Nema komentara

SUBVENCIONIRANJE STAMBENIH KREDITA U 2020.

SUBVENCIONIRANJE STAMBENIH KREDITA U 2020.

Osvrt 2017.- 2019.

 

Program subvencioniranja stambenih kredita, koji se provodi od 2017. godine, prema objavama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja iskoristilo je 9.409 građana, prosječno 34 godine starosti.

 

 

  2017.* 2018.** 2019. ***
Odobreni zahtjevi 2.307 2.948 4.154
Prosječna dob korisnika 35 34 33
Prosječni iznos kredita 67.500 EUR 66.600 EUR 69.500 EUR
Prosječni rok otplate kredita 20 godina 21 godina 21 godina
Prosječna veličina stana 69 m2 68 m2 72 m2
Prosječna cijena stana 1.160 EUR/m2 1.235 EUR/m2 1.280 EUR/m2

* Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, Provedba subvencioniranja stambenih kredita za zahtjeve zaprimljene u 2017. god.

** Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, Provedba subvencioniranja stambenih kredita za zahtjeve zaprimljene u 2018. god.

*** web stranica Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

 

Subvencija u 2020. – jedan ili dva kruga?

 

Prijave u 2020. godini zaprimale su se od 30. ožujka do 30. travnja, kada je zaprimljen 3.681 zahtjev. Prema objavi navedenog Ministarstva, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) obradila je sve pristigle zahtjeve. Odobreno je 3.573 zahtjeva, za 76 zahtjeva je zatražena dopuna, a 15 je odbijeno. 17 podnositelja zahtjeva je odustalo.

 

Na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja tijekom travnja najavljivao se drugi krug subvencioniranja stambenih kredita, i to u rujnu ove godine.

 

Zadnje objave ne navode tu mogućnost.

 

Ispitivanje tržišta o novom krugu subvencioniranih stambenih kredita

 

Agencija Opereta nekretnine d.o.o. provela je anketu sa ciljem dobivanja informacije da li su klijenti upoznati s Programom subvencioniranja stambenih kredita:

 

  • 84,8% ispitanika upoznato je s Programom subvencioniranja stambenih kredita
  • 67,3% ispitanika upoznato je s najavom novog kruga subvencioniranja stambenih kredita u rujnu 2020.
  • 67,3% ispitanika zainteresirano je za kupnju nekretnine uz Program subvencioniranja stambenih kredita
  • 62,6% ispitanika kupuje nekretninu i u slučaju da se ne provede Program subvencioniranja

 

Ova anketa ukazuje na visoku informiranost klijenata o Programu subvencioniranja stambenih kredita kao i o najavi novog kruga subvencioniranja u rujnu ove godine. I dalje se iskazuje visoka zainteresiranost građana za ovaj Program.

 

Podsjetimo se da je Zakon o subvencioniranju stambenih kredita ograničio primjenu ovog Programa do 31. prosinca 2020.

 

Ako bude javni poziv u rujnu ove godine, to je će biti zadnji poziv prema odredbama navedenog Zakona. U suprotnom, građani koji nisu iskoristili poziv u travnju 2020. neće imati priliku ostvariti subvenciju na stambeni kredit.

 

Uvjeti stambenog kreditiranja – jesu li banke spremne?

 

Banke i dalje intenzivno rade na završavanju odnosno isplati subvencioniranih stambenih kredita te u ovom momentu nemaju pripremljene uvjete za novi krug subvencioniranja.

 

Po objavi javnog poziva APN-a kreditnim institucijama (bankama) za sudjelovanjem u provedbi Programa subvencioniranja, banke će pripremiti uvjete kreditiranja koji predstavljaju poslovnu tajnu do sklapanja Ugovora o poslovnoj suradnji s APN-om.

 

Sve banke koje će sudjelovati u ovom Programu nastojat će privući klijente nižom kamatnom stopom, bez naknade za obradu kreditnog zahtjeva, procjenom vrijednosti nekretnine na teret banke te raznim popustima i pogodnosti vezanim uz police osiguranja. Banke će dati ponudu kredita uz valutnu klauzulu u EUR i kunski krediti, uz mogućnost izbora otplate kredita u mjesečnim anuitetima ili ratama.

 

Najveći izazov građanima bit će utvrđivanje kreditne sposobnosti s obzirom da su banke postrožile   uvjete za utvrđivanje kreditne sposobnosti. Pojedine banke na primjer:

 

  • u kreditnu sposobnost ne uključuju dodatke na plaću kao što su dodatak za terenski rad i naknada za prijevoz
  • ne odobravaju stambene kredite klijentima drugih banaka, nego samo svojim klijentima (koji imaju status klijenta)

 

I dok je prije iznos kredita i procijenjene vrijednosti nekretnine mogao biti 1:1 sada u nekim bankama iznos kredita ne može preći 70% procijenjene vrijednosti nekretnine.

