Nema komentara

APN obradio sve zahtjeve!

Zaprimanje zahtjeva za subvencioniranje stambenih kredita u ovoj godini započelo je 29. ožujka, a zaključeno je 14. svibnja 2021.

Od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva, 4.739, odobreno je 4.500 zahtjeva, za 199 zahtjeva je zatražena dopuna, 9 zahtjeva je odbijeno, a 31 podnositelj je odustao od zahtjeva. Na službenoj stranici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (https://mgipu.gov.hr/) te APN-a (www.apn.hr) objavljeni su podaci o provedbi ovog programa.

Prosječni podaci o kreditu i subvenciji, uz manja odstupanja, jednaki su prosječnim podacima iz dosadašnjih natječaja.

–  prosječni iznos kredita 75.000 EUR
–  prosječni iznos mjesečnog anuiteta 380 EUR
–  prosječni iznos mjesečne subvencije 127 EUR
–  prosječna životna dob korisnika 32 godine
–  prosječan rok otplate kredita 22 godine

 

I nadalje je najveći interes klijenata za kupnju stana (oko 61%), zatim za kupnju kuće (oko 28%) te za izgradnju kuće (oko 11%). Najveći broj zahtjeva za kupnju kuće odobreno je Osječko-baranjskoj županiji (186). Najmanje zahtjeva je odobreno u Ličko-senjskoj županiji (31), Virovitičko-podravskoj (61) te Dubrovačko-neretvanskoj županiji (68 zahtjeva).

Najviše zahtjeva odobreno je u Gradu Zagrebu (1.307) te Zagrebačkoj županiji (375) i Osječko-baranjskoj županiji (375).

Županija Kupnja stana Kupnja kuće Izgradnja kuće Ukupni broj
Grad Zagreb 1149 120 38 1.307
Zagrebačka županija 172 133 70 375
Osječko-baranjska 135 186 54 375
Splitsko-dalmatinska 294 23 42 359
Primorsko-goranska 197 36 18 251

 

Novi poziv APN-a je u planu, otprilike, u ožujku 2021.

 

Piše: Martina Mataić Škugor

Nema komentara

Iznajmiti ili kupiti stan?

Svi se prije ili kasnije nađemo u situaciji kada želimo imati vlastiti dom! Tada je potrebno odlučiti se između iznajmljivanja ili kupovanja nekretnine te razmotriti koje su vam želje, a koje mogućnosti. Sve ima svoje prednosti i nedostatke.

Život u iznajmljenom stanu dobar je početak! Ako vam se stan ne sviđa, možete unajmiti drugi stan. Ne sviđa vam se kupaonica? Nema veze, ionako nije vaša. Najamninu uredno plaćate, a nemate kreditnu obvezu. Ipak, rado biste imali kadu u kupaonici. Uredili biste dnevni boravak novim namještajem. Imate želju kupiti psa, no vlasnik stana ne dozvoljava kućne ljubimce. Kad biste barem imali još jednu sobu, ali najam većeg stana je skuplji. Što ako vam vlasnik otkaže najam baš kad nemate vremena tražiti drugi stan?

Ako najam stana plaćate npr. 500 eura mjesečno, a u najmu budete 3 godine, najmodavcu ćete platiti 18.000 eura. „Otplaćuješ drugom kredit!” rekli bi naši dobronamjerni roditelji i prijatelji. Doista, treba razmisliti je li došlo vrijeme da imate mjesto koje zovete „moj dom”.

Prednosti kupnje stana su velike:

  1. Otplaćujete svoj kredit za svoju nekretninu. Ne morate više brinuti o tome gdje ćete živjeti i hoće li vam netko otkazati najam stana.

  2. Možete urediti svoj dom kako vi želite, možete ulagati bez ičijeg dopuštenja, baš onako kako zamišljate ugodan dom.

  3. Možete obogatiti dom kućnim ljubimcima.

  4. Vi ste gazda u svom domu. „Svoj na svome!”, rekli bi oni naši dobronamjerni.

A emotivni dio ove priče – nema financijsku vrijednost!

U sljedećim tjednima od nas ćete saznati kako u 4 i pol koraka možete uštedjeti vrijeme, definirati svoje mogućnosti, potrebe i želje te si tako kupnju doma učiniti najljepšim događajem u životu. Mi vam možemo pomoći da pronađete dom koji vidite kada zatvorite oči.

I na kraju odgovor na pitanje – najam ili kredit – nije jednostavan. Puno toga ovisi o životnim navikama i sigurnosti zaposlenja, ali najviše ovisi o vašoj potrebi i čvrstoj odluci.

