Nema komentara

Detaljna analiza tržišta nekretnina: Što nas čeka u 2018. godini?

Autor: Boro Vujović, direktor Operete

Godina 2017. je na tržištu nekretnina bila više nego zanimljiva i potpuno nepredvidljiva, a mi se nismo pokazali kao dobri prognozeri, jer se dogodio „boom“ koji nitko nije očekivao, najviše kao posljedica pozitivne ekonomske situacije, ali i nekih događanja na tržištu nekretnina. Cijene su narasle, tržište se oporavilo, a broj transakcija će biti u uzlaznoj putanji prvi put od 2009. godine.

Pozitivni trendovi, oporavak tržišta i porast cijena

Krenimo redom, krajem 2016. godine ministar financija je najavio ukidanje povlastice pri kupnji prve nekretnine, ali je najavio i mjere za 2017. godinu kojima će Vlada potaknuti ostanak mladih u Hrvatskoj olakšicama pri kupnji nekretnine. To je dovelo do „stampeda“ kupaca koji su zadovoljavali uvjete i kupovali gotovinom. Većina je htjela uhvatiti oslobođenje i kupiti stan jeftinije.

Početak 2017. godine bio je sličan kraju 2016. godine, s tim da su kupovali kupci s gotovinom, a oni koji su dizali kredit čekali su mjere koje je Vlada najavila. Početak i detalji su mijenjani i odlagani, ali ono što je bilo jasno i motivirajuće za kupce jest da će naredne četiri godine pola rate kredita plaćati država.

Kad je konačno objavljen datum, kupci su krenuli u misiju – kupnja stana uz subvenciju. No, dogodile su se i brojne komplikacije kao što su potraga za uporabnim dozvolama za zgrade iz 1965. godine iz arhiva gdje je, ako ne znate točnu godinu gradnje i investitora, mala vjerojatnost da ćete je i dobiti, do kratkog roka kojeg smo se svi plašili jer nitko nije znao koliki će biti interes, te koliko će kredita biti odobreno.

Događanja u narednoj godini teško je sa sigurnošću predvidjeti. Premda nitko nije očekivao da će prosječna cijena četvornog metra stana u Zagrebu narasti 10 % u jednoj godini, to se dogodilo. Na to su najviše utjecale državne subvencije za kupnju prvog stana, čime se u kratko vrijeme stvorila hitnost, mali manevarski prostor za pregovaranje, ali i lagana euforija koja je rezultirala rastom cijene novogradnje od 20 % na pojedinim lokacijama, u odnosu na početak godine.

Što sve treba uzeti u obzir za kretanje cijena u narednom periodu?

Iseljavanje mladih koji su najveći potencijalni kupci nekretnina najveća je prijetnja tržištu nekretnina na području Slavonije, Like i dijelova koji su slabo urbanizirani.

Nadamo se da će subvencije, koje su najavljene za 2018. godinu, biti drugačije provedene od inicijative kakva je bila u 2017. godini te da će imati manje direktnog utjecaja na kretanje cijena nekretnina.

Oporavak gospodarstva i rast BDP-a automatski stvara pozitivnu klimu koja ima direktan utjecaj na tržište nekretnina. Geopolitička situacija ide u prilog našem turizmu, ali ide u prilog i tržištu nekretnina na Jadranu. Da smo prepoznata turistička destinacija u svijetu, potvrđuje i moje nedavno iskustvo iz SAD-a gdje većina ljudi zna za Hrvatsku, što prije 5 godina nije bio slučaj. Zbog niskih cijena, ali i ostalih pogodnosti koje Jadran nudi, sve veći broj državljana EU se odlučuje na kupnju „second home“ u Hrvatskoj. U usporedbi s cijenama nekretnina u Münchenu ili Berlinu, cijene na Jadranu su niske.

Činjenice da su prinosi na najam stana u prosjeku 5 % godišnje, za zakup poslovnog prostora 8 %, a da su kamate na štednju 1 %, idu u prilog potražnji za nekretninama i rastu tržišta, a tradicionalno je poznato da „Hrvati štede u ciglama“.

Rast Zagreba kao turističke destinacije doveo je do toga da se stanovi u Donjem gradu mahom pretvaraju u apartmane te da većina naših kupaca kupuje stan u tom dijelu grada zbog kratkoročnog najma, što je dovelo do pomanjkanja malih stana za prodaju na tom području.

Sumirajući sve navedeno možemo reći da će 2018. godina biti izuzetna za tržište nekretnina, s blagim rastom cijena i brojem kupoprodaja. Ne očekujemo više nagle skokove kakvi su se dogodili ove godine, nego lagani diferencirani rast.