Martina Mataić Škugor

Direktorica Opereta ulaganja d.o.o.

Nema komentara

Vlasnik velike agencije za nekretnine otkrio možemo li očekivati pad cijena

Boro Vujović, vlasnik zagrebačke agencije za nekretnine Opereta, u Novom danu govorio je o situaciji na tržištu nekretnina..

Vujović za kaže da su cijene opet na nivou na kojem su bile do 15. ožujka. “Cijene više ne rastu, zaustavljen je trend koji je trajao od 2017…. Manje su prisutne investicijske nekretnine, dosad je bila veća potražnja za kratkoročni najam.”

Kaže da, kad je u pitanju potražnja, pravila nema, kupuju se različite nekretnine. Međutim, do potresa je centar Zagreba bio tražen, govori, a sada se situacija drastično promijenila. “Dobar dio kupaca sada zazire od stanova u starijim zgradama u centru, osim novogradnje i zgrada od armiranog betona, kojih je malo u strogom centru grada.”

Od korone i potresa veći je interes za kuće i zemljišta, pa i na prigradskim lokacijama, ističe Vujović. “Puno je ljudi shvatilo da su stanovi samo malo veći kavezi.”

Vujović kaže da kriza dolazi s određenim ‘delayom’.

Upitan očekuje li pad cijena, kaže da očekuje “korekciju cijena pojedinih nekretnina koje su dosad imali nezasluženo visoku cijenu”, ali ne očekuje korekciju cijena svih nekretnina. Pojedine nekretnine uvijek imaju svoju publiku, dodaje.

izvor: poslovni.hr

 

Nema komentara

Pitali smo stručnjake što se događa s cijenama stanova i kuća, zamijećen je zanimljiv fenomen

Domaće tržište nekretnina još je na čekanju. Prema tvrdnjama agenata, nije se dogodila veća korekcija cijena unatoč gospodarskom zastoju zbog koronavirusa i potresa u Zagrebu. Radikalizaciju tržišta predviđaju za jesen, kad se može očekivati značajan pad cijena pojedinih nekretnina, ali s duge strane i rast vrijednosti kvadrata kvalitetnih stanova.

 

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i vlasnik agencije Kastel, ističe da je tržište zamrznuto.

‘Prodavatelji ne spuštaju cijene, a kupci nisu skloni prihvatiti te vrijednosti. Zbog smanjenje potražnje promet nekretninama je značajno pao. U nekim područjima Hrvatske i do 50 posto u odnosu na lani’, rekao je za tportal Ranilović.

On prognozira veće potrese na tržištu nakon ljeta. Produbljivanje koronakrize mnoge će primorati na teške odluke.

‘Očekujem radikalizaciju tržišta u jesen i zimu, kad će oni vlasnici nekretnina koji to moraju početi donositi odluke. Morat će se suočiti s realnošću i prihvatiti tržišne vrijednosti za svoje nekretnine. Mnogi vlasnici su još uvijek nerealni. Za neke rabljene stanove u starijim zgradama traže previše. Cijene moraju doći u realnije okvire. Naravno da se to ne odnosi na sve nekretnine’, izjavio je Ranilović.

Podsjeća na recesiju iz 2008., kad su korekcije cijena krenule tek osam mjeseci nakon izbijanja krize.

Na tržištu je došlo, ističe, i do velikog raslojavanja u cijenama s obzirom na karakteristike pojedine nekretnine.

‘Došlo je do velike polarizacije u vrijednosti nekretnina s obzirom na njihovu kvalitetu i lokaciju. Moguće je da u istoj ulici u Zagrebu stan može vrijediti 4000 eura, ali i 1000 eura po kvadratu’, rekao je Ranilović.

Zaključak koji možemo izvući iz ove krize je, naglašava, to da više nema generaliziranja.

‘Svakoj nekretnini i situaciji mora se individualno pristupiti. Sigurno je da će cijene nekih nekretnina padati, ali neke će zadržati svoju vrijednost, a neke i iznimno rasti. U vrijeme kriza nekretnine su još uvijek dobra investicija. Mnogi će zbog toga svoj kapital usmjeriti na kupnju stana, zemljišta ili kuće’, očekuje Ranilović.

Sličan pogled na tržište ima i Boro Vujović, vlasnik najveće zagrebačke agencije Operete. On ipak ističe kako je u lipnju, za razliku od prijašnjih mjeseci, tržište živnulo.

‘Imali smo više prodaja u lipnju nego u istom mjesecu prošle godine. Međutim to je samo naše iskustvo. Mnoge agencije, pogotovo manje, bilježe i dalje velik pad prometa’, rekao je Vujović.