 

#opereta #operetanekretnine #mojaprvanekretnina #kreditiranje #savjeti

Nema komentara

Bum na tržištu: Za zakup se nudi 750.000 kvadrata

Iz najavljenih projekata na tržištu bi se mogli povećati ukupni logistički kapaciteti za čak 30 posto.

U zagrebačkom prstenu događa se investicijski bum na tržištu industrijskih i logističkih nekretnina, koje je za razliku od uredskih, a osobito maloprodajnih, naš najmanje razvijen sektor komercijalnih nekretnina.

Kao glavne razloge stručnjaci iz Propertasa, lidera u konzaltingu za komercijalne nekretnina, ističu visoke cijene zemljišta i komunalija te nespremnost zakupaca da se obvežu na dugoročni zakup, što je investitorima ključno za isplativost projekta. Po analizama Propertasa, u Zagrebu i okolici trenutno je raspoloživo 750.000 m² industrijskih, logističkih površina pogodnih za zakup.

Benefiti za lokalce

– Daljnji rast tržišta logističkih nekretnina mogao bi dodatno potaknuti i investicije u infrastrukturu, smanjenje troškova nameta investitorima, rješavanje pitanja vlasništva i okrupnjavanje zemljišta – smatra Dejan Ružić, voditelj tima za korporativne usluge u Propertasu. – Također, osobito značajan faktor je sve bolje razumijevanje ove problematike jedinica lokalne samouprave i uprave, čija bi zajednica, stvaranjem partnerskih odnosa s investitorima i pokretanjem ovakvih velikih projekata, mogla dodatno profitirati, u prvom redu novim radnim mjestima, ali i mnogim drugim benefitima – kaže Ružić.

I dalje aktivnostima prednjači poslovna zona Meridijan 16, gdje je Log Expert One počeo graditi logistički centar bruto površine oko 68.600 m² s očekivanim završetkom krajem godine. I dok isti investitor, s obzirom na dobar početni odaziv, najavljuje brzo širenje centra na sljedeće faze, tvrtka Cargo-Partner najavljuje otvaranje logističkog centra, površine 12.000 četvornih metara s uredskim prostorom, također do kraja ove godine. Eurospin je ondje već počeo graditi logistički centar tlocrtne površine od oko 29.000 m², s planom za dovršetak u prosincu. Velik dio novog zamaha u toj poslovnoj zoni, došao je iz Atlantic Grupe kroz partnerstvo s Kamgradom.

Novi koncept prostora

U poslovnoj zoni Križ gradnju logističkog centra za svoje potrebe najavljuje Lidl, a u Samoboru tvrtka RC Europe gradnju velikog logističkog centra na oko 70.000 m². Na zagrebačkom Žitnjaku novo logističko skladište gradi Saponia, površine cca 4120 m² Spar je potpisao predugovor o kupnji zemljišta za gradnju logističkog centra u Donjoj Zdenčini, a najavljena je i gradnja završne faze Zagrebačkog logističkog parka u Svetoj Nedelji, hala 5, površine oko 3400 m².

Posrijedi je očito nastavak procesa značajnijeg razvoja logističkih centara kao novog, modernog koncepta prostora za skladištenje u Zagrebu i okolici koji je počeo prije 15-ak godina. – Najveći se porast dogodio 2008. i 2009., jer su tada, sagrađeni veliki logistički centri u Svetoj Nedelji, Rugvici, Jastrebarskom, na Žitnjaku, u Ivanić Gradu – podsjeća Dejan Ružić iz Propertasa.

Izvor: Večernji list

Nema komentara

HNB analizirao tržište nekretnina, pa izdao upozorenje!

Iako je tržište stambenih nekretnina u 2020. pokazalo otpornost na krizu, u idućem bi razdoblju mogli jačati rizici za financijsku stabilnost povezani s njime, upozorila je Hrvatska narodna banka u publikaciji financijska stabilnost.

Bez obzira na nepovoljna gospodarska kretanja, potrese i nesigurnosti vezane uz pandemiju, zabilježen je daljnji porast cijena stambenih nekretnina i ubrzavanje stambenoga kreditiranja, te nastavak rasta građevinskog sektora, uz razmjerno blag pad ukupnog broja kupoprodajnih transakcija. Budući da su prema brojnim pokazateljima cijene nekretnina trenutačno previsoke u odnosu na »ravnotežnu razinu«, nastavak snažnog rasta cijena mogao bi znatno povećati rizike povezane s njihovim padom i slabljenjem likvidnosti tržišta nekretnina, te padom vrijednosti kolaterala u bilancama banaka, upozoravaju u središnjoj banci.

