Ekonomisti ne očekuju pad cijena nekretnina, a građevinari tvrde: ‘Na visoke cijene utječu troškovi gradnje, ne zarađujemo ekstra profit‘

Dvodnevni događaj posvećen ulaganju u nekretnine organizirala je tvrtka HESA Group u suradnji s Jutarnjim listom i D&D-om

U Hrvatskoj se puno govori o precijenjenosti nekretnina, ali dok god hrvatsko gospodarstvo i realne plaće građana rastu, ne može se očekivati neka značajnija korekcija, odnosno pad cijena rezidecijalnih nekretnina, izjavio je Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, na RE:D konferenciji o ulaganju u nekretnine koju je tvrtka HESA Group organizirala u Hilton conference & event centru u Zagrebu u suradnji s Jutarnjim listom i D&D-om.

Šonje je u uvodnom predavanju ocjenio da će hrvatsko gospodarstvo rasti i u ovoj godini, po njegovoj procjeni možda i nešto više od tri posto, a rast bi se trebao nastaviti i u 2025. i 2026. godini, no uz određeno usporavanje, sa stopama bližima dva posto, “no daleko od bilo kakve recesije i ružnih scenarija”. Stoga na tržištu nekretnina ne očekuje značajne promjene. Prema njegovim očekivanjima, cijene rezidencijalnih nekretnina će, nastavno na uočeno usporavanje u trećem kvartalu prošle godine, stagnirati, možda uz malu korekciju, ali “bez drame”.

Naglasio je kako prvi puta u povijesti Hrvatska ima odvojene trendove od onih u Europskoj uniji, gdje je cjelokupni sektor nekretnina i graditeljstvo, predvođen njemačkim tržištem, u “plitkoj” recesiji te se očekuje blagi, ali anemični oporavak. Korekcija cijena rezidencijalnih nekretnina na razini EU trenutno iznosi oko četiri posto, prvenstveno zbog rasta kamatnih stopa kojim se željela suzbiti inflacija. Očekuje se će Europska središnja banka drugoj polovici godine početi sa spuštanjem ključnih kamatnih stopa, pa se u jednom trenutku u narednim mjesecima može očekivati i pritisak na pad kamatnih stopa na stambene kredite.

Šonje je istaknuo kako je rast kamatnih stopa na stambene kredite u Hrvatskoj je u protekle dvije godine bio bitno manji nego u drugim europskim zemljama, pa smo se s trenutnom prosječnom kamatnom stopom od oko 3,7 posto praktički izjednačili sa zemljama s kojima se nikad prije nije mogla uspoređivati, kao što su Austrija, Njemačka ili Italija.

– Glavni pokretač rasta investicija u Hrvatskoj bila je država. Po indeksu obujmu aktivnosti u građevinarstvu vratili smo se na 2010. godinu, dobrim dijelom vođeni državnim investicijama, a glavno je pitanje što će biti s privatnim ulaganjima – rekao je Šonje, dodajući kako će se ponuđači u građevinarstvu i dalje nalaziti pod pritiskom potražnje, “nedostajat će im radnika, a ta će priča potrajati još neko vrijeme”.

Na panelu “Tko će sagraditi sve najavljene projekte?” Dragutin Kamenski, vlasnik tvrtke Kamgrad, rekao je kako je mogućnost uvoza radne snage nakon podizanja kvota omogućila da se dovedu radnici, a prema njegovim saznanjima zasad nema projekta koji bi stao zbog nedostatka operative.