objavljena dva poziva – jedan u travnju, kada je zaprimljen ukupno 3.681 zahtjev, dok su prijave na posljednji poziv bile moguće od 28. rujna do 19. listopada 2020. godine. U tom razdoblju zaprimljen je ukupno 4.561 zahtjev, od čega je do sada odobreno njih 4.235, dok se dio zahtjeva još uvijek nalazi na dopuni.
Kako bi se mjera stambenog zbrinjavanja nastavila i dalje bilo je potrebno izmijeniti postojeći zakonodavni okvir, s obzirom da je trenutno važećim Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita propisano da se pozivi APN-a raspisuju samo do kraja ove godine.
Ovo su neke od novina koje je ministar Horvat predstavio na sjednici Vlade:
  • utvrđuje se novi rok do 31. prosinca 2023. godine u kojem Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama objavljuje javne pozive za svaku kalendarsku godinu
  • jasnije se određuje da se ne odobrava subvencioniranje kredita podnositeljima koji su to pravo ostvarili ranije
  • jasnije se definira status malodobne djece za koje se odobrava dodatno subvencioniranje kao članove kućanstva
  • uređuje se rok u kojem su korisnik kredita i članovi kućanstva obvezni imati prijavljeno prebivalište
  • uređuju se slučajevi u kojima nije potrebno vratiti uplaćena sredstva subvencija te se proširuju na prodaju stana ili kuće u slučaju izgradnje veće kuće.
 Za ovu svrhu u Državnom proračunu Republike Hrvatske u 2021. godini osigurano je 263.500.000,00 kn (213.500.000,00 kn za plaćanje subvencija iz obveza do 2021. i 50.000.000,00 kn za nove subvencije koje će se odobriti u 2021. godini).
Za 2022. i 2023. godinu osigurano je dodatnih 50.000.000,00 kn svake godine.
izvor: poslovni.hr
Nema komentara

Građevina u Hrvatskoj raste iznad prosjeka Europske unije

Gradilišta u Hrvatskoj nisu zatvarana zbog pandemije, a poticaj rastu građevinskih radova daju infrastrukturni projekti financirani iz fondova Eurospke unije te subvencionirani stambeni kredit. U 2021. neće izostati ni pozitivan utjecaj obnove grada Zagreba.

 

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku obujam građevinskih radova nastavio je s godišnjim stopama rasta i u rujnu, odnosno četvrti mjesec za redom. Prema kalendarski prilagođenim indeksima godišnja stopa rasta u rujnu ubrzala je s 3,5 posto u kolovozu na 5 posto u rujnu.

Na mjesečnoj razini, promatrano prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova porastao je ze 3,5 posto. Rastu na mjesečnoj razini pridonio je veći obujam građevinskih radova na izgradnji zgrada (+3,3%) i ostalih građevina (+4,9%).

S druge strane, nastavku godišnjih stopa rasta obujma građevinskih radova također je pridonijela veća izgradnja zgrada (4,3%) uz još snažniji pozitivan doprinos obujma izgradnje na ostalim građevinama (6,3%).

U prvih devet mjeseci prema strukturi odrađenih sati na gradilištima, 56,7 posto sati odrađeno je na zgradama dok je 43,3 posto odrađeno na ostalim građevinama.

Promatrano kumulativno, prema izvornim indeksima, u prvih devet mjeseci godine u odnosu na isto razdoblje lani obujam građevinskih radova veći je za 3,9 posto. Pri tome je obujam građevinskih radova na zgradama veći za 3,3 posto a na ostalim građevinama za 4,9 posto.

U rujnu izdano više od tisuću odobrenja za građenje

Hrvatska i dalje bilježi snažnije godišnje stope rasta obujma građevinskih radova u odnosu na prosjek Europske unije. Štoviše, prema podacima Eurostata (kalendarski prilagođeni indeksi) u rujnu je u obujam građevinskih radova U europskoj uniji zabilježio prosječan pad od 2,7 posto.

Osim u Hrvatskoj (5,0%), godišnji rast vidljiv je i kod Rumunjske (17,3%) te Slovenije (7,9%), dok pad na godišnjoj razini bilježe Mađarska (-14,7%), Slovačka (-22,8%), Poljska (-11,8%), Češka (-8,2%) te Bugarska (-1,7%).

Po prvi puta od listopada 2018., tijekom rujna izdano je više od tisuću odobrenja za građenje. Ukupno je izdana 1031 građevinska dozvola, što u odnosu na kolovoz predstavlja rast za 39,7 posto. U odnosu na isti mjesec lani rast pak iznosi 13,4 posto. Navedena godišnja stopa rasta najviša je od srpnja prošle godine.

Promatrano prema vrstama građevina, većina odobrenja za građenje izdano je za gradnju zgrada (85,2%) dok je prema vrstama radova većina odobrenja izdano za novogradnju (75,8%).

Građevinski sektor otporan na pandemiju

Analitičari RBA, koji predviđaju početak oporavka gospodarstva u 2021. godini, ističu kako će građevinski sektor biti jedna od rijetkih djelatnosti na koje aktualna kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 neće imati značajniji negativan utjecaj. Uz rast odobrenja za građenje, analitičari RBA očekuju kako će pozitivan doprinos građevinskom sektoru doći od investicija u privatnom i javnom sektoru, pri čemu će veliki infrastrukturni projekti najvećim dijelom biti financirani europskim novcem.

Hrvatska u sklopu višegodišnjeg Europskog financijskog okvira 2021. – 2027. ima mogućnost povući 12,7 milijardi eura iz fondova Europske unije, a dodatnih 9,4 milijarde eura dostupno je kroz instrument oporavka Next Generation EU fond.

Analitičari RBA očekuju i nastavak povoljnih kretanja u segmentu stanogradnje. Visoka razina likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa, a uzimajući u obzir izraženu rentijerski mentalitet, u nedostatku alternativnih prilika za ulaganje kupnja dodatne nekretnine kod određenog dijela stanovništva čini se poželjnom investicijom.

Nadalje, ne treba izostaviti ni pozitivna očekivanja doprinosa obnove Grada Zagreba rastu aktivnosti na tržištu nekretnina, ali i građevinskog sektora u cjelini. Osim izravnih učinaka na rast aktivnosti u građevinskom sektoru, obnova Grada Zagreba utjecat će na rast aktivnosti u nizu drugih sektora.

Konačno, povećana potražnja za nekretninama, što podržava i kretanja u građevinarstvu, dijelom je generirana i subvencioniranim stambenim kreditima.

 

izvor: tockanai.hr