Inače, godišnja stopa rasta cijena stambenih nekretnina u 2020. iznosila je 7,7 posto, i tek se blago usporila u odnosu na porast od 9 posto iz 2019. Time je razina indeksa cijena stambenih nekretnina za Hrvatsku u 2020. premašila razine otprije krize 2008. i dosegnula dosad najviše vrijednosti. Rast cijena nekretnina poticali su iznimno povoljni uvjeti financiranja, nastavak programa subvencioniranja stambenih kredita te stabilnost zaposlenosti i dohodaka, uz rast štednje kućanstava, koji se vjerojatno djelomice alocirao i u nekretnine, s obzirom na niske prinose koje nosi financijska imovina. Osim toga, otpornost cijena stambenih nekretnina u krizi izazvanoj pandemijom, tj. nevoljkost prodavatelja za njihovim snižavanjem, odražava njihovu percepciju trenutačne krize kao kratkotrajne – izgledno je kako bi zbog duljeg trajanja trenutačne makroekonomske situacije došlo do znatnih korekcija cijena, navodi HNB.

Pad kupoprodaja

U 2020. je zabilježen pad kupoprodaja nekretnina od 8,6 posto: u 2019. je ukupan broj transakcija iznosio 34.953, a u 2020. bio je 31.933. Najveći pad transakcija, za gotovo petinu, zabilježen na Jadranu, čemu je, kažu u HNB-u, pridonijela i neizvjesnost vezana uz turistička kretanja i isplativost ulaganja u nekretnine u svrhu turističkog najma. No, navode dalje, potražnja za nekretninama stranih državljana u jadranskim županijama i u prošloj je godini bila snažna, a udio stranaca u ukupnom broju transakcija sličan kao u 2019., na razini od prosječno četvrtine svih transakcija na Jadranu, a ponegdje i više – u Istri otprilike 40 posto svih kupoprodaja. Slijedi Primorsko-goranska županija, gdje su stranci kupili čak 29 posto svih lani trženih nekretnina. To bi značilo da su vlasnici gotovo svake treće lani prodane nekretnine u PGŽ-u postali strani državljani.

Inozemna potražnja za nekretninama prisutna je još u Zadarskoj, Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj te u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je u preostalim nema. Najviše nekretnina kupuju Nijemci, Austrijanci i Slovenci.

U ne-jadranskim, odnosno kontinentalnim županijama nešto je pak veći udio nekretnina kupljenih putem APN-a. U HNB-u vele da pad ukupnog broja transakcija na tržištu, uz trend rasta cijena, pokazuje da su prodavatelji bili spremni odgoditi prodaju nekretnine u slučaju manjeg interesa kupaca (»wait and see«), a ne spuštati cijene. Vezano za rizike, kažu da će »ponuda i potražnja za stambenim nekretninama u idućem razdoblju biti određena brzinom i intenzitetom oporavka«.

Spremni na odgodu

Prodavatelji su dosad bili spremni odgađati prodaje u slučaju da ne uspiju postići tražene cijene. No, ako oporavak bude sporiji i slabiji od očekivanja, smanjit će se i tražene cijene, osobito u slučaju da prodavatelji ne budu spremni na duže čekanje kupaca. Također, sporiji oporavak turističke aktivnosti mogao bi pogoditi ulagače u turističke nekretnine. Dio tih ulagača koji se financirao zaduživanjem mogao bi se suočiti s otežanom otplatom dugova, što bi moglo povećati ponudu nekretnina na tržištu.

S druge strane, sporiji oporavak i eventualni stečajevi poduzeća praćeni porastom nezaposlenosti nakon povlačenja potpora mogli bi smanjiti potražnju za stambenim nekretninama. S poteškoćama pri otplatama mogli bi se suočiti i pojedini dužnici kojima su prihodi ovisni o najviše pogođenim djelatnostima. – U slučaju snažnog pada potražnje za nekretninama i znatnijeg pada cijena, materijalizirali bi se rizici vezani uz slabu likvidnost tržišta i pad vrijednosti kolaterala. Međutim, s obzirom na čimbenike koji djeluju u smjeru povećanja ponude nekretnina i slabljenja pritisaka na rast cijena, ti su rizici kratkoročno razmjerno niski, zaključuje HNB. Ipak upozorava da se u slučaju nastavka snažnog rasta cijena vjerojatnost materijalizacije tih rizika znatno povećava u srednjem roku.

Dvostruko više stambenih kredita putem APN-a

Broj stambenih kredita putem APN-a znatno je porastao. Gotovo udvostručenje broja subvencioniranih kredita na 8.150 upućuje na sve veću popularnost takvog načina kupnje stambenih nekretnina, pri čemu se procjenjuje da je otprilike četvrtina stambenih transakcija na tržištu u prošloj godini realizirana u sklopu tog programa, ističu u HNB-u.

Dodaju da će APN i ove godine podržavati potražnju, ali u manjem obujmu.

Izvor: novilist.hr