Nema komentara

Iznajmiti ili kupiti stan?

Svi se prije ili kasnije nađemo u situaciji kada želimo imati vlastiti dom! Tada je potrebno odlučiti se između iznajmljivanja ili kupovanja nekretnine te razmotriti koje su vam želje, a koje mogućnosti. Sve ima svoje prednosti i nedostatke.

Život u iznajmljenom stanu dobar je početak! Ako vam se stan ne sviđa, možete unajmiti drugi stan. Ne sviđa vam se kupaonica? Nema veze, ionako nije vaša. Najamninu uredno plaćate, a nemate kreditnu obvezu. Ipak, rado biste imali kadu u kupaonici. Uredili biste dnevni boravak novim namještajem. Imate želju kupiti psa, no vlasnik stana ne dozvoljava kućne ljubimce. Kad biste barem imali još jednu sobu, ali najam većeg stana je skuplji. Što ako vam vlasnik otkaže najam baš kad nemate vremena tražiti drugi stan?

Ako najam stana plaćate npr. 500 eura mjesečno, a u najmu budete 3 godine, najmodavcu ćete platiti 18.000 eura. „Otplaćuješ drugom kredit!” rekli bi naši dobronamjerni roditelji i prijatelji. Doista, treba razmisliti je li došlo vrijeme da imate mjesto koje zovete „moj dom”.

Prednosti kupnje stana su velike:

  1. Otplaćujete svoj kredit za svoju nekretninu. Ne morate više brinuti o tome gdje ćete živjeti i hoće li vam netko otkazati najam stana.

  2. Možete urediti svoj dom kako vi želite, možete ulagati bez ičijeg dopuštenja, baš onako kako zamišljate ugodan dom.

  3. Možete obogatiti dom kućnim ljubimcima.

  4. Vi ste gazda u svom domu. „Svoj na svome!”, rekli bi oni naši dobronamjerni.

A emotivni dio ove priče – nema financijsku vrijednost!

U sljedećim tjednima od nas ćete saznati kako u 4 i pol koraka možete uštedjeti vrijeme, definirati svoje mogućnosti, potrebe i želje te si tako kupnju doma učiniti najljepšim događajem u životu. Mi vam možemo pomoći da pronađete dom koji vidite kada zatvorite oči.

I na kraju odgovor na pitanje – najam ili kredit – nije jednostavan. Puno toga ovisi o životnim navikama i sigurnosti zaposlenja, ali najviše ovisi o vašoj potrebi i čvrstoj odluci.

 

#opereta #operetanekretnine #mojaprvanekretnina #kreditiranje #savjeti

Nema komentara

Prosječna plaća u ovoj državi je 500 eura, a 80 posto stanova kupuje se gotovinom?

U zadnjem tromjesečju 2020. tržištem je prošlo milijardu eura u gotovini. Kontrolira li se i kako podrijetlo novca pri kupnji?

Za više od 80 posto nekretnina kupoprodajna cijena isplaćena je iz vlastitih sredstava stranaka, a ostalih 20% je iz kredita. No, nema još podataka i koliko se sredstava iz kredita tijekom prometa nekretninama pojavilo i kao gotovina.

Ako građanin iz kredita kupi stan od druge osobe, ta druga potom raspolaže svojim sredstvima, od kojih će možda kupiti dva manja stana. Dalje se može nastaviti, znači taj novac koji je prvo dobiven iz kredita prikazat će se više puta u statistici prometa nekretnina kao kupovina iz gotovine”.

Tvrde tako u Javnobilježničkoj komori Srbije, na ocjene da se većina stanova u toj zemlji kupuje kešom, iako je prosječna plaća oko 500 eura, što upućuje na pitanja kako se i je li se uopće kontrolira podrijetlo novca pri kupnji nekretnina. Bilježnici su stava “da se pogrešno interpretira pojam gotovine kada se govori da se većina prometa nekretnina u Srbiji odvija gotovinom.

Ovom temom pozabavila se beogradska Politika, koja je pošla od podatka da je u zadnjem tromjesečju 2020. na srbijanskom tržištu nekretnina prošlo oko milijardu eura u gotovini.

Cijele 2020. oko 130.000 nekretnine na tržištu je kupljeno, tj. prodano. Od toga 80-90.000 su stanovi, od čega 80% gotovinom. Cijene kvadrata u Beogradu dosežu i 3000 eura, diljem zemlje su manje od 800.

Tko si može priuštiti stan platiti odjednom, ako propisi ne dopuštaju gotovinske transakcije veće od 10.000 eura, pitaju se u analizi. Radi li se tu o obliku pranja novca? Porezni stručnjaci odgovaraju da ima sigurno i toga, ali da ne mora tako djelovati.

“Ako prodate veći stan da biste kupili manji i uzmete kredit, tu nema pranja novca. Ima kupaca koji to ne mogu dokazati, ali se postupci ne vode”, reći će Đerđ Pap, porezni stručnjak i bivši direktor Porezne uprave. Ističe da se ne primjenjuje doneseni Zakon o podrijetlu imovine.