I on tvrdi kako nije došlo do veće korekcije cijena usprkos svim nedaćama. Izuzetak su donekle stanovi u starim zgradama u centru Zagreba.

‘Sad je prosjek cijena za te stanove oko 2000 eura, a prije je bio i 3000 eura. Smatram da je tih 2000 eura još uvijek previše, ali imate ljude koji su spremni platiti i više. Obično ti kupci nisu doživjeli potres i nemaju traumu’, ispričao je Vujović.

Zanimljiv fenomen je, dodaje, povećana potražnja za kućama i zemljištima. On to tumači posljedicama epidemije koronavirusa i potresa.

‘Za vrijeme karantene mnogima nije bilo ugodno zarobljenima u malim stanovima. Usto, novija kuća ili izgradnja kuće znači da ste sigurniji od potresa. Kad sami gradite, točno znate koliko imate betona i armature’, rekao je Vujović.

On je oprezan u prognozi stanja tržišta ujesen. Nije siguran hoće li doći do korekcije cijena jer u vrijeme recesije, kad se ljudi boje pada vrijednosti novca, sigurnu luku traže ulaganjem u zlato, ali i nekretnine.

Dosta toga ovisi i o tome hoće li država nastaviti s programom subvencioniranja stambenih kredita preko Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama(APN), što bi također potaknulo tržište i ublažilo korekciju cijena.

izvor: tportal.hr

 

 

Nema komentara

Slovenci u sedam godina kupili gotovo deset tisuća nekretnina u Hrvatskoj

I stranci profitiraju na tome što nemamo porez na nekretnine. Otkako smo ušli u EU, kupovali su najviše stanove, apartmane i kuće, osobito na obali.

Prema posljednjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj su bila 249.243 stana za odmor i rekreaciju, a tijekom pandemije doznali smo od Slovenaca da 110 tisuća njihovih državljana ima nekretnine u Hrvatskoj. Zato se ne treba brinuti da će Slovenija zbog koronavirusa zabraniti svojim građanima dolazak u Hrvatsku jer će štititi interese svojih državljana, vlasnika nekretnina u Hrvatskoj. Otkako smo ušli u EU, stranci su, osobito na obali, najviše kupovali stanove i apartmane, zatim različite nekretnine te kuće, a samo su Slovenci od 2013. kupili 9439 nekretnina u Hrvatskoj.

Pokazuju to podaci Porezne uprave Ministarstva financija. Slovenci su još u bivšoj Jugoslaviji, u kojoj stranci nisu mogli kupovati nekretnine, nego samo građani jugoslavenskih republika, pokupovali velik broj vikendica na Krku, a najviše je Slovenaca imalo nekretnine u općini Dobrinj. Nakon Slovenaca, od 2013. do lani najviše nekretnina u Hrvatskoj kupovali su državljani Njemačke, Austrije, Italije, Švedske, Mađarske.

Bez skupnih podataka

Sada nitko na jednom mjestu ne raspolaže podacima koliko točno stranaca danas ima nekretnine u Hrvatskoj jer će popis stanovništva, koji uključuje i popis nekretnina, biti sljedeće godine. No pitanje poreza na nekretnine, koje se u nas izbjegava zbog raznih interesnih skupina, morat će biti otvoreno jer na tome što ne oporezujemo nekretnine profitiraju i stranci, državljani EU, čiji je standard neusporediv s našim pa imaju priliku za njihove prilike jeftino kupovati nekretnine na obali. Državljani Njemačke od 2013. kupili su u Hrvatskoj 4969 nekretnina, najviše stanova i apartmana. Na trećem mjestu su Austrijanci, koji su u Hrvatskoj kupili ukupno 2867 nekretnina, a i oni su, kao i Nijemci, najviše kupovali stanove i apartmane. Zatim slijede Talijani, koji su kupili 1612 nekretnina, a na petom mjestu su Šveđani, koji su od 2013. kupili 1232 nekretnine u Hrvatskoj. Kako nas je Državni zavod za statistiku s pitanjima o tome koliko naši državljani, a koliko strani iz EU posjeduju nekretnina u Hrvatskoj uputio na Poreznu upravu Ministarstva financija, od njih smo dobili sljedeći odgovor: “Porezna uprava nije nadležna za utvrđivanje vlasništva nad nekretninama i ne raspolaže podacima o vlasnicima nekretnina na području Hrvatske. Predlažemo da upit uputite na zemljišno-knjižne odjele nadležnih općinskih sudova”.