No, stručnjaci za tržište i agenti za nekretnine upozoravaju da ako sumnjivih prijenosa (transakcija) ima, one logično ne idu legalnim putem, preko agencija za nekretnine, koje su dužne po Zakonu o sprečavanju pranja novca provesti sve analize rizika.

“Oni koji na gradilištu okače tablu s natpisom ‘direktna prodaja’ nemaju obvezu raditi analize rizika, tražiti od kupca išta ili prijavljivati sumnjive novčane transakcije”, kaže agentica Kaća Lazarević za Politiku. Prema njoj, oni koji imaju više novca kupuju kešom.

“I ne kupuju jedan nego više stanova, jer su shvatili da je to u krizi najsigurnije ulaganje, a najbolje idu novogradnje. Mnogi su odlučili novac iz banke ili sefa investirati u nekretnine – stanove, poslovne prostore”, ustvrđuje Lazarević. No, nisu trgovci nekretninama krivci, veći je problem gradnja, tvrdi profesor FEFA fakulteta Goran Radosavljević.

“Kroz gradnju se pere velika količina novca koja se nikako ne kontrolira. Gotovina kroz izgradnju ulazi u legalne kanale i onda se oni koji su prodali zemljište na kojem će se graditi zgrada pojavljuju kao gotovinski kupci. Ovolika građevinska aktivnost nema ekonomskog smisla bez obzira na sva objašnjenja.

To da se ljudi vraćaju iz inozemstva i ulažu stvarno ne pije vodu”, kaže Radosavljević i naglašava da sve ukazuje da postoje nelegalne aktivnosti, ali ako bi država to obustavila imali bismo pad BDP-a od 10 posto.

Izvor: Poslovni.hr

Nema komentara

Četiri statističke bilješke o stanju društva

Slijedi pregled četiri samo naizgled nepovezane statistike. Uzete zajedno, ipak šalju kratku i jasnu poruku o stanju društva.

Logično i očekivano: Hrvatska u cijeloj EU ima najmanji udjel stranih studenata u ukupnoj studentskoj populaciji. Mogli smo odabrati i neki drugi strukturni pokazatelj, ali ovaj je upravo objavljen pa se dobro uklopio u podsjećanje o strukturnim slabostima koje nas vječno prate, osobito u obrazovnom visokoškolskom sektoru:

Za razliku od strukturnih slabosti čija tektonika uvijek podsjeća na to gdje se zapravo nalazimo, neke statistike povremeno pokažu kako se u gospodarstvu nešto pozitivno zbiva. Cijene nekretnina su ambivalentan pokazatelj. Njihov rast s jedne strane pokazuje da je potražnja snažna i da postoji rast. S druge strane, rast cijena nekretnina otvara pitanje priuštivosti nekretnina i rizika održanja rasta cijena s motrišta vlasnika. Stoga je zanimljivo zabilježiti da je Hrvatska uz Portugal imala najbrži rast cijena nekretnina u cijeloj EU u prvom tromjesečju. Kada se gleda rast kroz godinu dana, nekoliko zemalja u srednjoj i istočnoj Europi imalo je brži rast od Hrvatske. Naravno, uvijek treba podsjećati da je ovaj rast koncentriran u Zagrebu i na obali.

 

Izvor: Eurostat

Živost cijena nekretnina povezana je s pojačanom potrošnjom i investicijama, što je statistika BDP-a pokazala još pred nekoliko tjedana. Hrvatska je očito u fazi kada uslužni sektor i investicije izoliraju gospodarstvo od usporavanja u EU , koje je glavna ekonomska tema u Europi. Još uvijek nema znakova recesije, a zadnje statističko očitanje industrijske proizvodnje ukazuje na blagi oporavak u svibnju (+0,9% nakon sezonske prilagodbe). To naravno ne znači da su rizici povezani s globalnim usporavanjem, trgovačkim ratom i neizvjesnim Brexitom prošli. Jasnija slika će se vidjeti tek na jesen.

 

 

HNB je upravo objavila financijske račune – cjelovitu statistiku financijske imovine i obaveze po sektorima. Uvijek je najzanimljivije promatrati podatak za sektor stanovništva. Vrijednost financijske imovine kontinuirano raste, najviše zbog rasta depozita i sredstava u mirovinskim fondovima, dok financijske obaveze unatoč blagom oporavku (oporavak zaduživanja) dugoročno stagniraju. Obaveze se pretežno sastoje od kreditnih obaveza. Razlika između te dvije veličine pokazuje neto financijsku imovinu ili neto financijsku vrijednost s kojom raspolaže sektor stanovništva. Ta veličina je u kontinuiranom porastu i na kraju prvog tromjesečja nalazila se na čak 70% višoj razini od razine na kojoj je bila u prvom tromjesečju 2012.

izvor:arhivanalitika.hr