No u sređenoj državi takvi podaci morali bi biti dostupni javnosti, i to na jednom mjestu, a ne da se prikupljaju iz više od stotinu zemljišno-knjižnih odjela. Ipak, iz Porezne uprave dostavili su nam podatke o nekretninama koje imaju na temelju svoje obveze da utvrđuju i naplaćuju poreze, doprinose i druga javna davanja. Porezna uprava dostavila nam je pregled broja kupoprodaja nekretnina prema državi stjecatelja nekretnine od 2013. do 2019., napominjući da u tim podacima nisu iskazane sve kupoprodaje nekretnina, nego samo one za koje su proveli postupak utvrđivanja porezne obveze. Prema tim podacima, najviše nekretnina u Hrvatskoj stekli su državljani Slovenije, Njemačke, Austrije, Italije, Švedske i Mađarske. Poznato je da stranci apartmane, stanove i kuće koje su kupili u Hrvatskoj ne koriste samo za odmor nego i za iznajmljivanje u sezoni.

Šveđani kupili više od Mađara

Primjerice, na Braču ima Šveđana i Britanaca koji angažiraju domaće ljude da im dočekuju goste, isto rade i Nijemci koji su vlasnici nekretnina na obali i otocima. Državljani EU imaju pravo postati vlasnici nekretnina u Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani, a to jedino ne vrijedi za poljoprivredno zemljište. A državljani trećih zemalja uz potvrdu Ministarstva pravosuđa mogu postati vlasnici nekretnine u Hrvatskoj ako naši državljani imaju to pravo u njihovoj zemlji. Na pitanje koliko stranaca iz EU iznajmljuje svoje nekretnine u Hrvatskoj,

Porezna uprava odgovara: “Vezano uz upit o broju stranih državljana koji iznajmljuju nekretnine u Hrvatskoj, u evidencijama Porezne uprave na dan 25. lipnja 2020. evidentirano je 3390 nerezidenata, obveznika plaćanja poreza na dohodak od imovine s osnove iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova te 998 nerezidenata, obveznika plaćanja poreza na dohodak od imovine s osnove najma ili zakupa nekretnina i pokretnina”. Napominju i da se podaci odnose na sve strance koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a obveznici su plaćanja poreza na dohodak od imovine, neovisno o tome je li riječ o rezidentima EU. Državljani EU koji su kod nas kupovali nekretnine najviše su kupovali stanove i apartmane. Iznenađuje da je više Šveđana kupilo nekretnine u Hrvatskoj od Mađara, koji su kupili 949 nekretnina.

izvor: vecernji.hr

Nema komentara

Tržište nekretnina stagnira

Građani zbog cijene najteže dolaze do nekretnina na obali, a najlakše u vukovarsko-srijemskoj županiji, pokazalo je istraživanje Ekonomskog instituta o tržištu nekretnina prošle godine. Lani je ostvareno 6,5% više transakcija u odnosu na godinu prije, a vrijednost se mjeri u desecima milijardi kuna.

Većina transakcija nekretninama posljednjih godina događa se u velikim gradovima i u Priobalju. Ukupna vrijednost nekretnina prodanih u prošloj godini iznosila je gotovo 40 milijardi kuna. Najviše se trgovalo stanovima, građevinskim zemljištem i kućama. Cijene su neprestano neujednačene.

– Rast cijena nekretnina je vezan uz intenzitet turističke aktivnosti dakle u onim jedinicama lokalne samouprave gdje je zabilježen veći intenzitet koji se mjeri brojem noćenja turista su ujedno i zabilježili i veće cijene nekretnina, govori Ivana Rašić, Ekonomski Institut u Zagrebu.

Cijene nekretnina u 2019.: najskuplji je bio Dubrovnik s 18 tisuća kuna po m2, a najjeftiniji Vukovar s 4,5 tisuće kuna po m2.

Lani je najskuplji bio Dubrovnik, a najjeftiniji Vukovar. Za jedan četvorni metar stana na krajnjem jugu, u Slavoniji se moglo kupiti oko 4. Prema istraživanju rast cijena je zaustavljen, ali one ne padaju. Kupaca je sve manje.

– Prodavatelji još uvijek nisu skloni prilagoditi se situaciji na tržištu cijene su došle do jedne određene razine ono što se može očekivati ovisno i o turističkoj sezoni da će cijene na jesen vjerojatno početi padati, objašnjava Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.

– Može se dogoditi da u 2020. godini vidimo stagnaciju cijena i da se cijene počnu tek smanjivati u sljedećim godinama pogotovo ako ova kriza potraje, govori Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog Instituta u Zagrebu.

Zbog krize izazvane koronavirusom i potresa mijenja se interes kupaca. Više se traže građevinska zemljišta i kuće u okolici većih gradova.

– U skladu s tim moglo bi doći i do interesa za Slavonijom ali u svakom slučaju gradovi su i dalje ti koji su najinteresantniji i tu se događa najveći promet, kaže Boro Vujović, Udruženja poslovanja nekretnina pri HGK.

Promet nekretninama najživlji je u Zagrebu, Splitu, Zadru i Rijeci.

 

izvor: vijesti.hrt.hr